U Zagrebu se okupile ratne legende: Svi su htjeli vidjeti prve hrvatske komandose koji su ’91. činili čuda

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu predstavljena je monografija “Bojna Frankopan – Prvi hrvatski komandosi” povjesničara Tomislava Šulja na kojoj je intenzivno radio desetak godina.

Obzirom da se pozabavio ratnom temom, odaziv na ovaj događaj premašio je očekivanja i samog autora monografije. Naime, ne pamti se kada je posljednji put Hrvatski državni arhiv bio popunjen do zadnjeg mjesta, pa su tako brojni uzvanici izlaganje o monografiji slušali stojeći sa strane. Ipak, kazali su, to nije umanjilo njihovo zadovoljstvo jer je promocija o ovoj slavnoj bojnoj bila vrhunski organizirana, a govornici svi odreda – sjajni.

Nevjerojatan odaziv

Predstavljanje monografije koja na 487 stranica prikazuje ratni put jedne od prve dvije specijalne postrojbe Oružanih snaga RH, vodio je Joško Lokas a među brojnim uzvanicima najprije valja istaknuti autora Tomislava Šulja i bivše pripadnike bojne Frankopan, potom potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda,  ratnog zapovjednika postrojbe umirovljenog brigadira Brunu Zorica-Zulua, ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Antu Nazora, recenzenta dr. sc. Davora Marijana i brojne druge.

Šulj: “Bojna Frankopan po mnogočemu je posebna”

“Bojna Frankopan ima fenomenalan ratni put, ali osim toga ona obiluje posebnostima koje nisu bile uobčajene za ostale postrojbe hrvatske bojske. Osim što su ustrojeni od pripadnika francuske Legije stranaca, u svojim su redovima imali strane dragovoljce, imali su dvije vojnikinje i ono što je uistinu zanimljivo, od njih 200 u svojim su redovima imali 20-tak braće i sestara, odnosno dobar dio pripadnika je bio rodbinski povezan. Ipak, najposebniji su po tome što su u Žutici ustrojili centar za komando. To je ujedno i jednini centar obuku u Žutici za komando obuku i to je jedini centar koji je naknadno opstao.”, kaže Tomislav Šulj i otkriva nam mukotrpne detalje o nastanku ove monumentalne monografije:

“Knjigu sam aktivno pisao šest godina, ali ako tome pridodamo prikupljanje izvornih materijala, sveukupan rad je trajao oko deset godina. Naime, pripadnici ove bojne su ratovali sa što manje pisanih zapovijedi, pa sam do informacija dolazio usmenim putem. Točnije, intervjuirao sam preko 60 pripadnika ne samo ove bojne, nego i suboraca iz drugih postrojbi koji su na neki način bili vezani za bojnu Frankopan”.

Jedan od najzanimljivijih i najautentičnijih uzvanika na promociji monografije, bez sumnje bio je Bruno Zorica Zulu, ratni zapovjednik bojne Frankopan:

“Znate, ja sam uvijek bio malo divlji…”

“Toj bojnoj sam donio svo moje ratno znanje i iskustvo koje sam prethodno stekao kao pripadnik Legije stranaca. Pokušao sam ga prenijeri na mlade momke koji su u postrojbu došli potpuno neiskusni, ali sa ogromnim srcem. Mi instruktori, bivši legionari, nakon teške obuke u Žutici vodili smo ih na najteža ratišta gdje su, između ostaloga, izvodili akcije duboko u neprijateljskoj pozadini. U početku rata, za neprijatela je to bio veliki šok. Bili su nadmoćni i znatno bolje naoružani, pa nisu mogli vjerovati da netko od nas može ući tako duboko i napraviti dar-mar.”

Zulu dodaje da je prezadovoljan radom povjesničara Tomislava Šulja, a veseli ga i interes javnosti za bojnu kojom je zapovijedao. Za naše čitatelje, otkrio je i od kud potječe njegov nadimak Zulu:

“Znate, uvijek sam bio malo divlji, čak i u Legiji stranaca. Zbog toga su mi moji suborci iz Legije dali ime po južnoafričkom plemenu Zulu.”

Medved: “Ponosan sam što branitelje mogu poticati na pisanje”

Potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kaže nam kako je i sam imao čast vidjeti kako se pripadnici bojne Frankopan bore tijekom Domovinskog rata. Ministar ne skriva zadovoljstvo što se priča o ovoj znamenitoj bojnoj konačno “ukoričila”, te se nada kako će ovaj rad Tomislava Šulja biti primjer i ostalima:

“Ovdje, na ovome mjestu danas se iznosila istina i potičem sve hrvatske branitelje na stalno stavljanje istine iz Domovinskog rata u tekst. To je potrebno jer jedino će tako ostati trajno zabilježeno sjećanje svjedoka toga vremena, ljudi koji su najzaslužniji što imamo Hrvatsku. Neizmjerno sam zadovoljan što ih kao ministar mogu poticati i podupirati pisanje knjiga jer je prenošenje povijesnih detalja na današnje generacije neobično važno. Osjećaj domoljublja koje je tada bilo prisutno u našim redovima, to pokušavamo prenijeti mladima.”

Bojna Frankopan je uz Bojnu Zrinski bila prva specijalna postrojba Oružanih snaga RH. Osnovana je 29. srpnja 1991. godine kao specijalna postrojba Glavnog stožera Oružanih snaga, a većinu instruktora i zapovjednika činili su Hrvati iz francuske Legije stranaca. Bojna Frankopan imala je oko 150 pripadnika koji su bili obučeni za sve vrste zadaća, većinom u neprijateljskoj pozadini, a tijekom djelovanja 12 njezinih pripadnika dalo je svoje živote u obrani suvereniteta RH.

Preustrojem Hrvatske vojske krajem 1992., bojna je raspuštena, a njezini pripadnici prelaze većinom u Drugu i Sedmu gardijsku brigadu te manjim dijelom u 1. hrvatski gardijski zdrug.