Foto: Monografija 2. gardijske brigade Gromovi

Srbi su ih prezirali: Ovo su ljudi zbog kojih je Hrvatska dobila rat, danas su glavna tema

Autor: Snježana Vučković

Na današnji dan 1991. godine u vojarni Trstenik nastala je slavna 2. gardijska brigada “Gromovi” kada je formirano zapovjedništvo, a istoga dana osnovana je i njihova prva pješačka bojna “Crne mambe”. Ratni put Gromova započeo je već početkom lipnja 1991. godine na mostu Mladosti u Zagrebu zaustavljanjem tenkova tadašnje JNA, a dijelovi postrojbe istovremeno su u borbama kod Ljubova u Lici i Hrvatskom Pounju.

Razmještaj njezinih postrojbi odredio je daljnji ratni put brigade. Gromovi su, između ostaloga, sudjelovali i u obrani Karlovca, Duge Rese i Topuskog, u borbama na Banovini branili su Petrinju, Sisak, Komarevo, Sunju i još brojna mjesta. Tijekom 1991. godine u “bitci za Farkašić” oslobađaju značajan dio okupiranog teritorija na desnoj obali rijeke Kupe. Uz to, Gromovi su sudjelovali i u operacijama deblokade Južnog bojišta (operacija Tigar), te u Bosanskoj Posavini. Dali su i izniman doprinos u operacijama Maslenica, Bljesak, Oluja i Una.

Brigada je za osvjedočenu i pokazanu hrabrost, junaštvo te doprinos u obrani domovine, od Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika odlikovana Redom kneza Domagoja s lentom, u prigodi 10. obljetnice ustrojavanja i Redom Nikole Šubića Zrinskog na petnaestu godišnjicu Oružanih snaga RH, Dok je za 20. obljetnicu odlikovana Poveljom Republike Hrvatske za zaštitu mira i ustavnog poretka RH.

Foto: Privatna arhiva

Ponos Gromova

Gromovi su iznjedrili mnoga velika i junačka imena, a velikim dijelom ta se imena pripisuju pripadnicima Crnih Mambi. Nedovoljno je poznato da su Crne mambe sudjelovale na svim bojišnicama diljem Hrvatske, kao i u pograničnim prostorima BiH. Isto tako, Mambe su okolnosti i načini njihova ratovanja natjerale da se iskristaliziraju u jednu od najelitnijih jedinica, pa su tako slani na najteže terene koji su zahtijevali spretnost, spremnost i naročito – odvažnost. Za ovu bojnu vrlo brzo nakon osnutka čuli su i neprijatelji koji su “mambe” iznimno respektirali na bojišnici, a o njima se za vrijeme rata ubrzo pročulo po cijeloj Srbiji.

Crne mambe svoje su “vatreno krštenje” imale krajem lipnja 1991. godine, a nastavile ga na teškom teritoriju Banovine gdje su samostalno izvodili diverzije po kojima su postali čuveni i prepoznatljivi, što je neprijatelju tjeralo dodatan strah u kosti. Po dolasku na Banovinu, Bojna je vodila teške i mukotrpne borbe na području Gline, Viduševca, Topuskog i Pokupskog, a nakon manjih borbi kod prilaza Sisku i Komarevu dio postrojbe početkom kolovoza 1991. odlazi u Petrinju.

Foto: Privatna arhiva

Zapamćeni po čudu u Farkašiću, ali i zlokobnoj akciji Una ’95.

Ipak, “mambe” su u hrvatskoj povijesti ostale zapamćene po nevjerojatnoj obrani Farkašića. Naime, JNA je tog listopada ’91. godine, zaključila kako će se lakoćom pravcem Petrinja – Lekenik – Velika Gorica spojiti s ostalim postrojbama JNA, čime bi Zagreb imala na pladnju. Nikako nisu računali na Farkašić, malo mjesto kraj Kupe, a niti na želju nekolicine pripadnika Crnih mambi i njihova zapovjednika Petra Bajana da ih odbiju po svaku cijenu iako je na Farkašić tada navalilo više stotina pripadnika JNA. Mambe su tada nevjerojatnom hrabrošću, ali i nekim mudrim odlukama, gotovo bez gubitaka uspjele obraniti selo i zarobiti tri tenka, te tako zaustaviti prodiranje neprijatelja prema Zagrebu.

NAJVEĆI PORAZ HRVATSKE VOJSKE: Je li akcija ‘Una ’95’ u kojoj je poginulo 49 branitelja uopće bila potrebna?




Ovu elitnu postrojbu nikako nije mogla zaobići niti veličanstvena “Oluja 95”, koja je za mnoge postrojbe značila kraj rata, ali na žalost, ne i za Crne mambe. Na žalost, kažemo, jer je ova postrojba 17. rujna 1995 dobila zapovijed za novu akciju koja se i danas prešućuje. Riječ je o akciji “Una 95” u kojoj je zbog loše organizacije i logistike sve krenulo po zlu, što je rezultiralo sa čak 13 poginulih pripadnika Crnih mambi, i to na samom koncu rata.




Autor:Snježana Vučković
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.