Brod USS Cyclops – najveća žrtva tzv. “Bermudskog trokuta” – 1918.

Autor: Dnevno

Zajedno s brodom USS Cyclops nestalo je svih njegovih 306 članova posade. Nestanak tako velikog broja ljudi predstavlja ujedno i najozbiljniji slučaj nedovoljno objašnjenog nestanka u suvremenoj povijesti.

Na današnji dan 1918. godine isplovio je na svoje posljednje putovanje američki brod USS Cyclops. Tijekom tog putovanja netragom je nestao na području tzv. “Bermudskog trokuta”. Nestanak tog broda sa svim članovima posade predstavljao je najveći gubitak života u povijesti Američke ratne mornarice izvan borbe. Naime, zajedno s brodom USS Cyclops nestalo je svih njegovih 306 članova posade. Nestanak tako velikog broja ljudi predstavlja ujedno i najozbiljniji slučaj nedovoljno objašnjenog nestanka u suvremenoj povijesti, jer ni prije ni poslije nije zabilježen nestanak toliko velikog broja ljudi u pojedinačnom incidentu.

USS Cyclops bio je mornarički teretni brod za prijevoz rasutih tereta. U trenutku nestanka prevozio je čak 11,000 tona manganske rudače. Bilo je to doba pred kraj Prvog svjetskog rata, a mangan se u to vrijeme koristio pri izradi streljiva. Zbog toga je postojala teorija da je USS Cyclops potopilo neko plovilo Njemačke carske mornarice. Ipak, Nijemci su zanijekali takvu mogućnost.

Na kobno putovanje USS Cyclops isplovio je na današnji dan s otoka Barbados prema gradu Baltimoreu u SAD-u. U Baltimore je trebao stići oko 13. ožujka, no to se nije dogodilo. Imenom “Bermudski trokut” obično se opisuje područje Atlantskog oceana s vrhovima na području južne Floride, Puerto Rica i Bermudskog otočja. USS Cyclops trebao je proći kroz to područje na putu prema Baltimoreu, no ne zna se gdje je točno nestao. Najvjerojatnije je potonuo uslijed oluje na moru, a postoji i mogućnost da je došlo do pucanja brodske strukture koja je dovela do potonuća. Dakako, postojanje “Bermudskog trokuta” zapravo je praznovjerje.

Dnevna zanimljivost:

Slavnog Walta Disneya otpustili su jer nije bio dovoljno kreativan

Nije šala: prvog američkog predsjednika Georgea Washingtona htjeli su reanimirati iz mrtvih

Citati za današnji dan:




‘Ljudi mirno spavaju po noći jer drugi rade prljave poslove za njihovo dobro’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Neslavan kraj života željeznog kancelara, stvaratelja ujedinjene imperijalne Njemačke




Povijesni videokutak:

VIDEO: Pogledajte njemačku invaziju Ukrajine za Drugog svjetskog rata

{|[nadanasnjidan]|}03-04{|[/nadanasnjidan]|}

 

Ostali događaji na današnji dan:

306 – Mučeništvo sv. Hadrijana iz Nikomedije

852 – Trpimirova povelja

1386 – Litvanski vladar Jagelo krunjen za poljskog kralja

1461 – Engleskog kralja Henrika VI. Lancastera svrgnuli pristalice dinastije York

1493 – Povratak Kristofora Kolumba u Europu s prvog putovanja

1519 – Konkvistador Hernan Cortes došao u Meksiko

1628 – Američka kolonija Massachusetts Bay dobila kraljevsku povelju

1797 – Prvi mirni prijenos vlasti na izabranog novog predsjednika neke države u povijesti (s Johna Adamsa na Thomasa Jeffersona)

1849 – Oktroirani ustav cara Franje Josipa

1837 – Ustrojen američki grad Chicago

1861 – Usvojena prva zastava američke južnjačke Konfederacije

1866 – Car i kralj Franjo Josip potvrdio osnivanje JAZU

1877 – Premijera baleta Labuđe jezero

1917 – Prva ženska članica američkog Kongresa (Jeannette Rankin)

1918 – Prvi zabilježeni slučaj Španjolske gripe

1933 – Prva američka ženska ministrica (Frances Perkins)

1944 – Počeli dnevni bombarderski napadi na Berlin (Drugi svjetski rat)

1970 – Eksplodirala francuska podmornica Eurydice pod morem na području Sredozemlja

1974 – Izašao prvi broj magazina People

1977 – Potres u Bukureštu (Rumunjska)

1980 – Robert Mugabe došao na vlast u Zimbabweu

1986 – Prvi snimci jezgre Halleyevog kometa

2007 – Prvo elektronsko glasovanje na parlamentarnim izborima (Estonija)

 

Rođeni:

1188 – kraljica Blanka Kastiljska

1394 – Henrik Moreplovac

1484 – markgrof Georg od Brandenburga

1525 – Giovanni Pierluigi da Palestrina

1643 – Fran Krsto Frankopan (pretpostavka)

1665 – Philip Christoph von Königsmarck

1678 – Antonio Vivaldi

1729 – Anne d’Arpajon, grofica de Noailles

1745 – Kazimierz Pułaski

1847 – Carl Josef Bayer

1875 – Mihály Károlyi

1904 – Luis Carrero Blanco

1909 – Harry Helmsley

1915 – László Csizsik-Csatáry

1916 – Hans Eysenck

1951 – Chris Rea

 

Umrli:

251 – papa sv. Lucije I.

480 – sv. Landerik

561 – papa sv. Pelagije

1193 – Saladin

1303 – Danijel od Moskve (pravoslavni svetac)

1484 – sv. Kazimir

1710 – Louis, princ de Condé

1733 – Claude de Forbin

1805 – Jean-Baptiste Greuze

1832 – Jean-François Champollion

1852 – Nikolaj Vasiljevič Gogolj

1853 – admiral Thomas Bladen Capel

1858 – komodor Matthew C. Perry

1906 – John Schofield

1927 – Ira Remsen

1941 – Ludwig Quidde

1944 – René Lefebvre

1965 – sluga Božji fra Ante Antić

1967 – Vladan Desnica

1976 – Walter H. Schottky

1977 – Lutz Graf Schwerin von Krosigk

1981 – Karl-Jesco von Puttkamer

2000 – Ta-You Wu

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.