gnu

Austro-Ugarska objavila rat Ruskom Carstvu (Prvi svjetski rat) – 1914.

Autor: dnevno

Objavu rata Ruskom Carstvu predao je austrougarski veleposlanik u Sankt-Peterburgu grof Frigyes Szapáry od Szapára, Muraszombata i Széchy-Szigeta.

Na današnji dan 1914. godine Austro-Ugarska objavila je rat Ruskom Carstvu. Radilo se o početnom dobu Prvog svjetskog rata, kad su velike sile uslijed svojevrsnog „domino-efekta“ bile uvučene u rat dotada neviđenih razmjera. Austrougarski veleposlanik u Ruskom Carstvu, sa sjedištem u Sankt-Peterburgu, bio je u tom trenutku mađarski grof Frigyes Szapáry od Szapára, Muraszombata i Széchy-Szigeta. Njegov otac bio je grof László Szapáry, general i sudionik Mađarske revolucije, koju je gušio hrvatski ban Josip Jelačić. Zanimljivo je da je jedan rođak veleposlanika Frigyesa Szapáryja – grof Gyula Szapáry – svojedobno bio i ugarski premijer (ministar-predsjednik).  Osim toga, veleposlanikova supruga – Hedwiga Windisch-Grätz – bila je kći austrijskog ministra-predsjednika kneza Alfreda Windisch-Grätza.

Upravo je veleposlanik grof Szapáry odigrao znatnu ulogu na početku Prvog svjetskog rata. Već je i njegov dolazak na takav položaj bio indikativan, s obzirom da je navodno bio rusofob. Pri posjetu francuskog predsjednika Sankt-Peterburgu imao je grof Szapáry navodno oštru razmjenu riječi s njime. Grof je kao austrougarski veleposlanik imao ulogu predati objavu rata Rusiji na današnji dan 1914. godine. Kao što je diplomatski običaj, time je njegova funkcija prestala i on je napustio Rusko Carstvo (veleposlanici napuštaju zemlju domaćina u slučaju izbijanja rata).

Ostali događaji na današnji dan:
1284 – Kraj pizanske prevlasti nad Sredozemnim morem, nakon što ih je Genova pobijedila u Bitki kod Melorije u Tirenskom moru
1538 – Španjolski konkvistador Gonzalo Jiménez de Quesada osnovao Bogotu (danas glavni grad Kolumbije)
1777 – Bitka kod Oriskanyja (Rat za nezavisnost, Herkimer)
1862 – U Američkom građanskom ratu potopljen konfederacijski brod CSS Arkansas
1911 – Održana prva žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata “Dužijanca”
1919 – Sile Antante zauzele Budimpeštu, kraj Mađarske Sovjetske Republike
1926 – Prva žena preplivala La Manche (Amerikanka Gertrude Ederle)
1926 – Harry Houdini izveo najpoznatiji bijeg (proveo 91 minutu zarobljen pod vodom)
1930 – Misteriozno nestao sudac Joseph Force Crater u New Yorku (najpoznatiji nestanak osobe u New Yorku)
1932 – Prvi Venecijanski filmski festival
1940 – Priključenje baltičkih država SSSR-u
1960 – Kuba nacionalizirala američku imovinu i imovinu ostalih stranih zemalja
1962 – Nezavisnost Jamajke
1991 – Britanski znanstvenik Tim Berners-Lee objavio ideju o kreiranju World Wide Weba (nastupao i na otvorenju Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine)
1996 – NASA objavila da meteorit ALH 84001 sadrži dokaze o primitivnim oblicima života
2012 – NASA-in rover Curiosity sletio na Mars

Rođeni:
1638 – katolički svećenik Nicolas Malebranche
1644 – Louise de la Vallière
1651 – nadbiskup François de Salignac de La Mothe-Fénelon
1656 – Claude de Forbin
1681 – sv. Franjo Antun Fasani (Giovannelli Fasani)
1697 – car Karlo VII. Bavarski
1715 – Luc de Clapiers, markiz de Vauvenargues
1768 – Jean-Baptiste Bessières
1775 – Luj XIX.
1775 – Daniel O’Connell
1809 – Alfred Lord Tennyson
1844 – Alfred od Sachsen-Coburg-Gothe
1846 – Anna Haining Bates
1861 – Edith Roosevelt
1881 – Sir Alexander Fleming
1891 – William Slim, lord Slim
1911 – Lucille Ball
1917 – Robert Mitchum
1928 – Andy Warhol
1935 – kardinal Fortunato Baldelli
1936 – Dražan Jerković
1948 – Goran Tribuson
1962 – Michelle Yeoh
1970 – M. Night Shyamalan
1972 – Geri Halliwell
1983 – Robin van Persie

Umrli:
258 – papa sv. Siksto II.
523 – papa sv. Hormizda
1162 – Ramon Berenguer IV.
1195 – njemački vojvoda Henrik Lav
1221 – sv. Dominik
1272 – kralj Stjepan V. Arpadović
1414 – kralj Ladislav Napuljski
1458 – papa Kalikst III.
1623 – Anne Hathaway, supruga Williama Shakespearea
1657 – Bogdan Hmeljnicki
1660 – Diego Velázquez
1695 – nadbiskup François de Harlay de Champvallon
1753 – Georg Wilhelm Richmann
1889 – hrvatski književnik Adolf Veber Tkalčević
1914 – Ellen Wilson
1945 – Richard Bong
1969 – Theodor W. Adorno
1973 – Fulgencio Batista
1978 – papa bl. Pavao VI.
1993 – Ben Klassen
2001 – Wilhelm Mohnke
2005 – Robin Cook
2007 – Heinz Barth
2008 – Krešo Novosel
2009 – Savka Dabčević-Kučar

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.