ONI ĆE POTROŠITI 150 MILIJUNA EURA MANJE ZA NOVA VOZILA: ‘Mi smo najpogođeniji segment turizma, Vlada za nas još nije učinila ništa’

Autor: Andrej Jelušić / 7dnevno

Zbog epidemije koronavirusa ova godina izgubljena za mnoge hotelijere, privatne iznajmljivače, vlasnike ugostiteljskih i trgovačkih objekata, ali i mnoge druge koji “žive od turista”.

Ipak, možda je najpogođenija grana u turizmu rent-a-car djelatnost. Rent-a-car tvrtke najviše ovise o onim turistima kojih će biti najmanje. Riječ je o turistima koji dolaze bez vlastitog automobila, najčešće avionom, ali i autobusom ili vlakom, a takvih će ove godine biti vrlo malo.

Kako se rent-a-car tvrtke nose s ovom krizom te što planiraju i kako im država može pomoći, pitali smo predsjednika rent-a-car koordinacije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) s dugogodišnjim iskustvom u toj branši, Mladena Petreskog.

Koliki je bio udio rent-a-car vozila u broju prodanih novih vozila prošle godine u Hrvatskoj?

Vjerujem da godišnja nabava novih vozila za rent-a-car flote u Hrvatskoj već dulji niz godina predstavlja otprilike jednu trećinu ukupnog broja prodanih novih vozila, uz prosječnu cijenu vozila, to bi bilo nekih 250-300 milijuna eura neto nabavne vrijednosti godišnje. Veliki dio tih vozila odmah se ugovara i za prodaju nakon šest ili 18 mjeseci, tako da možemo reći kako je rent-a-car djelatnost potaknula trgovinu “mlađih” rabljenih vozila na domaćem tržištu.

Jesu li rent-a-car kuće i ove godine nabavile velik broj novih vozila?

Mi se u rent-a-car udruženju za učinke pandemije koronavirusa pripremamo još od kraja veljače, i to je jednim dijelom pomoglo da se na vrijeme usklade planovi nabave s glavnim dobavljačima vozila. I s njihove strane došle su informacije o problemima s dobavom i dopremanjem planiranog broja vozila u Hrvatsku, iz istih razloga. S obzirom na dugogodišnje vrlo dobre i bliske poslovne odnose između dobavljača vozila i rent-a-car branše, očekujem da će se pronaći zajednički jezik i bez većih problema jedan dio narudžbi otkazati, a drugi dio odgoditi. Trenutno procjenjujem da bi i manje od polovice očekivanih narudžbi bilo više nego dovoljno za projekcije poslovnih aktivnosti u 2020. godini.

Rent-a-car tvrtke uglavnom “žive” od stranih turista kojih još nema, i pitanje je hoće li ih biti, i kratkoročnih najmova. Koliki pad prometa očekujete ove godine?

Pad turističkih dolazaka od 50 posto scenarij je koji tijekom ožujka mnogi nisu željeli prihvatiti, a danas bi ga rado potpisali. Zato su prognoze vrlo nezahvalne u okruženju više sile. Poznajući senzitivnost, ali i elastičnost turističke ponude i potražnje, od prvih sam dana zagovarao pripremanje naše branše na prilično crne scenarije. Dodatni razlozi za to su iznimna ovisnost o dolasku avio-putnika, uz karakteristično kratku sezonu, te veliki udio korisnika s emitivnih tržišta zapadne i sjeverne Europe, kao i azijskih i američkih zemalja za koje ne očekujem da će se potpuno otvoriti prema putovanjima u inozemstvo, već da će vrlo aktivno zagovarati domaći turizam. Zbog svega toga, nažalost, za rent-a-car možemo očekivati i veći postotni pad prometa nego što je to u ostalom dijelu receptivne turističke ponude u Hrvatskoj.

Koliko je Vlada svojim mjerama pomogla rent-a-car tvrtkama i što je još mogla učiniti? Koje mjere vi predlažete?

Vladine mjere bile su od velike pomoći u prvom valu “gašenja požara”, posebno za sve koji su upravo pripremali početak turističke sezone, što uključuje zadržavanje i obuku postojećeg kadra te zapošljavanje dodatne sezonske radne snage. Iste su nam mjere pomogle da dođemo do daha. Zbog toga smo i mi kao udruženje rent-a-car branše unutar HUP Udruge turizma pripremili veći broj prijedloga mjera. Nažalost, upravo je za našu rent-a-car djelatnost došlo vrlo malo specifičnih mjera, iako smo očekivali da ćemo biti uključeni u, na primjer, mogućnost korištenja kreditnih linija HBOR-a koje je ugovorilo Ministarstvo turizma. Ili da će biti prihvaćeni naši prijedlozi MUP-u za odgodom produljenja registracije onog dijela rent-a-car flota koji do daljnjega neće biti korišten, to bi nam pomoglo da produljimo vrijednost polica osiguranja koje čine veliki poslovni trošak. I posebno sam se potrudio od prvog dana predlagati da se sve mjere odgoda financijskih obveza turističkog sektora prema bankama i leasingu dogovaraju na 18 mjeseci, odnosno do trećeg kvartala 2021. jer do tada ni jedan dionik hrvatskog turističkog sektora, pa tako ni rent-a-car, neće imati dovoljnu akumulaciju likvidnih sredstava za plaćanje tekućeg i dodatnog dugovanja. Istovremeno smo upozoravali da se odluke Vlade glede financijskih mjera moraju odnositi i na leasing financiranje flota, ne samo na bankovne kredite. Mjesec-dva poslije, imate situaciju da ovih dana prijevoznici inzistiraju upravo na ovim, za njih kao i za rent-a-car vrlo važnim mjerama. Žao mi je što kanali razmjene informacija između poduzetništva i resornih ministarstava te ultimativno Vlade nisu izravniji, brži i bliži.

Koliko su banke i leasing društva susretljivi u ovoj krizi?

Kao i s dobavljačima vozila, rent-a-car društva već dugi niz godina imaju vrlo dobar odnos s financijskim sektorom. S obzirom na duboko razumijevanje našeg modela poslovanja, očekujem da će i banke i, posebno, leasing društva biti maksimalno susretljivi u odnosu prema rent-a-car društvima i njihovoj potrebi za odgodom otplata leasing rata.

Poznato je da RAC tvrtke plaćaju iznimno skup najam poslovnih prostora u zračnim lukama. S obzirom na to da su i zračne luke pogođene krizom, naplaćuju li i dalje visoke cijene najma?

To nam je iznimno osjetljiva tema s obzirom na ovisnost usluge najma vozila o turistima koji u Hrvatsku stižu zrakoplovom, pa zbog toga pristajemo i na iznimno visoke najamnine šaltera, poslovnih prostora i parkirališta. To nije slučaj samo u Hrvatskoj, međutim u razvijenim zemljama vrlo je razvijena navika dolazaka i boravka u zračnoj luci. Zato većina zračnih luka širom Europe, osim aeronautičkih, ima i ozbiljan udio prihoda od iznajmljivanja prostora za maloprodajne aktivnosti, to su pravi shopping-centri uz dućane, ugostiteljstvo, banke, mjenjačnice i drugo. U Hrvatskoj ima vrlo malo putnika u tranzitu, i to samo u Zagrebu, a i nije razvijena navika da se u zračnoj luci boravi dulje nego što je potrebno. Rezultat toga je da tradicionalno zračnim lukama u Hrvatskoj već desetljećima rent-a-car čini nekih 90 posto prihoda od iznajmljivanja poslovnih prostora na terminalu i parkiralištu. Upravo smo se zbog toga kao udruženje prije dva mjeseca obratili svim zračnim lukama u Hrvatskoj s vrlo dobrim i razrađenim prijedlozima, bez naplate najma dok nema ni letova ni putnika, i po povratu komercijalnog prometa naplata s popustom u postotku umanjenja prometa 2020./19. Nažalost, zračne luke nam nisu izašle u susret na taj način, odnosno odobravaju komercijalne popuste od 50 do 70 posto i samo Zračna luka Krk – Rijeka odobrava popust od 100 posto mjesec po mjesec. U isto to vrijeme znamo za brojne primjere širom Europe kako zračne luke ne naplaćuju najam za vrijeme obustave letova i prometa putnika, na primjeru najbližeg susjedstva zračna luka Brnik – Ljubljana (u privatnom vlasništvu FraPort – Njemačka!). Ovo je idealan primjer kako jedan poslovni sektor kao što je to rent-a-car može dobiti neizravnu državnu potporu s obzirom na to da je upravo RH vlasnik (zajedno s gradovima i županijama) u svim zračnim lukama gdje mi imamo svoje prostore koji su nam i dalje vrlo skupi jer i nakon umanjenja plaćamo ozbiljne iznose za koje zauzvrat ne dobivamo ništa.

Posljednjih nekoliko godina broj tvrtki koje se bave iznajmljivanjem vozila naglo je porastao te se s povećanjem konkurencije snizila i cijena najma vozila. Očekuje li nas dodatno pojeftinjenje najma vozila?

Cijene najma vozila u svijetu, pa i u Hrvatskoj, već su desetak godina u silaznom trendu, što je rezultat povećanja konkurencije, i to ne samo u rent-a-car ponudi, nego i konkurencije distributivnih kanala, tzv. OTA Online Agencija i Brokera. Naravno da je korigiranje cijena kao rezultat ponude i potražnje vrlo prihvatljivo, ali na nekim tržištima koja žive od kratke sezone to je istovremeno i upitno u pogledu dugotrajnog učinka. Jedini dodatni faktor smanjenja cijena usluga za naš je sektor stopa PDV-a koja vrijedi i za ostale turističke usluge koje uživaju povlaštenu stopu. Već godinama zagovaramo da se i rent-a-car sektor priključi i ne vidimo ni jedan razlog zašto nadležne institucije to dosad nisu uzele u obzir, jer bi time izravno utjecalo na konkurentnost upravo onog segmenta turističkih dolazaka koje Hrvatska želi potaknuti – mobilni turisti iz udaljenih zemalja, više prosječne dnevne potrošnje u destinacijama koje posjećuju.

I parafiskalni nameti su nam visoka troškovna stavka, posebno RTV pretplata koja za vozila u našim flotama više nema nikakva smisla. Hoteli u Hrvatskoj imaju mogućnost izbora hoće li u sobe staviti TV prijamnik, vjerojatno ovisno o broju zvjezdica, odnosno kategorizaciji. Naši rent-a-car operatori nemaju mogućnost izbora, vozila se uvoze takva kakva jesu i mi bismo trebali plaćati 80 kuna mjesečno za svako vozilo. Rent-a-car društvo s, na primjer, tisuću vozila trebalo bi platiti gotovo milijun kuna godišnje za RTV pretplatu, a naši kolege širom EU-a ne plaćaju ni kune ili plaćaju jednu mjesečnu ratu od 10-12 eura prilikom registracije vozila. Milijun kuna je iznimno visok iznos te nećemo odustati dok ne postignemo zadovoljavajući dogovor s mjerodavnim institucijama. Trenutno su to samo HRT i Ministarstvo kulture, koji su dosad gledali na ovu problematiku samo sa svoje pozicije pa nam objašnjavaju kako je korištenje ovog parafiskalnog nameta za “opće dobro”. Mi se ne slažemo, spremni smo za opće dobro platiti i više ako to dolazi iz naših poduzetničkih aktivnosti, gdje imamo mogućnost taj novac najprije zaraditi. Ovako se paušalno i u startu putem RTV pretplate i ostalih parafiskalnih nameta negativno utječe na razvoj poduzetništva.

Osim što su se proteklih godina pojavili neki novi “igrači” na tržištu, dio tvrtki ugasio je svoje poslovanje. Hoće li i ova kriza dovesti do novog preslagivanja tržišta, hoće li opstati samo najveći?

Svaka kriza uzrokuje “preslagivanje” tržišta, rent-a-car segment nije iznimka. Nadamo se brzom oporavku turizma sljedeće, 2021. godine, dokad je važno pronaći unutarnje rezerve i vanjsku pomoć kako bi se “preživjelo”. Zato su vrlo važne i izravne Vladine mjere, ali i one neizravne, odnosno tržišne, gdje god je to moguće.

Nakon što je Nacionalni stožer ukinuo javni i međugradski prijevoz, rent-a-car tvrtke besplatno su stavile na raspolaganje svoja vozila zdravstvenim djelatnicima. Koliko je vozila i komu sve dodijeljeno?

Naši su članovi još u ožujku prepoznali prijevozne potrebe zdravstvenog sektora koje su se javile odmah nakon objave mjera ograničenog kretanja. Samoinicijativno su ponudili vozila na besplatan najam, kao donaciju onim zdravstvenim djelatnicima i ustanovama koji zbog mjera nisu imali druge mogućnosti dolaska na posao. Kao HUP Koordinacija za rent-a-car, formulirali smo ovu ponudu putem Stožera civilne zaštite i danas je više desetaka vozila naših rent-a-car članova do daljnjega iznajmljeno bez ikakve naplate, samo zahtijevamo da nam zdravstvena institucija kao takva potvrdi da je riječ o potrebi za transport djelatnika. Korisnici su bolnice, domovi zdravlja i sami stožeri širom Hrvatske. Kao predsjednik udruženja vrlo sam ponosan na ovaj hvalevrijedan potez rent-a-car društava, u vrijeme kad je i njima samima potrebna poslovna pomoć, pokazali su ljudsku solidarnost bez pitanja.

Europa bilježi drastičan pad prodaje novih vozila: Evo kako stoji Hrvatska i koliko je automobila prodano tijekom karantene

Autor:Andrej Jelušić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.