Grad Pakrac

KOLIKA JE ONDA UKUPNA ŠTETA?? Ratna šteta u samo ovom gradu procijenjena je na više od 263 MILIJUNA EURA!

Autor: S.V.

Domovinski, obrambeni rat u Hrvatskoj započeo je u Pakracu 1. ožujka  1991. godine oružanim sukobom hrvatskih policijskih postrojbi s  pobunjenim Srbima. Bio je to prvi otvoreni, oružani sukob na području  Republike Hrvatske.

Ovaj zapadnoslavonski grad koji danas broji oko 8  tisuća stanovnika, pretrpio je ukupnu ratnu štetu koja iznosi  263.325.000 eura.

Ratna šteta u gospodarstvu iznosi 64 mil. eura, u  društvenim djelatnostima 18 mil. eura. Ujedno je izbrojano i 4730  oštećenih i uništenih stambenih objekata u Pakracu.

Danas Grad Pakrac učinkovito uklanjanje ratom uništene objekte i obavlja  obnovu pročelja, što je dovelo do urbanističkog procvata.




Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% nacionalnog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. U Domovinskom je ratu u razdoblju 1991.–1995. godine Hrvatska imala 13.583 poginulih i nestalih, a 37.180 osoba je ranjeno. Ogroman broj ljudi protjeran je ili je pak morao napustiti svoje domove i naselja. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550 tisuća prognanika i izbjeglica, a k tome je 150 tisuća ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.

Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna.

Kreditna ulaganja HABOR-a namijenjena obnovi gospodarstva i infrastrukture su do 2000. godine ukupno iznosila 3.985.453,508 kuna, a u 2000. godini 113.183.946 kuna.




Čak 36,373 milijarde kuna ili 61,64% od ukupnih sredstava potrošeno je na zbrinjavanje prognanika, izbjeglica i povratnika. Ostalo su bili izdatci za obnovu stambenih objekata, infrastrukture, javnih poduzeća i razminiranje.

Nadalje, pažnju zaslužuje podatak da su od ukupnih sredstava uloženih u otklanjanje ratne štete, obnovu i razvitak opustošenih područja, 30,12 milijardi ili 51% činila sredstva državnog proračuna. Ostalo su sredstva javnih poduzeća, dionice portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju te vrijednost iskorištenih carinskih i poreskih olakšica.

Hoće li pritisak pojedinih stranaka čiji se članovi – kandidati za europske klupe zalažu za naplatu ratne štete od Srbije, ostaje vidjeti.

Jedno je sigurno, ukoliko bi se u tome uspjelo, Hrvatska bi milijardama naplaćenim od ratne odštete dobila priliku za ekonomski procvat koji bi za nju značio novi početak. Pitanje je samo, koliko će se ustrajati na potraživanjima od Srbije…

Autor:S.V.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.