Automobilski car Walter Chrysler podrijetlom je bio Nijemac Kreissler – 1940.

Autor: Dnevno

Chryslerovo se obiteljsko stablo može pratiti unatrag do Nijemca imenom Johann Philipp Kreissler, koji se rodio 1672. godine, a otišao je iz Njemačke u Ameriku 1709. godine. Jedan od najvećih poduzetničkih pothvata Waltera Chryslera bilo je financiranje izgradnje znamenitog Chryslerovog nebodera u New Yorku (Chrysler Building).

Na današnji dan 1940. godine umro je poznati automobilski poduzetnik Walter Chrysler. Dakako, po njemu se danas zove korporacija Chrysler, a u njenom su vlasništvu, osim marke Chrysler, još i marke Jeep, Dodge, Ram i neke druge. Dapače, u prošlosti je kompanija Chrysler bila vlasnik također i marki Plymouth, DeSoto, Imperial, Simca, Sunbeam, Hudson i Nash, no one su se u međuvremenu ugasile.

Osnivač tog velikog automobilskog carstva – Walter Chrysler – bio je zapravo Amerikanac njemačkog podrijetla. Njegovo se obiteljsko stablo može navodno unatrag pratiti do Nijemca imenom Johann Philipp Kreissler, koji se rodio 1672. godine, a otišao je iz Njemačke u Ameriku navodno1709. godine. Ishodište obitelji Kreissler bilo je navodno na području Falačke (Pfalz), u blizini rijeke Rajne, a južno od grada Mainza.

Jedan od najvećih poduzetničkih pothvata Waltera Chryslera bilo je financiranje izgradnje znamenitog Chryslerovog nebodera u New Yorku (Chrysler Building). Ta građevina visoka je 319 metara i u vrijeme kad je sagrađena bila je najviša na svijetu (viša je i od Eiffelovog tornja). Zanimljivo je da ju je Walter Chrysler navodno financirao iz vlastitih sredstava, a ne putem automobilske kompanije Chrysler. Time je navodno želio osigurati da njegovi potomci naslijede zgradu (oni su je ipak prodali već oko 13 godina nakon njegove smrti).

Povijesni feljton:

POVIJESNI FELJTON – najutjecajnije osobe u povijesti prema wikipediji – dio V

Tko su najutjecajnije osobe Kosova, Crne Gore i Makedonije?

Dnevna zanimljivost:




Znate li da svi današnji hrčci potječu od tek 2 sirijska hrčka iz 1930ih?

Misli za današnji dan:

‘Pravda je slučajna zakonu i redu’




‘Dosljednost je protivna prirodi, protivna životu. Jedini potpuno prirodni ljudi su mrtvi’

‘Bez obrtničke vještine inspriracija je tek vlas trave koju njiše vjetar’

‘Ja sam onaj koji mora umrijeti stoga me pusti da živim kako hoću’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Nećak Adolfa Hitlera pristupa američkoj mornarici za Drugog svjetskog rata

Povijesni videokutak:

VIDEO: 25 malih izuma koji su promijenili tijek povijesti

VIDEO: Pogledajte pogreb Elvisa Presleya

{|[nadanasnjidan]|}08-18{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

684. – Poraženi vojnici Ibn al-Zubayra u Siriji

1201. – Utemeljenje grada Rige

1487. – Osvojena Málaga (Španjolska rekonkvista)

1572. – Vjenčanje kraljice Margot i kralja Henrika od Navarre

1587. – Virginia Dare postala prvo englesko dijete rođeno u Sjevernoj Americi

1783. – Velik meteor nad Velikom Britanijom

1848. – Argentinski diktator Juan Manuel de Rosas dao smaknuti trudnicu

1868. – Otkriće plemenitog plina helija (otkrio ga Francuz Pierre Jules César Janssen)

1903. – Rani let zrakoplovom Nijemca Karla Jathoa

1920. – Žene dobile pravo glasa u SAD-u ratifikacijom 19. amandmana na američki Ustav

1950. – Ubijen belgijski komunistički vođa Julien Lahaut od strane ekstremnih desničara

1958. – Objavljen roman Lolita Vladimira Nabokova

1965. – Prva američka velika kopnena bitka u Vijetnamu

1977. – Uhićen Steve Biko u Južnoj Africi

2008. – Ostavka pakistanskog predsjednika Perveza Musharafa

Rođeni:

1450. – Marko Marulić

1596. – Jean Bolland

1606. – infanta Maria Anna

1692. – Louis Henri, gospodin vojvoda

1700. – Baji Rao I.

1720. – Laurence Shirley, lord Ferrers

1750. – Antonio Salieri

1774. – Meriwether Lewis

1792. – premijer John Russell, lord Russell

1830. – car Franjo Josip I.

1834. – Marshall Field

1870. – Lavr Kornilov

1879. – Aleksandr Rodzjanko

1890. – Walther Funk

1892. – Hal Foster

1902. – Margaret Murie

1904. – Max Factor, Jr.

1908. – Edgar Faure

1912. – Otto Ernst Remer

1921. – Lidija Litvjak

1927. – Rosalynn Carter

1930. – Liviu Librescu

1932. – Luc Montagnier

1933. – Roman Polanski

1936. – Robert Redford

1942. – Judith Keppel

1952. – Patrick Swayze

1956. – nadbiskup kardinal Rainer Woelki

1957. – Denis Leary

1958. – Madeleine Stowe

1961. – Timothy Geithner

1962. – Felipe Calderón

1969. – Christian Slater

1980. – Esteban Cambiasso

Umrli:

440. – papa sv. Siksto III.

472. – Ricimer

1258. – Teodor II. Laskaris

1276. – papa Hadrijan V.

1318. – sv. Klara od Montefalca

1503. – papa Aleksandar VI. Borgia

1559. – papa Pavao IV.

1620. – car Wanli

1648. – sultan Ibrahim I.

1707. – William Cavendish, prvi vojvoda od Devonshirea

1712. – Richard Savage, lord Rivers

1765. – car Franjo od Lorraine

1809. – Matthew Boulton

1850. – francuski pisac Honoré de Balzac

1872. – hrvatski pjesnik Petar Preradović

1886. – Eli Whitney Blake

1919. – Joseph E. Seagram

1940. – Walter Chrysler

1944. – Ernst Thälmann

1945. – Subhas Chandra Bose

1952. – sv. Albert Hurtado

1970. – Soledad Miranda

1983. – Nikolaus Pevsner

1990. – američki psiholog B.F. Skinner

1992. – Christopher McCandless

2009. – Kim Dae-jung

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.