Foto: Screenshot

Netko je snimio kako su Srbi u Vukovaru živjeli nakon pada, pitanje je je li to uopće bio život

Autor: Dnevno.hr/S.V.

Kako su vukovarski Srbi živjeli nakon što su protjerani preživjeli Hrvati, do danas je ostao veliki misterij. Informacije, fotografije i snimke iz perioda nakon pada Vukovara već više od trideset godina dolaze “na kapaljku”, no video koji je upravo objavljen na YouTubeu, a koji su snimili talijanski reporteri, potvrđuje ono što se i pretpostavljalo.

Grad je i dugo nakon pada izgledao jednako. Potpuno razrušen, sablasno prazan, tmuran i neočišćen. Unatoč tome, po gradu su razvijene parole na kojima piše “Vukovar – godina prva” iz čega se može zaključiti da su Srbi proslavljali godišnjicu “pobjede”.

Sudeći po praznim ulicama, ali i izjavama jednog prolaznika iz kojeg su reporteri uspjeli izvući nekoliko rečenica, tadašnjim stanovnicima Vukovara uopće nije bilo do slavlja:

Živjeli od “ratnog turizma”

“Nemamo sredstava za život… Jedino dobivamo besplatan kruh”, nevoljko je kazao jedan Vukovarac koji je podsjetio na tri mjeseca proživljena u podrumu. Na pitanje novinara planira li napisati knjigu o ratu u Vukovaru, odgovorio je kako bi dobar pisac o cijelom događaju mogao napisati “dobar psihološki roman” aludirajući pritom na psihičko stanje građana.

AP Photo/Spiros Mantzarlis)

Poznato je da su vukovarski Srbi tijekom šest godina okupacije i izoliranosti živjeli ispod svakog dostojanstva, pa je tako ratni turizam u kojem su Beograđani dolazili u razgled porušenog grada bio jedan od načina zarade putem koje bi se poboljšali životni uvjeti. No, kako je točno izgledao njihov život bez osnovne infrastrukture, proizvodnje, pa i dotoka informacija, do danas je ostalo obavijeno velom tajne.

Za čišćenje nagrađivani ručkom

Teško je procijeniti koliko je ljudi tada živjelo u gradu jer je zbog rata pridošlica bilo sa svih strana. Osim Srba koji su u Vukovar pristiglo iz zapadne Slavonije i Dalmacije, veliki broj ih je nakon VRO Oluja stigao iz Banovine. Poznato je da su grcali u hiperinflaciji, i da su prosvjetari radili za 10 maraka, a neki i za manje. Grad je mjesecima organiziranim radnim akcijama svakodnevno čišćen, a ljudi koji su micali ruševine sa ulica, nagrađivani su ručkom. Privatni vrtovi u dvorištima kuća bili su iskorišteni za sadnju voća i povrća, što je u to doba bio jedan od načina zarade, pa je tako gradska tržnica bila jedino mjesto na kojem je bilo “života.”




 




Autor:Dnevno.hr/S.V.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.