fbpx
Wikipedija

ZAŠTO RATNI ZLOČINICI SLOBODNO ŠEĆU? ‘Dokazi iz Haaga su tu! Evo, 30 godina obavljaju predistražne radnje’ DORH žestoko odgovorio!

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Iznenađujuće velik dio svojega programa, i prije nego što je postala glavna državna odvjetnica, Zlata Hrvoj-Šipek posvetila je unapređenju istraživanja i progona ratnih zločina, naglašavajući da će inzistirati na ustrajnoj suradnji tužiteljstava Hrvatske, Srbije i BiH jer se glavnina optuženih u jednoj državi nalazi na području drugih dviju država, baš kao i dokazi za ratne zločine. U tom svojem programu aktualna šefica DORH-a predložila je da se progonom ratnih zločina ne bave tužitelji koji nisu specijalizirani za tu vrstu kaznenog djela, nego da se određeni broj tužitelja trajno premjesti u specijalizirana državna odvjetništva za ratne zločine, kao i da se osnuju specijalizirani tužiteljski timovi koji bi se bavili isključivo istragama i progonom ratnih zločina pa je u skladu s time tražila da se državno-odvjetničkim timovima priključe vojni analitičari, ali i da ih se na raspolaganje stavi kao vanjske suradnike tužiteljskih timova specijaliziranim upravo za ratne zločine. “Kapacitet odjela za ratne zločine treba jačati i zato što stiže veći broj vrlo opsežnih i složenih predmeta ratnih zločina koje Hrvatskoj ustupa Bosna i Hercegovina”, naglašavala je Hrvoj-Šipek u svojem programu prije nešto više od godinu dana.

Dostupni dokazi

U međuvremenu je hrvatska javnost svjedočila nekim uhićenjima u kontekstu kojih su se spominjali ratni zločin i ratni zločinci, no ne može se reći da je DORH pod vodstvom Zlate Hrvoj-Šipek napravio neki veći iskorak u pogledu procesuiranja ratnih zločina, nastavljajući praksu prethodnika Mladena Bajića koji se i danas doživljava kao jedna od najvažnijih figura u DORH-u iako je formalno savjetnik s ugovorom o djelu.

Zašto se ništa nije poduzelo, zanima i pravnog eksperta Peru Kovačevića koji otkriva skandaloznu pozadinu te se pita zbog čega Hrvatska u procesuiranju ratnih zločina ne koristi dokaze koji su izvedeni pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, gdje je on osobno, djelujući kao jedini hrvatski pravni ekspert u slučajevima generala Gotovine, Markača i Čermaka, imao uvid u dokaze koji su u različitim predmetima izvođeni pred tim sudom. “Tako sam, između ostalog, imao uvid u naredbu o osnivanju logora koju je donio šef KOS-a, general Aco Vasiljević, a koju je Srbija stalno nijekala, i dao sam podatke DORH-u da je zatraži od haškog tužiteljstva i naravno da su je dobili. Pred tim je sudom izveden velik broj dokaza u različitim predmetima koji se odnose na ratne zločine na području Hrvatske, posebice na području Vukovara. Riječ je o dokazima izvedenima na zatvorenim i privatnim sjednicama, dokazima pod pečatom, javnim sjednicama i slično koje su MKSJ i haško tužiteljstvo učinili dostupnim DORH-u i tijelima progona počinjenih ratnih zločina u Hrvatskoj”, naglašava ovaj poznati pravnik i bivši saborski zastupnik koji tvrdi da su, prema njegovim saznanjima, u DORH-u dokumentaciju mogli preuzeti. Budući da to nisu učinili, postavlja se pitanje štiti li hrvatsko Državno odvjetništvo i iz kojih pobuda srbijanske ratne zločince.

DORH i MUP šute

Naime, Kovačević napominje da iz Haaga tvrde kako su preuzeli dokumentaciju koja je izvedena u raznim predmetima koji se odnose baš na počinjenje ratnih zločina na području Hrvatske pa se i pravnik pita zašto onda DORH, ali i druga tijela kaznenog progona ne koriste te dokaze izvedene u Haagu. “Riječ je o dokazima koje je izveo sud višeg ranga i jednostavno se mogu, bez ponovnog izvođenja, upotrijebiti u suđenjima počiniteljima ratnih zločina u Hrvatskoj. DORH i MUP šute o tome! Pitam se zašto. U razgovoru s osobama imenovanima u radne skupine ministra Božinovića koji se bave istraživanjem počinjenih ratnih zločina na području Vukovara, pitao sam ih koriste li dokaze za te zločine izvedene na suđenjima u Den Haagu. Rekli su mi da im nitko nije rekao da Hrvatska raspolaže tom dokumentacijom, odnosno dokazima, i da ih mogu koristiti. Javno sam se, nakon prošlogodišnjeg prosvjeda u Vukovaru, osobno sa svojim timom iz Den Haaga stavio na raspolaganje DORH-u, MUP-u i Vladi u istraživanju počinjenih ratnih zločina na području Vukovara. Nitko nam se nije javio”, žali se Kovačević te se ponovno pita zašto se o tome šuti i zašto se to taji.

Kako točno u Hrvatskoj izgledaju istrage i procesuiranja ratnih zločina, možda ponajbolje govori akcija iz travnja ove godine koju je provela Građanska inicijativa “Milan Šufflay” te članovi obitelji žrtava ratnih zločina u Ceriću, Marincima i Nuštru. Naime, oni su javnost prije više od pola godine obavijestili o pokretanju prijave za ratne zločine koji su počinjeni nad civilima u tim trima mjestima, što ne bi bilo neobično da oni već 30 godina ne gaje nadu da bi pravda ondje mogla biti zadovoljena. Tijekom srpske ratne agresije stanovnici toga kraja, uz ratna razaranja i goleme materijalne štete, svjedočili su velikom broju civilnih žrtava, o čemu je u travnju ove godine ponovno progovorio Drago Vištica iz spomenute inicijative.

Za monstruozne zločine kao što su kastriranje, dekapitiranje, vuča automobilom do smrti, rezanje motornom pilom do smrti, premlaćivanje do smrti, za ubijenih 59 civila na području općine Nuštar, među kojima je 13 žena, pravda se traži 30 godina, DORH, evo, 30 godina obavlja predistražne radnje”, otkrio je Vištica, čija je inicijativa podnijela niz kaznenih prijava, prozivajući u svojem priopćenju članove vladajuće koalicije.

Da i Vukovarom još nesmetano šetaju ratni zločinci, posljednjih godina upozorava gradonačelnik Ivan Penava, koji je i organizacijom prosvjeda u vrijeme dok je bio član HDZ-a nastojao potaknuti državu da se pokrene. Kako tvrdi, kada je riječ o procesuiranju, zakazali su dužnosnici koji se stalno rotiraju i ništa ne čine. Treba, međutim, imati na umu da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman još 1996. godine bio inicijator Zakona o općem oprostu, odnosno aboliciji, koji je i danas predmet polemika i osuda među braniteljskom populacijom. Statistika, pak, kad je o Vukovaru riječ, kaže da je zbog ratnih zločina na širem gradskom području podignuto otprilike 15 optužnica, doneseno je dvadesetak presuda, a pred sudom u Beogradu vodi se šest postupaka zbog zločina na Ovčari, u Lovasu, Tenji, Srijemskoj Mitrovici, Belom Manastiru i Ćelijama. U Haagu se zbog vukovarskih zločina sudilo Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu, Miroslavu Radiću te Vojislavu Šešelju koji slobodno šeta Srbijom. Zbog smrti su obustavljeni postupci Slavku Dokmanoviću, Goranu Hadžiću i Slobodanu Miloševiću, a u kontekstu vukovarskih zločina teško je ne spomenuti Frenkija Simatovića i Jovicu Stanišića, bivše pripadnike Službe državne sigurnosti, odnosno glavne arhitekte velikosrpske politike i pokrovitelje Arkanovih Tigrova i Šešeljevih Belih orlova te Škorpiona, koji su, osim u Hrvatskoj, ratovali i po Bosni i Kosovu. Njih su dvojica prvotno oslobođena krivnje, no ta presuda u cijelosti je ukinuta, a novo suđenje odvija im se pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove.

Premalo i presporo

U Hrvatskoj su četiri suda nadležna za procesuiranje ratnih zločina, riječ je o županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a istrage u tim predmetima vode nadležna županijska državna odvjetništva, dok u DORH-u postoji baza podataka ratnih zločina u kojoj su prikupljeni podaci o ukupno 490 počinjenih zločina. U toj su bazi za 319 počinjenih zločina počinitelji poznati, dok se 171 vodi kao zločin počinjen pod nepoznatim vodstvom. Od 1991. DORH je pokrenuo više od 3500 kaznenih postupaka zbog ratnih zločina, no dio njih obustavljen je nakon provedenih istraga, uglavnom zbog nedostatka dokaza ili zbog spoznaje da nije riječ o ratnim zločinima, nego o nekim drugim kaznenim djelima. Iz tih je razloga istraga obustavljena protiv više od 1300 osoba, dok je protiv 2062 osobe podignuta optužnica, među njima 608 je osuđenih, za njih 600-tinjak suđenje je u tijeku, a njih više od 800 oslobođeno je krivnje ili je postupak protiv njih obustavljen, odnosno prekvalificiran u neko drugo djelo. Sve u svemu, ponešto se ipak poduzimalo, no imajući u vidu dokaze kojima možemo raspolagati i preveliku hrvatsku žrtvu, nemoguće je reći da je to dovoljno i da to ne bi moralo i trebalo biti intenzivnije, konkretnije i znatno brže.




DORH: Kovačević ne raspolaže točnim informacijama

DORH-u smo početkom tjedna poslali medijski upit da se očituju oko tvrdnji Pere Kovačevića, a u svom odgovoru upozorili su da ‘jedini pravni ekspert’ ne raspolaže točnim informacijama.

“Jedini hrvatski pravni ekspert” ne raspolaže točnim informacijama pa javnost informira “saznanjima” o tome da DORH ne koristi dokumentaciju Tužiteljstva u Haagu, da postoje “i druga tijela kaznenog progona” uz DORH i da “osobama imenovanim u radne skupine ministra Božinovića….. nitko nije rekao da Hrvatska raspolaže dokumentacijom, odnosno dokazima” izvedenim na suđenjima u Den Haagu.

Naglašavamo kako ne postoji automatizam u preuzimanju dokumentacije odnosno dokaza budući da u Republici Hrvatskoj postoji odgovarajući zakonodavni okvir stvoren upravo za korištenje dokaza iz MKSJ-a i to odredba članka 28. (“Korištenje dokaza međunarodnog kaznenog suda”) Zakona o primjeni Statuta međunarodnoga kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava, kojom je propisano da se dokazi, koje su prikupila tijela Međunarodnoga kaznenog suda, mogu koristiti u kaznenom postupku u Republici Hrvatskoj pod uvjetima da su izvedeni na način predviđen Statutom i Pravilima o postupku i dokazima Međunarodnoga kaznenog suda i da se mogu koristiti pred tim Sudom. Dakle, dokazi pribavljeni iz sudskih postupaka MKSJ-a i Baze podataka MKSJ-a/Mehanizma koriste se u Republici Hrvatskoj u postupcima zbog ratnih zločina protiv poznatih i nepoznatih počinitelja te u dosadašnjoj dugogodišnjoj praksi njihova korištenja nije bilo većih spornih pitanja osim za određene dokaze za koje je određen stupanj tajnosti te je za njihovo dobivanje nužno pribaviti odobrenje tijela MKSJ/Mehanizma”, stoji u odgovoru DORH-a.

Cijelo priopćenje možete pročitati na ovom linku.




Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.