
MORH O SUKOBIMA NA KOSOVU: Nema ozlijeđenih hrvatskih vojnika, ne sudjeluju u sukobu
Na dan 22. svibnja 1992. godine u Lipovcu se dogodila prva velika razmjena hrvatskih branitelja zatočenih u srpskim koncentracijskim logorima, kada je na slobodu izašlo 288 zatočenih branitelja.
Po službenim podacima u srbijanskim zarobljeničkim logorima bilo je zatočeno oko 7800 hrvatskih branitelja i civila, od kojih je tristotinjak ubijeno.
Prema evidencijama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), kroz srbijanske koncentracijske logore prošlo oko 30.000 hrvatskih branitelja i civila.
Za razliku od Crne Gore, Srbija do danas nije isplatila niti jednu odštetu niti na to pristaje. Vukovarac Danijel Rehak sve do svoje smrti koja ga je zatekla prošle godine, bio je predsjednik tog društva putem kojeg se borio za prava bivših zatočenika. Godine 2014. komentirao je nedostatak državnog sluha za ispravljanje ove nepravde:
“Pokušavamo preko udruge prikupljanjem dokumentacije i privatnim tužbama doći do nekih odšteta, međutim bezuspješno. Naša država pokazuje nedostatak volje za ovaj problem, a srbijansko pravosuđe to osjeti, pa nam šalju odbijenice”, rekao je tada.
No, stvari su se od tada znatno promijenile. Unatoč tome što Srbija i u tom pogledu izbjegava preuzeti odgovornost, neupitna je puna potpora Vlade RH bivšim zatočenicima srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora u rješavanju tog i drugih otvorenih međudržavnih pitanja, u čemu je učinjen sustavan i značajan iskorak.
Vlada RH putem Ministarstva hrvatskih branitelja poduzela je konkretne korake u pogledu pružanja potpore bivšim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora u ostvarivanju njihovih prava.
Podsjetimo, Vlada je u ožujku 2020. donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i pružanje pomoći bivšim zatočenicima koji su za vrijeme oružane agresije na Hrvatsku prisilno odvođeni i zatočeni na području Srbije i Crne Gore. Slijedom toga, redovito se održavaju sastanci s predstavnicima udruga članica
Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, a organizirani su sastanci i s odvjetnicima koji ih zastupaju u postupcima radi naknade štete pred sudom u Republici Srbiji.
“Ja nisam izašao na današnji dan, nego 14. kolovoza… Moram biti iskren i reći da ne razmišljam o tim mjesecima, iako je riječ o devet mjeseci pakla, ponižavanja i gledanja smrti u oči. No, valjda sam ja neki poseban tip, u životu si pronalazim zanimacije, pa se tih tortura sjetim samo u dane obljetnice. Najviše pamtim da su nas konstantno zvali ‘ustašama’, a ja, vjerujte, tada kao klinac, nisam imao pojma što su to ustaše. Tek sam naknadno, kada sam oslobođen, ustaše vidio u nekom filmu koji mi je pokazao jedan moj prijatelj”, izjavio je Rehak uz napomenu da u borbi za odštete zasigurno neće odustati.
Na žalost, Rehak nas je napustio 10. lipnja 2022., a žestoka borba za prava bivših logoraša putem hrvatskih institucija se nastavlja.
MORH O SUKOBIMA NA KOSOVU: Nema ozlijeđenih hrvatskih vojnika, ne sudjeluju u sukobu
BRANITELJI ULOVILI SRPSKOG SNAJPERISTA! Šokantan ratni video za koji ne znate: Građani ga htjeli linčovati
BANOŽIĆ ČESTITAO PRIPADNICIMA HRVATSKE VOJSKE: ‘Hrvatska zaslužuje svoju, jaku i modernu vojsku’
LJEPOTICA MEĐU PRVIM ZENGAMA! Najhrabrija odluka Hrvata: ‘Ok, imat ćemo svoju vojsku’