gnu

Car Lotar I. iz dinastije Karolinga povukao se u samostan – 855.

Autor: dnevno

Lotar I. bio je treći po redu car Franačkog Carstva, nakon svog djeda Karla Velikog i svog oca Ljudevita Pobožnog.

Na današnji dan 855. godine povukao se u samostan car Lotar I. iz dinastije Karolinga, unuk Karla Velikog. Po njegovom sinu Lotaru II. ime je dobila cijela jedna europska regija – Lotaringija (Nijemci je nazivaju Lothringen, a Francuzi Lorraine). Zanimljivo je da se Lotaringija nekoć prostirala na mnogo širem području nego danas. Naime, obuhvaćala je još i cijelu današnju Nizozemsku, veći dio Belgije pa čak i veliki dio Njemačke uz rijeku Rajnu.

Lotar I. bio je najstariji sin posljednjeg vladara cjelokupnog Franačkog Carstva – Ljudevita Pobožnog (sina Karla Velikog). Naime, golemo karolinško carstvo održalo se cjelovitim samo jednu generaciju nakon Karla Velikog, a zatim je razdijeljeno između sinova spomenutog Ljudevita Pobožnog. Njegov najstariji sin – Lotar I. – naslijedio je središnji dio carstva, smješten otprilike između današnje Francuske i Njemačke. Taj se Lotarov dio prostirao od Sjevernog mora preko Alpa sve do Italije, a obuhvaćao je i nekadašnju carsku prijestolnicu Karla Velikog – Aachen.

Budući da je Lotar I. bio najstariji sin svog oca naslijedio je od njega i carsku titulu. Time je bio treći po redu car Franačkog Carstva, nakon svog djeda Karla Velikog i svog oca Ljudevita Pobožnog. Kao car polagao je pravo na cijelo nekadašnje Franačko Carstvo, no njegova mlađa braća – Ludvig Njemački i Karlo Ćelavi – suprotstavila su mu se i ostvarila su vlast nad krajnjim zapadom i istokom carstva (time su de facto nastali temelji današnjih država Francuske i Njemačke). Na današnji dan Lotar I. abdicirao je u korist svojih sinova i povukao se u samostan Prüm, smješten nedaleko od današnje tromeđe Njemačke, Luksemburga i Nizozemske. Preminuo je samo šest dana kasnije u istom samostanu.

Ostali događaji na današnji dan:
1122 – Wormski konkordat (sporazum pape i cara o tome tko ima pravo imenovati biskupe)
1338 – Prva pomorska bitka s topovima (Bitka kod Arnemuidena)
1459 – Prva velika bitka u Ratu ruža (Bitka kod Blore Heatha u Engleskoj)
1803 – Bitka kod Assayea u Indiji (Wellesley)
1821 – Grčki masakr nad Turcima na Peloponezu
1862 – Otto von Bismarck postao njemački kancelar
1868 – Prihvaćena Hrvatsko-ugarska nagodba
1868 – Početak pobune u Puerto Ricu protiv španjolske vlasti
1899 – Napad američke ratne mornarice na Filipine
1905 – Razdvajanje Norveške i Švedske
1973 – Juan Peron vratio se na vlast u Argentini
1988 – Posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj
1991 – Napad na Vitaljinu

Rođeni:
480 pr. Kr. – Euripid
63 pr. Kr. – rimski car Oktavijan August
1215 – Kublaj-kan
1598 – Eleonora Gonzaga
1713 – kralj Ferdinand VI. od Španjolske
1740 – japanska carica Go-Sakuramachi
1771 – japanski car Kōkaku
1791 – Johann Franz Encke
1861 – Robert Bosch
1863 – Mary Church Terrell
1864 – Draga Mašin
1865 – barunica Orczy
1869 – Mary Mallon
1876 – Franjo Horvat Kiš
1880 – John Boyd Orr, lord Boyd-Orr
1889 – Walter Lippmann
1890 – feldmaršal von Paulus
1901 – Jaroslav Seifert
1907 – Dominique Aury
1907 – Duarte Nuno, vojvoda od Braganze
1914 – sultan Omar Ali Saifuddien III.
1916 – Aldo Moro
1920 – Mickey Rooney
1930 – Ray Charles
1934 – krunski princ Ahmad-šah
1938 – Romy Schneider
1943 – Julio Iglesias
1949 – Bruce Springsteen
1954 – Cherie Blair
1959 – Jason Alexander


Umrli:
79 – papa sv. Lino (tradicionalni datum)
855 – Lotar I. iz dinastije Karolinga
1193 – Robert de Sablé
1508 – Beatrica Aragonska
1605 – katolički svećenik Pontus de Tyard
1830 – Elizabeth Monroe
1835 – Vincenzo Bellini
1850 – José Gervasio Artigas
1851 – bl. Emilija Gamelin
1867 – Michael O’Laughlen
1870 – Prosper Mérimée
1913 – Donato Álvarez
1917 – Werner Voss
1929 – Richard Adolf Zsigmondy
1939 – Sigmund Freud
1943 – sluga Božji Salvo D’Acquisto
1968 – sv. Pio iz Pietrelcine (Padre Pio)
1973 – Pablo Neruda
1974 – Cliff Arquette
1987 – Bob Fosse
1988 – Tibor Sekelj
1998 – Ratko Zvrko

Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.