fbpx
Foto: Screenshot/HRT

NJEGOV UBOJICA NIKAD NIJE KAŽNJEN, ZVALI SU GA ‘SIROVI’! Legendarni ratni snimatelj pogođen snajperskim metkom nije uspio stići do bolnice, optužbe odbačene zbog ‘Tuđmanovog zakona’

Autor: Dražen Krajcar

Jedan od najpoznatijih civila stradalih u Domovinskom ratu, Gordan Lederer bio je ratni snimatelj, autor više nagrađivanih TV uradaka, filmski umjetnik, fotograf i snimatelj HTV-a, a ubijen je 10. kolovoza 1991. godine. Njegov ubojica nikada nije kažnjen, već su optužbe protiv njega odbačene zbog primjene Zakona o općem oprostu.

Rođen 1958. godine, Lederer je diplomirao na studiju filmskog i tv-snimanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bio je autor više nagrađivanih tv uradaka te arheolog amater.

Kao fotograf prema narudžbama uvećavao je fotografske portrete, npr. za predvorje Kinoteke i kinematografa “Studio”. U “Croatia-filmu” radio je kao snimatelj animacije na dugometražnom animiranom filmu „Čudesna šuma“ na kojem je primijenio i opisao vlastita inovativna rješenja za scenu oluje (posthumno objavljeno 2000. godine), kao i na drugim kratkim animiranim radovima. Prešavši na televiziju pokrenuo je rad strukovne snimateljske sekcije, s fotografskom izložbom profesionalnih snimatelja pored “trga” u zgradi HTV.


Arheolog amater

Kao televizijski snimatelj radio je u raznim ambijentima, od dočeka Nove 1990. godine na Trgu bana Jelačića, preko nogometnih stadiona do redakcija emisija iz kulture. Za televizijske prijenose je snimao i prve sjednice Hrvatskog sabora, a pri donošenju Ustava slučajno se našao u kadru uz uz stol predsjedavajućega, no kao tehničko osoblje nije našao svoje mjesto na saborskoj slici prisutnih na tom povijesnom događaju.

Kao arheolog-amater prijavio je i predao nalaz skulpture rimskog vojnika kod Vratnika iznad Senja. U terenskim bilježnicama su mu ostali mnogobrojni zapisi izviđanja neistraženih nalazišta i obilazaka lokaliteta (okolica Zagreba, Istra, Dalmacija, Hercegovina, Prokletije…). Zahvaljujući arheološkoj izobrazbi u nizu produkcija obavljao je scenarističke zadatke stručnog suradnika. Na ovaj je način dospio u nesvakidašnju poziciju autora-snimatelja, kakva je inače karakterističnija za autore putopisnih filmova. Tako je, među ostalima, nastalo filmsko djelo “Knin bez komentara” koje je snimio samo s rasvjetljivačem Draženom Šimićem (ožujak 1990. godine).

Foto: Screenshot/HRT

Manolić iste večeri došao pogledati njegovu snimku borbi

Kao ratni snimatelj odabirao je opasna područja, izlažući se riziku od pogibije želeći slikom zabilježiti srpsku agresiju te herojski otpor tada malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Njegov nemontirani snimak borbi za policijsku postaju u Pakracu iste je večeri 2. ožujka 1991. u zgradu HTV na Prisavlju došao vidjeti tadašnji hrvatski premijer Josip Manolić.

Nakon rata u Sloveniji za snimanje mu je davana i jedna od naprednijih ENG-kamera kojom je raspolagao HTV, ali mu čuveni dokumentarni snimci poput avionskog raketiranja teretnih kamiona u cestovnoj blokadi tenkovske kolone pri emitiranju nisu autorski potpisani. Da bi uslijed takvih postupaka osigurao autorsku potpisanost svojih snimaka prihvaćao se i sve riskantnijih snimanja.

Javnosti je najpoznatiji naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka „Banijska praskozorja“.

Smrtno ranjen – JNA general nije dozvolio helikopterski let u bolnicu

Gordan Lederer smrtno je ranjen snajperskim metkom 10. kolovoza 1991. godine u 33. godini života. Taj zločin dogodio se na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, gdje je Lederer snimao hrvatske borce u akciji tijekom neprijateljskih napada na Pounje.




Tragično je da tadašnji zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu iako se radilo o profesionalnom novinaru, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja. Umjesto toga Lederer je satima prevožen uokolo zapriječenim cestama što je bilo presudno za smrt legendarnog snimatelja.

Gordanovo ubojstvo snajperom nije bilo slučajno. Naime, bio je u skupini hrvatskih vojnika koji su mu pokazivali bojište, a gađan je samo on. Nakon toga ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Informativni program RTS-a objavio je sljedećeg dana intervju sa snajperistom koji je pucao. Taj je ubojica prepoznat kao Milan Zorić iz Siska.

Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu.




Hvalisavom ubojici sve oprošteno

Mrski pojam “opći oprost” obuhvatio je niz neoprostivih grijeha zbog kojih nitko ne ispašta. Samo jedan od primjera je opraštanje Milanu Zoriću koji se sam pred srpskim kamerama hvalio kako je ubio hrvatskoga ratnog reportera i vrhunskog novinara, Gordana Lederera. Riječ je o ubojstvu koje je počinjeno samo kilometar od mjesta gdje su ubijeni i francuski novinari, a koje je bilo pod nadležnošću Mirka Zebića, srpskog poručnika koji je, po svemu sudeći, bio zadužen za ubijanje istine.

Ubojica Milan Zorić, rodom iz Rosulja kod Hrvatske Kostajnice, bio je oženjen ženom iz Siska kada je s prvim barikadama jednostavno nestao. “Oživio” je tek pred srpskim kamerama, kada je priznao da je on ubio Lederera, a s obzirom na to da je sniman sleđa, prepoznala ga je njegova supruga, kao i djeca i susjeda koja je o njemu naknadno govorila za HRT.

“Milan je bio loš čovjek koji je tukao ženu. Mi u susjedstvu zvali smo ga ‘Sirovi’. Priženio se u Sisak kod obitelji koja mu je pružila sve, kuću, automobil, sve je imao… On je ipak odlučio ubijati Hrvate i ja mu to ne mogu oprostiti”, rekla je susjeda koja je prepoznala hvalisavog ubojicu i uzbuđenim glasom rekla kako je riječ o Milanu Zoriću.

Autor:Dražen Krajcar
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.