Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U Kninu prije Domovinskog rata 20 tisuća stanovnika. Privreda je zapošljavala nešto više od 10 tisuća radnika

Autor:

U Kninu, hrvatskom kraljevskom gradu, ove godine održat će se svečana proslava 25. obljetnice akcije Oluja na kojoj će sudjelovati cijeli državni vrh.

Nakon svojevrsnog egzodusa mladog stanovništva nakon Domovinskog rata, političko vodstvo Knina pokrenulo je određene korake kako bi se gospodarstvo vratilo na one “grane koje mu pripadaju”, ali i dodatno unaprijedilo kako bi se mladima omogućio prosperitet i povratak u grad.

No, kako je Knin izgledao nekada?

“Prije Domovinskog rata na području grada Knina živjelo je nešto više od 20 tisuća stanovnika i bilo je zaposleno oko 12 tisuća djelatnika s područja Knina i šire okolice”, rekao je Josip Laća, voditelj Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Privreda je zapošljavala 10.238 radnika.

“Postojalo je 35 glavnih subjekata privređivanja pa je tako u TVIK-u bilo 3500, u Kninjanki 800, a u HŽ-u 1500 zaposlenih”, rekao je Laća.

Građevinsko poduzeće Dinara zapošljavalo je 360 radnika, a tvornica za preradu žitarica i stočne hrane Agroprerada 330. Trgovačko poduzeće Inex Dinara (Dinarka) imala je 300 zaposlenih.

U poduzeću za proizvodnju kartonske ambalaže Mladost radilo je 256 ljudi, u poduzeću za prijevoz robe i putnika Transport 215. U tvornici metalnog namještaja Kistanje 230, u kistanjskoj tvornici dječje konfekcije Ponos 208, u poljoprivrednoj zadruzi Orlić-Markovac 185 dok je u građevinskom poduzeću Dinaridi bilo 135 zaposlenih, koliko ih je bilo i u strmičkoj Ciglani Stevo Opačić.

Elektrodistribucija je zapošljavala 112 radnika, PTT 105, a po 80 radnika radilo je u Hidroelektranama na Krki i Zrmanji. U tvornici za preradu industrijskih otpadaka Krka bilo je zaposleno 66 radnika, u poduzeću za montažu gipsanih elemenata Gipsdekor 55, u Mljekarstvu 43, a u Šumariji 40. Dobro su poslovale i tvornica gipsa Kningips i tvornica namještaja Krka, no ne postoje podaci o broju zaposlenih u tim tvrtkama.

Pojašnjavajući značaj prerađivačke industrije, Laća je naglasio kako je ta industrija obuhvaćala proizvodnju vijaka, odjeće, kartonskih proizvoda, metalnog namještaja, opekarskih proizvoda, gipskartonskih ploča, a u strukturi društvenog proizvoda sudjelovala je sa 45,5 posto. Na drugom mjestu po gospodarskoj važnosti nalazio se promet s udjelom od 14,4 posto, zatim trgovina s 13,7 posto te poljoprivreda s udjelom od 11,7 posto. U privatnom sektoru prije Domovinskog rata radilo je oko 500 djelatnika.

Od 115 općina, Knin je bio na 103. mjestu

Koliko je bilo učinkovito gospodarstvo u Kninu, ukazuje podatak da je 1988. godine po uspješnosti, od 115 općina u Republici Hrvatskoj, Knin bio na 103 mjestu.

“Uzroci prestanka rada velikog broja tvrtki osim ratnih događanja su i sporo rješavanje statusa gospodarskih subjekata – privatizacija, nepostojanje kvalitetnog upravljačkog kadra i nesnalaženje u ukupnoj situaciji”, istaknuo je Laća.

Uspoređujući ondašnje s današnjim vremenom štošta se promijenilo. Rat je prošao, turbulentna situacija se pomalo smiruje, a danas, od prijeratnih značajnih subjekata egzistiraju samo pogon DIV-a (bivši TVIK) sa oko 400 zaposlenih, KNAUF (bivši Kningips) sa 80-ak zaposlenih te Hrvatske željeznice sa 50-ak zaposlenih. Postoji i nekoliko novoosnovanih pravnih subjekata s relativno malim brojem zaposlenika.

Velike zasluge za normalizaciju života u Kninu nakon oslobođenja imao je Zvonimir Čermak, koji je 2014. godine proglašen počasnim građaninom grada Knina. On je, obnašajući dužnost zapovjednika Zbornog mjesta Knin, vodio računa o komunalnim, zdravstvenim i drugim preduvjetima za povratak prognanika u Knin i organizaciju normalnog života.

Održana svečana dodjela činova i pohvala u MORH-u povodom 25.obljetnice VRO Oluja

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.