+ AAA -

Autor zdravoslovnih pouka za Zagrepčane (1841.)

Autor: Admin

Hrvatski liječnik, književnik i leksikograf Ivan Dežman rođen je 6. svibnja 1841. u Rijeci, a većinu svog kratkog života proveo je u Zagrebu. Nakon završenog studija medicine u Beču dolazi u Zagreb, gdje djeluje kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.

Sastavio je prvi hrvatski medicinski rječnik Rječnik liečničkog nazivlja (1868.), služeći se jezičnim savjetima i rukopisnom građom Frana Kurelca. Sljedeće godine osnovao je društvo za popularna znanstvena predavanja, u kojem je održao više izlaganja iz higijene, kasnije objavljena u knjizi Čovjek prema zdravlju i ljepoti. U knjizi je iznio niz korisnih zdravoslovnih pouka poput: “Pošto znamo, da i kožom dišemo, tj. da se djelovanjem kože može izlučivati salo, podupriet ćemo to djelovanje svaki dan žestoko tarući kožu suhim, hrapavim suknom. Gdje se ne može napomenutimi sredstvi svladati krupnoća, tu će biti, ako stanje tiela dopušta, od koristi vode u Karlsbadu, Marienbadu ili u Heilbrunu, Kissingenu, Kreuzenachu i Emsu”.

Kao književnik djelovao je u čuvenom Šenoinom krugu. Napisao je niz romantičarskih epova (Smrt grofa RabateSmiljan i KoviljkaZrinijadaLjutovid Posavski) te zbirku pjesama Poletar. Napisao i libreto za Zajčevu operu Ban Leget, a objavljivao je i znanstveno-prosvjetne članke u listu Vienac, u kojem je bio i glavni urednik.

Djelujući kao saborski zastupnik zalagao se za osnivanje medicinskog fakulteta te se žestoko protivio Hrvatsko-ugarskoj nagodbi.

Ivan Dežman preminuo je od kolere 1873. u dobi od samo 32 godine. Premda je živio kratko, ostavio je veliki trag u Zagrebu gdje je bio toliko omiljen da je njegov sprovod bio jedan od najposjećenijih u dotadašnjoj zagrebačkoj povijesti.

Njegov sin Milivoj Dežman nastavio je očevim putem kao liječnik, publicist i književnik te je također postao poznatom osobom iz zagrebačkog javnog života. Zbog zasluga i oca Ivana i sina Milivoja zagrebačka ulica iz Ilice prema šumovitom Tuškancu danas nosi jednostavan naziv – Dežmanov prolaz.




piše: Dražen Krajcar

Source: Povijest.hr




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.