Adolf Hitler postao njemački Fuhrer – 1934.

Autor: dnevno.hr

Na današnji dan Hitler je iskoristio priliku da svojoj kancelarskoj funkciji doda i funkciju predsjednika republike. Tako je postao istodobno i šef vlade i šef države, što je u praksi značilo da ga više nitko nije mogao smijeniti zakonitim putem. Službeno se njegova nova funkcija zvala "Führer und Reichskanzler".

Adolf Hitler postao je njemačkim kancelarom još 1933. godine. Kancelar je u Njemačkoj zapravo isto što i premijer, dakle šef vlade. Međutim, Njemačka je u to doba imala i predsjednika republike. Tu je funkciju još od 1925. držao slavni Paul von Hindenburg, ugledni feldmaršal iz Prvog svjetskog rata. Hitler i Hindenburg tijekom više od godinu dana zajedno su vladali Njemačkom.

Međutim, na današnji dan Hindenburg je umro u dobi od 86 godina od raka pluća. To je pružilo Hitleru priliku da preuzme i Hindenburgovu predsjedničku poziciju. To je učinio tako da je u parlamentu dao izglasati zakon kojim se spajaju dužnosti predsjednika i kancelara u novu funkciju nazvanu "Führer und Reichskanzler". Predsjednička je titula, dakle, nestala iz upotrebe, a Hiler je od tada bio i šef vlade i šef države. U praksi je to značilo da više nije mogao biti smijenjen zakonitim putem.

Uskoro je njemačka propaganda Hitlera počela nazivati "Führer des deutschen Reiches und Volkes" (Vođa Njemačkog Reicha i naroda). Hitlerova titula 1942. službeno je izmijenjena u "Führer des Großdeutschen Reiches" (Vođa Velikonjemačkog Reicha).

Na današnji dan, 2. kolovoza, dogodilo se:

Čak 4 od 5 prvih predsjednika SAD-a bili su robovlasnici – 1790.

Najvažnija pomorska bitka u povijesti? – 1798.

Mladi Winston Churchill u borbi protiv afganistanskih muslimana – 1897.




Adolf Hitler postao njemački Führer – 1934.

Junačka akcija Johna F. Kennedyja u ratu – 1943.

Invazija Sadamovih divizija "Hamurabi" i "Nabukodonosor" na Kuvajt – 1990.




Dnevna zanimljivost:

Znate li da je kralj Albanije jedini kralj koji je zapucao natrag na atentatore u čitavoj povijesti?

Citati za današnji dan:

L.F. Celine o tome kako je demokracija diktatura idiota, Hemingway o dorađivanju i Atlas oblaka o povijesnoj neizbježnosti revolucija

Povijesni fotokutak:

FOTO: Gnjevni kršćani pale glazbene ploče Beatlesa zbog nemorala Johna Lennona

Ostali događaji na današnji dan:
338 pr. Kr. – Bitka kod Heroneje između makedonskog kralja Filipa II. i saveza grčkih državica
216 pr. Kr. – Bitka kod Kane između Hanibala i Rimljana
1377 – Ruski poraz kod Pijane rijeke od Mongola
1589 – Ubijen francuski kralj Henrik III. (atentator Jacques Clément)
1610 – Henry Hudson uvjeren da je otkrio sjeverni prolaz do Tihog oceana (zapravo Hudsonov zaljev u Kanadi)
1717 – Imotski oslobođen od Turaka
1776 – Potpisivanje američke Deklaracije nezavisnosti u Philadelphiji
1802 – Napoleon postao doživotni konzul u Francuskoj Republici
1830 – Abdikacija francuskog kralja Karla X. zbog Srpanjske revolucije
1869 – Ukinuti samuraji i ostale klase u Japanu u okviru reformi cara Meijija
1870 – Prva podzemna tunelska željeznica otvorena u Londonu
1873 – Prvi tramvaji počeli voziti u San Franciscu
1903 – Ilindenski ustanak u Makedoniji protiv turske vlasti
1916 – Japan objavio napad na Sibir u sklopu Prvog svjetskog rata
1916 – Potapanje talijanskog bojnog broda Leonardo da Vinci
1923 – Calvin Coolidge postao američki predsjednik
1932 – Otkriven pozitron
1937 – Uveden porez na marihuanu u SAD-u
1939 – Albert Einstein i Leó Szilárd napisali pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu u kojem ga potiču na pokretanje projekta za izradu nuklearne bombe
1943 – Ustanak u logoru Treblinka
1944 – Prvo zasjedanje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije
1945 – Završetak savezničke konferencije u Potsdamu na kojoj je odlučivano o sudbini poslijeratnog svijeta
1964 – Incident u Tonkinškom zaljevu (sukob vijetnamskih torpednih čamaca i američkog razarača USS Maddox, povod za eskalaciju rata u Vijetnamu)
1992 – Drugi demokratski izbori u Hrvatskoj
1998 – Započeo Drugi rat u Kongu


Rođeni:
1612 – Saskia van Uylenburgh
1674 – Philippe II., vojvoda od Orléansa
1696 – sultan Mahmud I.
1703 – Lorenzo Ricci
1828 – Manuel Pavía y Rodríguez de Alburquerque
1834 – Frédéric Auguste Bartholdi
1835 – Elisha Gray
1868 – kralj Konstantin I. od Grčke
1892 – Jack Warner
1897 – Karl-Otto Koch
1902 – Ćiril VI. od Aleksandrije
1912 – Vladimir Žerjavić
1923 – Shimon Peres
1931 – biskup Pierre DuMaine
1932 – Peter O'Toole
1939 – Wes Craven
1940 – Beko Ransome-Kuti
1945 – Bunker Roy
1967 – Gordan Jandroković

Umrli:
640 – papa Severin
686 – papa Ivan V.
1316 – Louis od Burgundije
1589 – kralj Henrik III. od Francuske
1776 – Louis François, princ de Conti
1788 – Thomas Gainsborough
1815 – maršal Guillaume-Marie-Anne Brune
1823 – Lazare Carnot
1849 – Muhamed Ali od Egipta
1859 – Horace Mann
1876 – Wild Bill Hickok
1913 – Ferenc Pfaff
1921 – Enrico Caruso
1922 – Alexander Graham Bell
1923 – Warren G. Harding
1934 – Paul von Hindenburg
1936 – Louis Blériot
1945 – Pietro Mascagni
1976 – Fritz Lang
1988 – Nada Klaić
1996 – Mohamed Farrah Aidid
1997 – William S. Burroughs
1997 – Fela Kuti

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.