Obilježavanje ‘EUROPSKOG DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA’

Autor: Dnevno

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, ove će godine na Groblju mira na Bilima biti 24. kolovoza. Sv. misu zadušnicu u 12 predvodit će uzoriti kardinal Vinko Puljić, koji će ujedno i pokopati pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća. Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice položit će vijence i zapaliti svijeće za sve ubijene. Kao i prošlih godina, očekuje se više tisuća ljudi koji će sv. misu zadušnicu i događanja pratiti ispod podignutih šatora. Preporučuje se poći na vrijeme zbog gužvi i mogućih zastoja na cesti.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100 000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve ubijene katolike Hrvate iz Herceg-Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali su radovi u tijeku.

Sve je počelo 2013. u povodu “Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma”. Naum je sazrio kroz rad Vicepostulature postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”, povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća na području pojedinih općina (do sada njih 9) te njihovih suradnika, što se sve kasnije uobličilo u Odjel HNS-a BiH za Drugi svjetski rat i poraće. Željelo se na jednome mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugome svjetskom ratu i poraću koje na svom ozemlju pronađu Povjerenstva te postavljanjem prikladnih križeva simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su pokopani tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih.

Spomenimo još da su jugokomunisti za nekoliko dana, u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 što većih, što manjih stratišta i grobišta te da je u Drugome svjetskom ratu i poraću stradao svaki deseti Hercegovac (oko 20 000). Za vrijeme jugokomunizma o tomu se nije smjelo ni govoriti, a kamoli raditi na tome da ih se dostojno pokopa, što je oduvijek kršćanski, a već dugo i civilizacijski doseg.


Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.