Wikimedia Commons

Tog dana Hrvatska se ujedinila u veličanstvenom slavlju kojim je obilježen kraj komunizma, a Hrvati su konačno mogli biti svoji na svome

Autor: Si.M.

Hrvatska ove godine Dan državnosti, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja. Saborski zastupnici HDZ-a Željko Reiner i Miroslav Tuđman lani su nakon odluke o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja poručili da je vlada promijenila datum kako bi građani znali koji je glavni dan obilježavanja hrvatske države kao što su, navode, znali do 2001. godine.

“Vlada SDP-a oduzela je blagdan narodu, ljudi su prestali imati emocionalan naboj. To je važan datum, no čini mi se da su neki podlegli politiziranju SDP-a koji će u bilo čemu, što se god radi, naći mane. Da je 30. svibnja datum koji je HDZ-ov, na temelju čega?

Zar je sjednica prvog demokratski izabranog sabora, višestranačkog, stvar samo HDZ-a? Pa i SDP je bio u tom saboru, nisu tada sjedili u Maksimiru za to vrijeme. I druge stranke bile su tada u saboru, to je prijelaz iz jednostranačkog autoritativnog sustava u sustav demokracije, to nije stvar jedne stranke, nego cijele države. To je nešto što je narod želio i što im je bilo oduzeto od strane vlade koju je vodio SDP”, poručio je tada Reiner.

Napomenuo je da se do 2001. godine taj blagdan ukorijenio u narodu, “narod ga je prihvatio, vladalo je oduševljenje, entuzijazam, organizirali se skupovi, vijorile se zastave, ali je, nažalost, to 2001. promijenjeno pa smo postali valjda jedina zemlja u svijetu u kojoj građani nisu znali koji je to glavni državni blagdan, je li to 25. svibnja, 30. svibnja, 8. listopada ili neki drugi”.

“Nakon te promjene ljudi su prestali imati emocionalni naboj prema bilo kojem od tih datuma i, nažalost, mogli ste i sada vidjeti za Dan neovisnosti, tek poneka kuća je imala zastavu, sve se svelo na prilično nisku razinu, a ne na ono što samosvjesna država ima”, komentirao je lani Reiner.

Podsjetimo, odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja vlada je objavila u listopadu prošle godine. Premijer Andrej Plenković tad je rekao da je taj dan svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske. Pitanje tog datuma HDZ je otvorio u završnici kampanje za euroizbore. Bivši predsjednici HDZ-a Ivo Sanader i Tomislav Karamarko također su najavljivali da će vratiti stari dan državnosti, no na koncu bi od toga ipak odustajali. Zanimljivo je da je 2015. godine o potrebi boljeg pozicioniranja državnih blagdana u kalendaru govorio i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.

U propovijedi na Dan državnosti kardinal je kazao kako bi, ako bi se jednim danom htjelo obilježiti događaje od prije 25 godina, to bilo moguće pod nazivom “spomena hrvatske slobode”, koji bi se “s pravom mogao vezati uz 30. svibnja 1990. godine”.




Milanović nije za 30. svibnja

“30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli. S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano prestavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari” kazao je pak ovih dana predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je u ponedjeljak da će se Dan državnosti u subotu dostojanstveno obilježiti.




“Dan državnosti se vraća i obilježit ćemo ga dostojanstveno, ići ćemo na Mirogoj, nakon toga će biti sveta misa, događanje na Markovu trgu, navečer koncert u HNK”, rekao je Jandroković.

“Radujem se što smo vratili 30. svibnja kao Dan državnosti jer je taj dan ostao u srcima naših ljudi. Nažalost, nespretnom odlukom tadašnje SDP-ove koalicije s početka 2000. izgubilo se to obilježavanje”, rekao je.

Od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan. Na taj dan 1991. godine, Sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Promjenu obilježavanja Dana državnosti inicirao je 2001., HSLS-ov zastupnik Ivo Škrabalo, a tim zakonskim izmjenama dobili smo neradni dan više, ali i potpunu konfuziju oko pitanja što se i kad slavi.

Inicijator promjena Ivo Škrabalo na koncu zbog promjena ni sam nije bio zadovoljan jer novi datum nije zaživio u narodu. Najveća njegova ‘prednost’ je što se može spojiti s Danom antifašizma koji se slavi tri dana ranije. U jednom od zadnjih intervjua Škrabalo je poručio da je to bila pogrešna odluka jer iako je povijesno logičniji za odabir, novi praznik nije u narodu zaživio.

“Žao mi je, jako mi je žao što sam predložio da se Dan državnosti promijeni s 30. svibnja na 25. lipnja” kazao je.

Za razliku od 30. svibnja, dana na koji je u Tuđmanovo vrijeme obilježavan vrlo svečano i uz vojnu paradu na zagrebačkom Jarunu, novi praznici nisu zaživjeli u narodu.

Prekretnica novije hrvatske povijesti

Dana 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Poslije dugo vremena i raznolikih režima, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono Ugarskom, Austrijom, Austro-Ugarskom, kraljevskom ili socijalističkom Jugoslavijom. Predsjedništvo HDZ-a uputilo je 12. svibnja 1990. poziv “čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno”.

Ujedno je preporučeno “da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti” i kao “dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine”.

Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike, održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrani državni vrh.

Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao “rođenje nove Hrvatske” tijekom svečanosti na današnjem Trgu bana Jelačića. U smiraju dana, koji je hrvatskom narodu vratio ponos i dostojanstvo, nezapamćeno mnoštvo ljudi, proveselilo se do kasno u noć uz Jarun. Tako je već sam 30. svibnja 1990. prozvan Danom hrvatske državnosti i svečano proslavljen diljem Hrvatske, a Sabor je taj datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom.

Tog je dana konstituiranjem novog Sabora izabrana na prvim demokratskim i višestranačkim izborima u Hrvatskoj nakon 45 godina prestala komunistička vladavina i uspostavljena demokracija. Time je počeo i proces osamostaljenja Hrvatske i taj datum doživljavao se kao prekretnica novije hrvatske povijesti.

Blagdan Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990. zamijenjen je 2001. datumom 25. lipnja 1991. kada je Hrvatski sabor donio Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ipak je već 7. srpnja 1991. zbog pritiska međunarodne zajednice Hrvatska je bila prisiljena prihvatiti moratorij na aktivnosti vezane uz uspostavu neovisnosti.

Tek po isteku ta tri mjeseca Hrvatski je sabor na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske (donešena Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ) pa je izmjenama iz 2001. godine taj dan proglašen blagdanom Dana neovisnosti.

I PREDSJEDNICA DRŽAVE ZA 30. SVIBNJA: ‘To je naš pravi Dan državnosti!’

Postojanje spomendana Dana Sabora 30. svibnja i blagdana Dana državnosti 25. lipnja i Dana neovisnosti 8. listopada djelovalo je zbunjujuće na mnoge hrvatske građane. Ono naime što su zastupnici u Saboru izglasavali u lipnju zapravo je ono što se naposljetku stvarno dogodilo tek u listopadu 1991., pa se postavlja pitanje smisla proglašenja oba datuma blagdanima. Uz to su promjene zakona o blagdanima donešene u ozračju tadašnje javno isticane “detuđmanizacije”. Premještanjem Dana državnosti na 25. lipnja, hrvatska država i narod su izgubili nacionalni praznik poput američkog 4. srpnja (Dan zahvalnosti) ili francuskog 14. srpnja (Pad Bastille). Posljednjih je godina, nacionalni praznik u Hrvatskoj polako postao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja.

 

 

 

Autor:Si.M.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.