GNU

August II. Jaki – poljski kralj izvanredne snage – 1670.

Autor: Dnevno

Navodno je mogao golim rukama lomiti metalne potkove, a izvodio je i javne demonstracije svoje fizičke sange.

Na današnji dan 1670. godine rođen je poljski kralj August II. Jaki. Svoj nadimak dobio je zbog navodne izvanredne fizičke snage. Prema nekim navodima mogao je golim rukama lomiti metalne potkove, a postoje i priče o drugim njegovim egzibicijama snage. August II. Jaki pripadao je njemačkoj dinastiji Wettin, koja je još od srednjeg vijeka vladala Saskom. Dapače, izvorno je August II. bio knez izbornik Saske, a za kralja Poljske izabrao ga je poljski parlament (Sejm), jer je Poljska u to vrijeme bila izborna monarhija.

August II. Jaki imao je izuzetno velik broj potomaka. Postoje navodi da je ukupan broj njegove djece iznosio 365 ili 382, no to je gotovo nemoguće dokazati. Činjenica je da je imao samo jednog zakonitog sina – Augusta III. – koji ga je naslijedio na prijestolju. Sva ostala djeca Augusta II. Jakog bila su rođena izvan braka. Priznao je navodno samo manji dio svoje djece koju su mu rodile ljubavnice.

Među najpoznatijim nezakonitim potomcima Augusta II. Jakog bio je grof Hermann Moritz od Saske, koji je postao maršal Francuske i jedan od najsposobnijih vojnih zapovjednika u francuskoj povijesti. Tog je sina Augustu II. Jakom rodila grofica Maria Aurora od Königsmarcka (njen brat grof Königsmarck bio je ljubavnik supruge britanskog kralja Georga I.). Izgleda da je jedna od ljubavnica Augusta II. Jakog bila i nekadašnja turska robinja imenom Fatima.

Dnevne zanimljivosti:

Nekad se mislilo da će ljudi graditi plutajuće gradove

Što bi bilo da je Hitler ubijen za vrijeme rata?

Citati za današnji dan:

‘Rat. Rat se nikad ne mijenja’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Johnny Cash u zatvoru 

Povijesni videokutak:

VIDEO: ‘Čovječe to je bio malen korak za Neila, ali je velik za mene’ – treći čovjek na Mjesecu

{|[nadanasnjidan]|}05-12{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

254. – Sv. Stjepan I. postao papa

303. – Mučenička smrt sv. Pankracija (tradicionalan datum)

1551 – Osnovano najstarije sveučilište u Amerikama (Sveučilište San Marcos u Limi u Peruu)

1780. – Najveći američki poraz u Ratu za nezavisnost (britansko osvajanje grada Charlestona)

1926. – Talijanski zračni brod Norge prvi preletio Sjeverni pol

1932. – Pronađen mrtav oteti sin Charlesa Lindbergha

1937. – Krunidba britanskog kralja Georgea VI.

1941. – Predstavljeno prvo programabilno računalo u povijesti (Z3 Konrada Zusea)

1949. – Kraj sovjetske blokade Berlina

1955. – Austriji vraćena nezavisnost

1982. – Atentat na papu sv. Ivana Pavla II. u Fatimi

2002. – Bivši američki predsjednik Jimmy Carter došao u posjet komunističkoj Kubi

2008. – Veliki potres u Kini

Rođeni:

1496. – Gustav I. Vasa

1590. – Cosimo II. Medici

1622. – Louis de Buade de Frontenac

1626. – fra Louis Hennepin

1670. – August II. Jaki

1700. – Luigi Vanvitelli

1725. – Louis Philippe I., vojvoda od Orléansa

1767. – Manuel de Godoy

1803. – Justus von Liebig

1820. – Florence Nightingale

1825. – Orélie-Antoine de Tounens

1828. – Dante Gabriel Rossetti

1845. – Gabriel Fauré

1850. – Henry Cabot Lodge

1866. – Sveti Leopold Mandić

1872. – Anton Korošec

1889. – Otto Frank

1907. – Katharine Hepburn

1918. – Julius Rosenberg

1966. – Stephen Baldwin

Umrli:

1003. – papa Silvestar II.

1012. – papa Sergije IV.

1465. – Toma Paleolog

1684. – katolički svećenik Edme Mariotte

1700. – John Dryden

1784. – Abraham Trembley

1801. – Nikolaj Repnin

1856. – Jacques Philippe Marie Binet

1864. – J.E.B. Stuart

1876. – Georgi Benkovski

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.