Coca-Cola promijenila okus i izazvala revolt kupaca – 1985.

Autor: dnevno.hr

Rezultati su bili katastrofalni. Ljudi širom SAD-a počeli su žaliti za starim okusom. U kratkom roku kompanija je primila oko 400,000 pisama i poziva nezadovoljnih korisnika.

Na današnji dan Coca-Cola je učinila jedan od najpoznatijih poteza u povijesti marketinga. Promijenila je okus svog pića da bi postala konkurentnija. Na to ju je potaknuo postupni pad prodaje prethodnih desetljeća. Naime, dok je poslije Drugog svjetskog rata držala čak 60% tržišta, do 1983. udio joj je pao na ispod 24%. Najveći konkurent bila joj je PepsiCola, koja je imala nešto slađi okus i bila privlačnija mlađoj populaciji. Kad je prodaja Pepsi-Cole počela nadmašivati njihovu, u Coca-Coli su znali da moraju nešto poduzeti. Organizirali su anketu velikih razmjera, u kojoj su ljudima nudili da kušaju slađu verziju Coca-Cole. Većina ispitanika novo je piće preferirala pred Pepsijem i starom Coca-Colom.

Kompanija Coca-Cola odlučila je prijeći na proizvodnju novog pića. Međutim, rezultati su bili katastrofalni. Ljudi širom SAD-a počeli su žaliti za starim okusom. U kratkom roku kompanija je primila oko 400,000 pisama i poziva nezadovoljnih korisnika. Psiholozi imaju različita objašnjenja za taj efekt. Malcolm Gladwell smatra da pri kušanju male količine iz čašice ispitanici doista preferiraju slađi okus, no pri kupnji velikih količina to im zapravo ne odgovara. Već za manje od tri mjeseca uprava Coca-Cole odlučila je vratiti staru recepturu u prodaju. Zanimljivo je da je cijeli eksperiment povećao ukupnu popularnost Coca-Cole, jer je ljude ponovno privukla tek kad ima se činilo da su je izgubili.

Dnevne zanimljivosti:

Očajni Kinezi namjeravali su napasti Britance eksplozivnim majmunima

Znate li koje su jedine dvije države u koje žive aligatori?

Citati za današnji dan:

‘Primjetio sam da su svi koji su za pobačaj već rođeni’




Povijesni fotokutak:

FOTO: Kraljevi nemorala – Madonna, Tupac i Sting zajedno 

Povijesni videokutak:




VIDEO: Kako je zvučala objava rata nacističkoj Njemačkoj?

{|[nadanasnjidan]|}04-23{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1016. – Edmund II. Željeznoboki postao engleski kralj

1661. – Okrunjen britanski kralj Karlo II.

1815. – Drugi srpski ustanak

1951. – Američki novinar William N. Oatis uhićen u Čehoslovačkoj zbog špijunaže

1961. – Puč u Alžiru

1968. – Protest protiv Vijetnamskog rata na Sveučilištu Columbia u New Yorku

Rođeni:

1464. – sv. Ivana od Francuske, kraljica

1484. – Julius Caesar Scaliger

1621. – admiral William Penn

1676. – kralj Fridrik I. od Švedske

1725. – Sveti Gerard Majella

1775. – Joseph Mallord William Turner

1791. – James Buchanan

1813. – Stephen A. Douglas

1813. – bl. Antoine-Frédéric Ozanam

1823. – sultan Abdul Medžid I.

1858. – Max Planck

1861. – feldmaršal Edmund Allenby

1889. – admiral Karel Doorman

1891. – Sergej Prokofjev

1897. – general Lucius D. Clay

1916. – Ivo Lola Ribar

1928 – Shirley Temple

1936. – Roy Orbison

1942. – Sandra Dee

1950. – Đurđica Barlović

1954. – Michael Moore

1981. – Jelena Veljača

Umrli:

303. – sv. Juraj

997. – sv. Vojtjeh

1014. – Brian Boru

1124. – Aleksandar I. od Škotske

1407. – Olivier de Clisson

1605. – Boris Godunov

1616. – William Shakespeare

1625. – Mauricije od Nassaua

1702. – Margaret Fell

1781. – James Abercrombie

1792. – Karl Friedrich Bahrdt

1794. – Guillaume-Chrétien de Lamoignon de Malesherbes

1850. – William Wordsworth

1922. – Vlaho Bukovac

1963. – Ivo Horvat

1966. – George Ohsawa

1977. – Boris Demidovič

1993. – César Chávez

1995. – John C. Stennis

1998. – James Earl Ray

2003. – James H. Critchfield

2007. – Boris Jeljcin

2009. – dr. fra Ivo Bagarić

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.