4. muslimanska brigada/Foto: Facebook

Međusobni rat muslimana u BiH bio je nemilosrdan: Činili su strahote jedni drugima

Autor: Dnevno.hr/S.V.

Stranka demokratske akcije objavila u Sarajevu na današnji dan 1993. godine da se razišla s Fikretom Abdićem zbog toga što je on vodio pregovore s ratnim zločincem Radovanom Karadžićem.

Bio je to uvod u međusobni sukob muslimana koji je u BiH donio dodatnu pomutnju pa se činilo kako u toj zemlji ratuju “svi protiv svih”. Bošnjaci su u ovom sukobu jedni prema drugima bili osobito okrutni, pa iako je to do danas ostalo prilično nepoznato – bošnjački bratoubilački rat bio je osobito krvav.

Odmetnuti “Babo” formirao pokrajinu “Zapadna Bosna”

Zbog “neslaganja sa tadašnjom politikom Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjednikom Alijom Izetbegovićem”, Fikret Abdić – Babo je formirao je autonomnu pokrajinu “Zapadna Bosna”, a cijelo vrijeme postojanja ove paradržavne tvorevine dobivao je podršku i izravnu pomoć bivših srpskih vojski iz BiH i Hrvatske.

Posebno je zanimljivo da je ova Abdićeva tvorevina bila priznata od Republike Srpske, a postigla je mirovni sporazum i s Republikom Hrvatskom.

Na Abdićevoj strani su, prema kazivanju nekadašnjeg načelnika 5. korpusa Armije BiH Mirsada Selmanovića, ratovali srbijanski specijalci, paravojske i kriminalci, među kojima i ozloglašeni Milorad Ulemek Legija, a znatnu podršku pružali su mu i Arkanovi “Tigrovi”.

U međusobnom suhobu najmanje 3 tisuće mrtvih

Odmetnuta pokrajina odmah ulazi u otvoren sukob s Armijom BiH, koji je intenzivno trajao do osvajanja Kladuše u kolovoškoj operaciji “Pauk”. Najteže borbe vođene su između Bošnjaka, pripadnika regularnih jedinica 5. korpusa Armije BiH i “Abdićevaca” pri čemu je poginulo oko 3.000 Bošnjaka, počinjeni su strahoviti zločini, a Fikret Abdić je svoje sunarodnjake neistomišljenike odvodio u logore.

Operacija „Tigar“ pokrenuta je još početkom 1994. kada je zapovjednik 502. Viteške brigade Hamdija Abdić – Tigar diskreditiran i smijenjen s dužnosti zapovjednika brigade. On se uskoro sastao u Kladuši s Fikretom Abdićem kojega je uvjerio da uz sebe ima jezgru odanih vojnika i velik broj nezadovoljnika u okruženom Bihaću koje može okrenuti protiv politike Sarajeva i prikloniti odmetnutoj pokrajini.




Osvajanje Kladuše i Fikretov pad

Abdić je prihvatio plan i preko Vojske republike srpske i Vojske srpske krajine, uz pomoć snaga UN-a, s okupiranih područja Hrvatske, prokrijumčario znatne količine oružja u Bihać. Za to vrijeme, navodni pobunjenici fingirali su ulične borbe u Bihaću, te su srpski mediji već prenosili vijesti o padu grada i pripojenju Abdićevoj tvorevini.

Ipak, dogodilo se obrnuto. Netom naoružane snage Armije BiH, pokrenule su protunapad i prvo osvojile mjesto Pećigrad i predgrađa Kladuše čime su zaplijenili nove velike količine naoružanja i pridobile na svoju stranu velik broj Abdićevih boraca.

Vrlo brzo osvojena je Kladuša što je rezultiralo velikom izbjegličkom krizom; više od 30 tisuća ljudi pobjeglo je u Republiku Hrvatsku.




Sukobi su poslije nastavljeni, Kladuša je uz pomoć srpskih vojski iznova došla pod kontrolu Fikreta Abdića, a konačan kraj autonomne pokrajine Zapadna Bosna slijedio je tek oslobodilačkom operacijom Oluja.

Autor:Dnevno.hr/S.V.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.