Foto: Guliver image

Tuđman je imao genijalne provale: Njegova urnebesna izjava o Kninu je totalni hit

Autor: Snježana Vučković

Na današnji dan 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću rođen je prvi predsjednik neovisne i samostalne Republike Hrvatske i utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman

Od dana njegove smrti koja ga je zadesila 10. prosinca 1999. u Zagrebu, pa sve do danas, ime Franjo Tuđman u dijelu naroda izaziva prijepore i kontroverze, no oko jedne činjenice nema dvojbe: Tuđman je jedna od najzaslužnijih osoba za hrvatsku suverenost i neovisnost, kao i demokraciju koju danas svi uživamo.

Tuđman je u Zagrebu pohađao Trgovačku akademiju, a 1940. godine pritvoren je zbog sudjelovanja u ljevičarskim demonstracijama. U proljeće sljedeće godine napušta školovanje i odlazi u partizane te postaje član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Foto: Screenshot/Facebook

Vrlo brzo se zamjerio Partiji

Djelovao je u partizanskim odredima na području sjeverozapadne Hrvatske, a 1945. upućen je u Vrhovni štab u Beogradu. Usporedno s vojnom karijerom objavljuje i radove s područja vojne povijesti. Iako je 1960. promaknut u čin general majora napušta vojnu karijeru i posvećuje se znanstveno-istraživačkom radu. Odlazi u Zagreb 1961. godine, gdje postaje ravnatelj novoosnovanog Instituta za historiju radničkoga pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest) i izvanredni profesor na Fakultetu političkih nauka. Godine 1965. doktorirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Među prvima je otvorio tabu teme o hrvatskim nacionalnim pitanjima: nametanje kolektivne krivnje Hrvatima zbog NDH, povijesne uloge HSS-a, preuveličavanju broja žrtava logora Jasenovac i slično. Također, upozorava na centralizaciju SFRJ te marginalizaciju Hrvatske. Partija ga optužuje za “buržoasko-nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnomu pitanju”, a 1967. smijenjen je s položaja ravnatelja Instituta, isključen iz SKJ, zabranjeno mu je javno djelovanje te odlazi u prisilnu mirovinu.

Foto: Screenshot

Zatvor i Krležina intervencija

Nakon “Hrvatskog proljeća” (1972.) uhićen je i osuđen na montiranom sudskom procesu. Zahvaljujući intervenciji Miroslava Krleže kod Tita, Tuđman je osuđen na “samo dvije” godine zatvora, a pušten je nakon 9 mjeseci. U veljači 1981. ponovno je osuđen na tri godine zatvora i pet godina zabrane javnoga djelovanja zbog intervjua švedskoj i njemačkoj televiziji i francuskom radiju u kojima je govorio o neravnopravnosti Hrvatske, progonu disidentskih intelektualaca i preuveličavanju jasenovačkih žrtava.

U zatvoru u Lepoglavi bio je od 1982. do 1984. kada je uvjetno pušten na slobodu. Nakon što mu je 1987. godine vraćena putovnica Tuđman putuje po Europi, Kanadi i SAD-u gdje uspostavlja veze s hrvatskim iseljeništvom zauzimajući se za nacionalnu pomirbu i povezivanje domovine i dijaspore. Uoči sloma komunizma, u lipnju 1989., osnovao je Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) s programom državnog osamostaljenja Hrvatske.




Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine i pobjede Hrvatske demokratske zajednice u Saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske. U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, i to 1992. i 1997. godine.

Foto: Morh

Šala na račun Knina se i danas pamti

Pokojni dr. Franjo Tuđman u svojim je početcima o Hrvatskoj uvijek govorio kao o snu kojega želi dosanjati, a to je zajedno sa svojim sugrađanima i dočekao. No, put do neovisnosti bio je krvav i dugotrajan… Petogodišnji rat koji je Hrvatska vodila protiv JNA i srpskih pobunjenika pojačanim paravojnim postrojbama iz Srbije, bio je predvođen upravo prvim predsjednikom koji je bio i vrhovni zapovjednik Hrvatskih oružanih snaga. Predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. godine te vojno-redarstvene akcije u kojima su 1995. godine oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije (operacija ‘Bljesak’) te Dalmacije, Like, Banovine i Korduna (operacija ‘Oluja’).

Veliki povratak ‘Tuđmanovaca’ na scenu, vraćaju njegovu politiku: ‘On nikada ne bi koalirao sa SDSS-om’




Iako hrvatska javnost i danas Tuđmana percipira kao čovjeka krute osobnosti, osobe iz njegove neposredne blizine sjećaju ga se kao ležernog i duhovitog. Najbolji dokaz tome jest njegova reakcija odmah nakon oslobađanja Knina kada je sa tvrđave bacio pogled na grad: “Pa, gdje je ostatak grada?”, pitao je. Nakon što su mu odgovorili da je to cijeli grad, Tuđman je glasno zaviknuo: “Znači, iz ove jedne duge ulice četiri su nas godine zajebavali?”

Pokojni predsjednik iste je godine sudjelovao u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini te bio supotpisnik Daytonskog sporazuma. Godine 1998. završila je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u državni sustav Republike Hrvatske, čime su ostvarene njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Autor:Snježana Vučković
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.