kyffhaeuser-berkenthin.de

Adolf Hitler postao njemački Führer – 1934.

Autor: Dnevno

Na današnji dan Hitler je iskoristio priliku da svojoj kancelarskoj funkciji doda i funkciju predsjednika republike. Tako je postao istodobno i šef vlade i šef države, što je u praksi značilo da ga više nitko nije mogao smijeniti zakonitim putem. Službeno se njegova nova funkcija zvala "Führer und Reichskanzler".

Adolf Hitler postao je njemačkim kancelarom još 1933. godine. Kancelar je u Njemačkoj zapravo isto što i premijer, dakle šef vlade. Međutim, Njemačka je u to doba imala i predsjednika republike. Tu je funkciju još od 1925. držao slavni Paul von Hindenburg, ugledni feldmaršal iz Prvog svjetskog rata. Hitler i Hindenburg tijekom više od godinu dana zajedno su vladali Njemačkom.

Međutim, na današnji dan Hindenburg je umro u dobi od 86 godina od raka pluća. To je pružilo Hitleru priliku da preuzme i Hindenburgovu predsjedničku poziciju. To je učinio tako da je u parlamentu dao izglasati zakon kojim se spajaju dužnosti predsjednika i kancelara u novu funkciju nazvanu “Führer und Reichskanzler”. Predsjednička je titula, dakle, nestala iz upotrebe, a Hitler je od tada bio i šef vlade i šef države. U praksi je to značilo da više nije mogao biti smijenjen zakonitim putem.

Uskoro je njemačka propaganda Hitlera počela nazivati “Führer des deutschen Reiches und Volkes” (Vođa Njemačkog Reicha i naroda). Hitlerova titula 1942. službeno je izmijenjena u “Führer des Großdeutschen Reiches” (Vođa Velikonjemačkog Reicha).

Povijesni feljton:

Grof Victor Lustig – dio II

Grof koji je bio najpoznatiji prevarant 20. stoljeća – kako je prevario Ala Caponea, prodavao krivotvorene novčanice…

Dnevna zanimljivost:

Znate li da je kralj Albanije jedini kralj koji je zapucao natrag na atentatore u čitavoj povijesti?

Misli za današnji dan:

‘Sve revolucije su najobičnije fantazije dok se ne dogode; tada postanu povijesne neizbježnosti”

‘Amerikanci su najbogatiji narod na Zemlji, no njeno stanovništvo je siromašno i mrzi samo sebe zbog toga’

‘Nikad nisam glasovao u svojem životu… jer idioti pobjeđuju zbog većine’

‘Prije rušenja, ljudski duh je pun oholosti; prije slave poniznosti’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Gnjevni kršćani pale glazbene ploče Beatlesa zbog nemorala Johna Lennona

Povijesni videokutak:

VIDEO: Kako su izgledale vijesti o iračkom osvajanju Kuvajta?

{|[nadanasnjidan]|}08-02{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

338. pr. Kr. – Bitka kod Heroneje između makedonskog kralja Filipa II. i saveza grčkih državica

1377. – Ruski poraz kod Pijane rijeke od Mongola

1589. – Ubijen francuski kralj Henrik III. (atentator Jacques Clément)

1610. – Henry Hudson uvjeren da je otkrio sjeverni prolaz do Tihog oceana (zapravo Hudsonov zaljev u Kanadi)

1717. – Imotski oslobođen od Turaka

1776. – Potpisivanje američke Deklaracije nezavisnosti u Philadelphiji

1802. – Napoleon postao doživotni konzul u Francuskoj Republici

1830. – Abdikacija francuskog kralja Karla X. zbog Srpanjske revolucije

1869. – Ukinuti samuraji i ostale klase u Japanu u okviru reformi cara Meijija

1870. – Prva podzemna tunelska željeznica otvorena u Londonu

1873. – Prvi tramvaji počeli voziti u San Franciscu

1903. – Ilindenski ustanak u Makedoniji protiv turske vlasti

1916. – Potapanje talijanskog bojnog broda Leonardo da Vinci

1918. – Japan objavio napad na Sibir u sklopu Prvog svjetskog rata

1923. – Calvin Coolidge postao američki predsjednik

1932. – Otkriven pozitron

1937. – Uveden porez na marihuanu u SAD-u

1939. – Albert Einstein i Leó Szilárd napisali pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu u kojem ga potiču na pokretanje projekta za izradu nuklearne bombe

1943. – Ustanak u logoru Treblinka

1944. – Prvo zasjedanje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije

1945. – Završetak savezničke konferencije u Potsdamu na kojoj je odlučivano o sudbini poslijeratnog svijeta

1964. – Incident u Tonkinškom zaljevu (sukob vijetnamskih torpednih čamaca i američkog razarača USS Maddox, povod za eskalaciju rata u Vijetnamu)

1980. – Teroristički napad u Bologni s 85 poginulih i više od 200 ranjenih

1992. – Drugi demokratski izbori u Hrvatskoj

1998. – Započeo Drugi rat u Kongu

Rođeni:

1455. – Ivan Ciceron od Brandenburga

1612. – Saskia van Uylenburgh

1674. – Philippe II., vojvoda od Orléansa

1696. – sultan Mahmud I.

1702. – Dietrich od Anhalt-Dessaua

1703. – Lorenzo Ricci

1828. – Manuel Pavía y Rodríguez de Alburquerque

1834. – Frédéric Auguste Bartholdi

1835. – Elisha Gray

1868. – kralj Konstantin I. od Grčke

1892. – Jack Warner

1897. – Karl-Otto Koch

1902. – Ćiril VI. od Aleksandrije

1912. – Vladimir Žerjavić

1923. – Shimon Peres

1931. – biskup Pierre DuMaine

1932. – Peter O’Toole

1939. – Wes Craven

1940. – Beko Ransome-Kuti

1945. – Bunker Roy

1967. – Gordan Jandroković

Umrli:

640. – papa Severin

686. – papa Ivan V.

1000. – Vilim II. Od Engleske

1222. – Rajmund od Toulousea

1316. – Louis od Burgundije

1546. – sv. Petar Faber

1589. – kralj Henrik III. od Francuske

1776. – Louis François, princ de Conti

1788. – Thomas Gainsborough

1815. – maršal Guillaume-Marie-Anne Brune

1823. – Lazare Carnot

1849. – Muhamed Ali od Egipta

1859. – Horace Mann

1876. – Wild Bill Hickok

1913. – Ferenc Pfaff

1921. – Enrico Caruso

1922. – Alexander Graham Bell

1923. – Warren G. Harding

1934. – Paul von Hindenburg

1936. – Louis Blériot

1945. – Pietro Mascagni

1976. – Fritz Lang

1988. – Nada Klaić

1996. – Mohamed Farrah Aidid

1997. – William S. Burroughs

1997. – Fela Kuti

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.