Dosta im je drskosti: Hrvatski logoraši najavili idući potez, vrijeme je

Na tribini o ratnim zarobljenicima u Domovinskom ratu koja se održala danas rečeno je da je tijekom Domovinskog rata u srpskim koncentracijskim logorima nalazilo se 30.000 hrvatskih branitelja i civila, od čega je 7800 onih koji su nakon rata dobili status logoraša.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević rekao je da je danas od 7800 logoraša među živima još samo njih 3500.

Prema njegovim saznanjima, u logorima je ubijeno 300 osoba, a mnogi su iz njih izašli kao invalidi.

50 tužbi u Beogradu

Buljević je podsjetio kako se Društvo uz podršku hrvatske Vlade već tri godine na sudu u Beogradu bori da dokaže kako je Srbija odgovorna za zatočeništva, ubojstva i maltretiranja hrvatskih branitelja i civila.

Sada je na sudu u Beogradu 50-tak tužbi za koje čekamo rješenje, a bude li ono nepovoljno idemo na sud u Strasbourgu, najavio je i dodao da ćemo se jako namučiti kako bi dokazali status logoraša dok je sadašnja vlast u Srbiji.

“Znamo kako njihova vlast i ljudi gledaju na Domovinski rat i ne žele prihvatiti nikakvu odgovornost, što otežava situaciju”, rekao je Buljević.

‘Spašavali smo ljude iz logora Manjača, Begejci, Stajićevo, Knin, Morinj…’

Na tribini je predstavljena knjiga ‘Razmjene ratnih zarobljenika 1991. godine’ autora Stjepana Adanića, umirovljenog generala HV-a, koji je istaknuo da su Srbi 1991. godine imali preko 70 logora na privremeno okupiranom teritoriju Hrvatske, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

‘MORALI SMO PJEVATI ČETNIČKE PJESME!’ U logoru jezivog imena Crna Gora podigla znak isprike: Mjesto užasa i mučenja bivši hrvatski logoraši ne mogu zaboraviti

Srbi su u to vrijeme govorili kako Hrvatska ne želi razmijeniti zarobljenike, šireći tako paniku među braniteljima, zbog čega ga je predsjednik Franjo Tuđman imenovao glavnim pregovaračem te mu naredio da na pregovore ide i na neprijateljski teritorij.

“To je bilo vrijeme kada Hrvatska nije bila priznata i svi pregovarači iz JNA su nam osporavali legitimitet, oni ustvari te razmjene nisu željeli. Mi smo uvijek na pregovorima postavljali pitanje razmjene ratnih zarobljenika koji se nalaze u logorima. Spašavali smo ljude iz logora Manjača, Begejci, Stajićevo, Knin, Beograd, Stara Gradiška, Kamensko, Morinj i Hum”, rekao je Adanić.

Tijekom 1991. spašeno je oko 2500 ljudi, a pregovori su posebno dolazili do izražaja nakon okupacije Vukovara, kada je već 10. prosinca spašeno preko 700 ljudi iz logora Stajićevo, Begejci i Beograd.