screenshot: HTV

Brijunska deklaracija: Hrvatska na tri mjeseca odgodila odluku o samostalnosti, Kadijević pokrenuo opću mobilizaciju

Autor: D.Kt.

Na današnji je dan 1991. potpisana poznata Brijunska deklaracija, kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca. Učinjeno je to na poticaj Europske zajednice, čija su tri ministra vanjskih poslova došla na Brijune – Hans van den Broek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de Deus Pinheiro iz Portugala.

Domaćin sastanka na Brijunima bio je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Korist od sastanka imala je Slovenija, jer je njime okončan rat u toj državi, tzv. Desetodnevni rat i napad JNA na Sloveniju. Slovenski predstavnici bili su predsjednik Milan Kučan, premijer Lojze Peterle, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i predsjednik parlamenta France Bučar.

Jugoslavensku stranu u pregovorima predstavljali su savezni premijer Ante Marković, viceadmiral Stane Brovet i većina članova Predsjedništva SFRJ te ministar vanjskih poslova i bivši šef UDBA-e u Zadru Budimir Lončar koji će nekoliko mjeseci kasnije u UN-u, u jeku srpske agresije na Hrvatsku, predložiti uvođenje embarga na uvoz oružja.

Savezni ministar obrane Jugoslavije, general Veljko Kadijević, pozvao je dan kasnije nakon brijunskog sastanka 8. srpnja 1991. na opću mobilizaciju u Jugoslaviji, što je značilo najavu otvorenog rata i agresije na Hrvatsku. Mobilizacija se temeljila na „dobrovoljnoj“ bazi čime je postalo jasno da sporazum koji su dan ranije na Brijunima, pod pokroviteljstvom Europske Zajednice, potpisale Hrvatska, Slovenija, Srbija i Jugoslavenska narodna armija, neće ispuniti svoje mirotvorne ciljeve.

Sporazumom je dogovoreno da se hitno izabere predstavnik Republike Hrvatske (Stipe Mesić) na mjesto predsjednika Predsjedništva SFRJ. U međuvremenu se savezni premijer Ante Marković izolirao u nadi da će sačuvati Jugoslaviju i potpuno prekinuo bilo koji oblik utjecaja Federacije na Sloveniju. To je značilo da se Jugoslavenska narodna armija fokusirala na rat u Hrvatskoj, stvarajući presedan prepravljanja međunarodnih granica i stavljajući na kocku interes EZ-a za rješenje jugoslavenske krize.

MESIĆ ZA DNEVNO OTKRIO DETALJE: ‘Kohl i Genscher su bili za očuvanje Jugoslavije, a Milošević je htio 63 posto BiH’

Slobodan Milošević odbio je doći na sastanak, no od Srba je ipak bio prisutan Borisav Jović. Zaustavljanje hrvatskog proglašenja neovisnosti na tri mjeseca nažalost nije spriječilo ofenzivne operacije JNA u Hrvatskoj. Jedan dan prije isteka tromjesečnog roka raketirani su Banski dvori u Zagrebu. Kad je tromjesečni moratorij konačno istekao, Hrvatski sabor je proglasio odcjepljenje od SFRJ, 8. listopada 1991. na povijesnoj sjednici u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici (sabornica na Gornjem gradu bila je tada u opasnosti da postane meta novog raketnog napada).

Autor:D.Kt.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.