Igor Kralj/PIXSELL

PRVA POSLJEDICA KORONE: Trgovci novih automobila postali dileri rabljenih

Autor: Željko Marušić

U koroni se događa ono što mnogi trgovci i dileri, pogotovo ovlašteni prodavači i serviseri automobila, nikad nisu sanjali da će se dogoditi. Postali su prodavači rabljenih automobila, prisilno, i to im je ostala jedina mogućnost opstanka i preživljavanja na automobilskom tržištu.

Za mnoge u novoj situaciji tu više “nema kruha”, pa im odgovara i situacija prelaska “s konja na magarca”. Prodaja rabljenih automobila oduvijek je bila svojevrsna druga klasa u usporedbi s prodajom novih automobila.

Tijekom krizne 2020. (to je sada i nova realnost) na našem su tržištu registrirana (pazite, ne prodana) 36.084 nova automobila. To ukazuje na još jednu poražavajuću realnost jer je u 20 do 25 posto slučajeva riječ o jednodnevnim registracijama i fiktivnoj prodaji.

U stvari je riječ o preprodaji, mešetarenju i plasiranju vozila koja time postaju rabljena na strana tržišta u formi reeksporta. Na tome se može fino zaraditi, oko 500 eura po automobilu, što je mnogima prilika za preživljavanje u situaciji koja ne omogućava značajnije poslovanje u nekad lukrativnom poslu.

Dogodio se svojevrstan paradoks. Svako malo izroni izvrstan “prodajni” rezultat za Fiat 500, modele Seat, pa i razvikane modele Volkswagen i Škoda, a potom, nekako, te automobile i ne viđamo na domaćim cestama. No to je tek prvi dio priče o domaćoj prodaji novih automobila. Gdje su?!

Obujam prodaje novih automobila jednostavno je premalen da bi od toga moglo živjeti 60-70 suvremenih automobilskih salona u Hrvatskoj. Marže, pogotovo u najbrojnijim nižim tržišnim segmentima (A, B i C), modela gradske klase (Volkswagen up!, Renault Twingo, Hyundai i10…), niže klase (Volkswagen Polo, Renault Clio, Hyundai i20…) i kompaktne klase (Volkswagen Golf, Renault Megane, Hyundai i30) toliko su smanjili da je teško na tome graditi poslovnu budućnost. Zbog toga će se broj klasičnih automobilskih salona smanjivati…

Poslovni kompromis

Hrvatsko je automobilsko tržište dosad najbolje razdoblje imalo početkom 2000-tih. A rekordne 2008. na našem je tržištu registrirano 88.265 novih vozila. Bio je to labuđi pjev hrvatskog automobilskog tržišta. Tada je nastupila kriza i naše se automobilsko tržište više nikada nije potpuno oporavilo. Taman kad je malo krenulo, 2020. došla je korona. Iz lošeg u gore.




Više od desetljeća životarenja na automobilskom tržištu mnoge je odvelo u stečaj ili bijeg u druge poslovne grane, desetak poznatih imena nestalo je s tržišta, a ostale je prisililo na preorijentaciju u poslovanju. Prvo se prepolovila prodaja automobilskih flota, prije svega rent-a-car tvrtkama, koje su u godinama velikog rasta turizma postale glavni kupci automobilskih tvrtki i salona, a potom i javnim, državnim, privatnim tvrtkama. Tržište privatnih kupaca svelo se na manje od 15.000 novih automobila godišnje. No, to je otvorilo Pandorinu kutiju negativnog poslovanja.

Naime, takva se vozila kupuju po modelu “buy-back”, dakle, automobilske ih tvrtke “prodaju” početkom godine i proljeća, ali uz uvjet da će ih otkupiti natrag od kupaca nakon završetka turističke sezone, u pravilu u listopadu. I što tada: parkirališta prodajnih salona preplave osam-devet mjeseci stara vozila, koja se potom prodaju po 15 do 20 posto nižoj cijeni.

Trgovci koji isprobavaju nove modele Volkswagen Polo, Renault Clio, Opel Corsa…, shvaćaju da takvom “buy-back” prodajom pucaju sebi u koljena jer na jesen više praktički ne mogu računati na prodaju novih automobila. Imate novi Renault Clio za 105.000 kuna i isti takav, star sedam – osam mjeseci za 95.000 kuna. Što izabrati? Logično je. Prodavačima, dakle, preostaje da kupcima prodaju samo takva vozila, uz opasku: “Možete kupiti i potpuno nov automobil”.




A i takva prodaja, dakle potpuno novih automobila, sve je rjeđe “čista” – gotovinom, leasingom, kreditom, nakon što je prodan automobil koji posjedujete… U pravilu takva se kupnja, odnosno prodaja vezuje uz model “staro za novo“: kupac, dakle, pod račun daje svoj automobil i tada počinju često mučni pregovori, u kojima što bolje žele proći i kupci automobila i trgovci. A poslovne sreće nema za oboje pa se sve svodi na kompromis. Tako trgovci novih automobila, malo-pomalo, gomilaju rabljene automobile i pretvaraju se u trgovce rabljenih, što mnogima nije bila ni želja ni namjera. Radi sve i svašta, samo da preživiš.

Najbolji generator

Ovogodišnja prodaja automobila (tijekom 2021.), u koju se ubrajaju reeksport (uvezi-izvezi), “buy-back” (prodaj automobil pa ga uzmi natrag za 80 do 85 posto vrijednosti), prodaja uz uzimanje rabljenog automobila pod račun, prodaja državnim i privatnim tvrtkama po sadašnjim će trendovima iznjedriti oko 48.000 registriranih novih automobila. Od toga će u privatnim rukama završiti tek 13.000, 14.000 novih automobila.

Daleko premalo da bi se značajnije obnavljao vozni park automobila na domaćem tržištu, kojemu je prosječna starost 13,5 godina. A novi su automobili i najbolji generator servisnih aktivnosti, na kojima se često zarađuje više nego na prodaji. Bez toga nema servisne zarade jer vozila kupljena rabljena brzo završavaju u sivoj zoni, u kojoj više ni za koga nema velike zarade, osim za servisere koji naplaćuju u gotovini, bez računa.

Zbog toga je velika nelogičnost hrvatskog poreznog sustava golemo trošarinsko opterećenje novih i sigurnih automobila, koji povećavaju sigurnost vožnje, a i punjenje proračuna servisnim aktivnostima, a svojevrsno favoriziranje prodaje i kupnje (dakle, unosa rabljenih vozila) starih najčešće od tri do sedam godina. Nastao je, dakle, eldorado za trgovce rabljenih vozila i pridruženu bulumentu servisera koji rade u sivoj i crnoj zoni.

I tu nastaje problem jer tvrtke kojima je to glavni biznis i poslovno opredjeljenje, dakle, koje su prilagođene kupnji i prodaji rabljenih automobila, počinju izravno konkurirati onima kojima je to tek posredni i prinudni biznis, svojevrsno dodatno opterećenje. Tvrtkama i autosalonima koji imaju skupu nadgradnju, velike troškove infrastrukture i personala, počinju ozbiljno konkurirati tvrtke koje su zakupile i ogradile nekakav prostor, livadu i imaju montažni objekt, u kojemu posluju. A često dio posla rade “na crno”.

Svi rade sve

Stvorio se nered na automobilskom tržištu u kojem svi rade sve jer se očito procijenilo da je tako bolje nego da mnogi više ne rade ništa. Godišnje se na hrvatsko tržište unese 60.000 do 70.000 rabljenih automobila, a kako sva ona teško mogu naći kupce, Hrvatska (i zemlje u okruženju) sve više postaju deponij za rabljena vozila sa zapada. Procjenjuje se da je trenutačno na hrvatskom tržištu “zarobljeno” više od 150.000 rabljenih vozila, od kojih trećina nikada neće naći kupce te će završiti na crnom tržištu, tržištu rabljenih dijelova, izvozu…

Petar Glebov/PIXSELL

Perspektive nisu ružičaste jer je malo izgleda da će gospodarske, a pogotovo turističke aktivnosti, koje generiraju ozbiljnije narudžbe putem rent-a-cara, a na jesen i kupnju novih automobila (iz viška turističke zarade) uskoro značajnije porasti. Nova realnost čeka nas sljedeću godinu-dvije, a teško će se sve vratiti na normalu godinama potom. Neminovno, to će dovesti do postupnog smanjivanja broja onih koji će se baviti prodajom novih automobila. Većini će rabljena vozila i servisne aktivnosti povezane s njima postati glavno opredjeljenje. Bitka za kupce, dakle, tek predstoji, a slijedi i bitka za servisiranje. Do prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da vam u ovlaštenom servisu ponude održavanje neoriginalnim dijelovima (doduše, onim najkvalitetnijim, koji imaju BR certifikat), zabranjuju da nadgledate automobil dok se servisira…

Rabljena vozila su za mnoge trgovce novih vozila poput droge. Ne mogu više bez njih, a potreba za njima i njihov udio sve više raste. Stoga bi već sljedeća godina za mnoge mogla postati kritična jer bi im stokovi rabljenih vozila mogli zagušiti prodaju novih automobila. Naime, da bi se mogao dobiti ugovor za ovlaštenu prodaju automobila, mora se i naručiti određena količina novih vozila. A da bi ih kako-tako mogli uspješno plasirati na tržište, ponajprije prodajnim akcijama krajem godine, do studenoga se trebaju osloboditi većine “balasta” rabljenih.

Nema pravila

A to nije ni lako ni jednostavno, premda četvrtina rabljenih iz flote “buy-back” završava u reeksportu.

Mnogi su požalili što su se u tolikoj mjeri okrenuli rabljenim vozilima, pa među donedavno nedodirljivim prodavačima novih automobila kruži anegdota da postoje oni koji su propali i oni koji će propasti. No, budućnost je ipak pred onima koji će se najbolje prilagoditi novim okolnostima u kojem će najvažnije pravilo biti da pravila – nema. I nitko neće preživjeti samo s jednom aktivnošću, jer bez paralelne prodaje novih i (malo) rabljenih vozila više se neće moći. Udio električnih automobila u Hrvatskoj je tek premašio jedan posto, a mala je vjerojatnost da će ih do 2025. biti više od pet posto.

Stoga će tržište rabljenih automobila, na kojem su trenutačno dvije trećine dizelaša (mnogi rezoniraju u stilu: “hvali struju, drž’ se dizela”) biti dominantno sljedećih godina. To će biti područje u kojem će se odlučivati i prelamati sudbina domaćeg automobilskog tržišta. Nema više komfornog poslovanja. Svaki će prodavač, uz nove, trebati prodavati i rabljene automobile. Tko preživi pričat će…

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.