Foto: Boris Kovacev / CROPIX

ZAPOVJEDNICI PRVE CRTE OBRANE Beroš smiruje, Božinović nastoji disciplinirati naciju

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Možete misliti o njemu što god želite, kritizirati ga zbog koalicije s HNS-om, prozivati zbog suradnje s Pupovcem, zamjerati mu ratifikaciju Istanbulske konvencije, spočitavati mu uhljebljivanja HDZ-ovaca, dovoditi u pitanje smjer u kojem vodi stranku, no jedno je sigurno: premijer Andrej Plenković u kriznim vremenima koja su zahvatila ne samo Hrvatsku nego i svijet snalazi se više nego dobro. Potres koji je devastirao Zagreb čelni čovjek hrvatske Vlade dočekao je iznimno smireno, staloženo i nadasve odgovorno, bez velike pompe i panike umirio je javnost i u ključnom trenutku obećao pomoć svima onima kojima je ona potrebna. Istoga se dana sa svojim suradnicima prošetao gradom, pozivajući i građane i političare na solidarnost i jedinstvo, koje je u ovim trenucima prijeko potrebno. Vješto se Plenković nosi i s pandemijom koronavirusa, manevrirajući između dužnosti koje ima u domovini i onoga što se od njega očekuje kao od čelnika države koja u kriznim trenucima predsjeda Europskom unijom. Tajna njegova uspjeha jednim se dijelom krije u golemom diplomatskom iskustvu, a u drugom dijelu u timu koji je formirao, kako se zasad čini, isključivo po kriteriju stručnosti.

Kao ključni čovjek u ovim se kriznim i nadasve neugodnim danima nametnuo ministar zdravstva Vili Beroš, za kojega se javnost opravdano pita gdje je bio prije i kako je moguće da je takav čovjek sve dosad djelovao u sjeni Milana Kujundžića. U vrlo kratkom roku nacija je stekla povjerenje ne samo u Beroša nego i u kompletan stožer koji je resorni ministar postavio na noge, oslanjajući se na suradnju s najboljim hrvatskim stručnjacima.

Pohvale struke

Da Beroš više nego dobro radi svoj posao, potvrdio je prije nekoliko dana u razgovoru za Dnevno.hr njegov prijatelj i jedan od najboljih hrvatskih kirurga Hrvoje Tomasović, koji godinama poznaje čelnog čovjeka hrvatskog zdravstva s kojim je jedno vrijeme i radio.

“On je moj prijatelj, on je izuzetno, ekstremno pametan čovjek. Mi dijelimo medicinsku mladost i danas možemo zahvaljivati Bogu što je ministar on, a ne netko drugi. Moj ministar je toliko pametan da se okružio najvažnijim ljudima za to, stvarno prvom ligom, Hrvatska nema bolje epidemiologe i infektologe, nije kalkulirao, to su takve medicinske situacije u životu”, objasnio je Tomasović, a izgleda da njegovo mišljenje dijele i građani koji pomno prate neumornog ministra i njegove suradnike koji u izvanrednim okolnostima nastoje funkcionirati smireno i stabilno. U kratko se vrijeme Beroš, zamjenjujući svoga prethodnika Kujundžića, prometnuo u narodnog heroja koji, unoseći smirenost, vodi bitku protiv pandemije koronavirusa, ali i bitku za transparentno informiranje, surađujući s predstavnicima medija na dostojanstven način. Beroš je inače profesionalni život, sve do ulaska u politiku, posvetio operacijama na mozgu, a kolege ga opisuju kao otvorenog profesionalca, kojega je i u liječničkim vodama obilježila pristupačnost i smirenost.

Na studij u Zagreb stigao je iz rodne Jelse na Hvaru u ranim 80-ima, a oni koji ga poznaju iz tih dana opisuju ga kao samozatajnog i odgovornog mladića iz pristojne obitelji. Beroš u Vinogradsku dolazi još kao student i u toj je bolnici proveo cijeli radni vijek, dok početkom 2018. nije napravio radikalan zaokret preuzimajući poziciju pomoćnika ministra zdravstva.

Pet tisuća operacija

U karijeri je Beroš izveo više od pet tisuća neuroloških operacija, više od dvije tisuće operacija tumora na mozgu i otprilike tisuću operacija baze lubanje, a baš kao i većina aktualnih hrvatskih političara, i on je imao doticaja s Matom Granićem. Naime, kada je Beroš diplomirao, upravo je Granić bio dekan zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Uz to što je neurokirurg, ministar zdravstva radio je i kao izvanredni profesor u znanstvenom području biomedicinskih znanosti na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu te kao suradnik u nastavi na zagrebačkom Stomatološkom, Medicinskom i Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a među ostalim, radio je i kao sudski vještak za svoje područje specijalizacije.

Nikoga, dakle, ne iznenađuje uspjeh svestranog ministra Beroša, no u ovim kriznim okolnostima najveće je iznenađenje ministar policije Davor Božinović. Njegov kvalitetni i staloženi pristup uočio je i politički analitičar Igor Peternel, koji se na Božinovićevo ophođenje osvrnuo na Facebooku: “Mislim da je nepravedno što mediji i ekipa na društvenim mrežama stalno hvale troje članova stožera Civilne zaštite, a nikada ne spomenu Božinovića. Ok, nije ni meni bio posebno drag, ali ipak, čovjek se trudi. Ima godina, riskira zarazu, radi zvjerski i želi pomoći. Red je to pohvaliti”, napisao je Peternel koji doista nije daleko od istine.

Prvi policajac

Za razliku od kolege Beroša koji je u proteklih desetak dana nastojao umiriti naciju, Božinović je taj koji naciju nastoji disciplinirati, upozoravajući na važnost poštovanja određenih mjera koje nisu uvedene naprasno, nego postupno baš zato da bi se narod mogao prilagoditi. Božinović u kriznom razdoblju komunicira s dozom primjerene kritike, on je svojevrsni Plenkovićev alarm za onaj dio naroda koji još iz nekog razloga vjeruje da se oko nas ništa ne događa – zbog takvih je ministar policije pojačao policijske patrole, službenici u njegovoj nadležnosti mobilizirani su, a ministar, kao da se probudio iz dugogodišnjeg sna, neumorno ponavlja najvažnije preporuke koje su nužne za sprečavanje širenja koronavirusa.

Zašto je Božinović takvo iznenađenje? Možda ponajprije zato što se u ministarskom mandatu dosad ni po čemu nije isticao, djelovao je u Plenkovićevoj sjeni, a njega kao operativca koji mobilizira nikada nitko nije ni spominjao, ta je uloga među HDZ-ovcima dopala Milijana Brkića koji se poskliznuo na unutarstranačkim izborima te po svemu sudeći odlazi u povijest, a njegovu ulogu organizatora, izgledno je, preuzima Božinović koji godinama slovi za desnu ruku premijera Plenkovića. S Božinovićem je solidno surađivala i bivša premijerka Jadranka Kosor, na njezinu je inicijativu 2011. godine ušao u HDZ, baš kao i Plenković. U to se doba kratko obratio naciji, podsjećajući da je član HDZ-a bio i 1990., no nikada nije objasnio zašto je istupio iz te državotvorne stranke. Na parlamentarnim izborima u Karamarkovoj eri nije ušao u Sabor, a otkrio je da je razlog bilo neslaganje s bivšim šefom stranke. Prema Božinovićevoj verziji, on i Karamarko jednostavno nisu politički kliknuli. Mnogi su Plenkoviću donedavno zamjerali to što je politički kliknuo s Božinovićem, propitujući njegov legitimitet s obzirom na to da je na parlamentarnim izborima osvojio samo 475 glasova, no po običaju, Plenković se na te kritike nije osvrtao.

Strateške odluke

S Božinovićem je dogovarao strategiju za unutarstranačke izbore, s njim je na kavu otišao prije ljetošnje rekonstrukcije Vlade, na njegov je zagovor u Vladu pozvao Martinu Dalić. On je svojevrsna siva eminencija HDZ-a i operativac koji bez puno pompe i buke dijeli savjete i donosi strateške odluke. Savjeti, doduše, Božinoviću, koji je u Plenkovićevoj Vladi i potpredsjednik, ni prije nisu bili strani. Prva stepenica u karijeri bila mu je pozicija savjetnika u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske 1987. godine. Tri godine poslije, postaje prvi čovjek Novačke komisije u Ministarstvu obrane RH, a od 1994. do 2005. godine obnašao je brojne diplomatske funkcije: bio je viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova, obnašao je dužnost savjetnika u hrvatskim veleposlanstvima u Bugarskoj, kao i u susjednoj Bosni i Hercegovini, bio je i zamjenik načelnika za susjedne zemlje u MVP-u u rangu ministra savjetnika, a 1999. postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova u rangu veleposlanika. Kada su krajem devedesetih počele političke borbe u HDZ-u za političko nasljeđe pokojnog predsjednika Tuđmana, Granić bez znanja ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana Božinovića imenuje pomoćnikom ministra i šefom Sedme uprave, no tada nije bio tako revan kao danas pa nije odlazio na kolegije HIS-a, ali unatoč tome, 2000. postaje koordinator za odnose sa SRJ u MVP-u u rangu veleposlanika, a iduće godine postaje privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu. Već 2002. godine postaje veleposlanikom Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori, a ono što mu konzervativno krilo HDZ-a do danas nije oprostilo suradnja je s bivšim predsjednikom Stipom Mesićem, u čijem je uredu bio predstojnik. U tim se danima najavljivalo da će koordinirati savjetničku ekipu i preuzeti veliki dio Mesićevih protokolarnih obveza. Uz to što mu je suradnja s desnici omraženim predsjednikom obilježila karijeru, kao jedna od najvažnijih crtica iz njegove biografije izvlači se i razdoblje u kojem je bio ministar obrane.

Političare bez sumnje treba kritizirati onda kada za kritiku postoji prostor, međutim, kada je o posljednjim događanjima i krizama riječ, teško je pronaći prostor za kritike Plenkovićeve Vlade. I on sam prvi je put adekvatno iskoristio utjecaj koji ima u Europi pa je nakon zagrebačkog potresa na noge digao Europu i europske poglavare. Hrvatska je u vrlo kratkom roku aktivirala Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu preko kojega je zatražila pomoć zemalja članica EU-a, zahtijevajući zimske šatore, sklopive krevete, vreće za spavanje i grijalice. Europska je unija zajamčila pomoć Zagrebu, a oglasila se i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja je najavila aktivaciju mehanizama zaštite, a spomenula je i europski sustav za borbu protiv prirodnih katastrofa pa Hrvatska može računati i na financijsku pomoć, ali i na pomoć europskih stručnjaka u sanaciji posljedica potresa.

Ulijevaju povjerenje

Premda su okolnosti u kojima se trenutačno nalazimo izvanredne, ne može se reći da su ljudi prepušteni sami sebi i svojoj sudbini, nema osjećaja nezaštićenosti, a vidi se da postoji, pa i da funkcionira sustav, da se planira i strateški promišlja, ali i da postoje ljudi koji se brinu o provedbi planova. Plenkoviću i njegovu timu ljudi vjeruju, a povjerenje ulijevaju i Alemka Markotić i Krunoslav Capak koji su dosad narodu demonstrirali vrhunsku komunikacijsku spretnost, ali i znanje. Plenković je pak negdje u ovom kriznom razdoblju izgubio i svoj ego pa se politika oslonila na struku, što je presedan ne samo u hrvatskim nego i u daleko širim okvirima. Odgovornost se, dakako, osim od nacionalnih, očekuje i od lokalnih političara, a tu su se posebno iskazali gradovi i općine koji su itekako vrijedni spomena. Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedelja te općine Pirovac i Križ pripremile su pravodobno niz gospodarskih mjera kojima namjeravaju pomoći svojim stanovnicima tijekom epidemije koronavirusa. Prema tim mjerama, roditelji neće morati plaćati vrtić tijekom nekorištenja njihovih usluga, na tri su mjeseca odgođene ovrhe, ali i plaćanje komunalnih naknada za tvrtke i obrtnike. Građani i tvrtke potpuno su oslobođeni naplate javnih površina i najmova prostora u trajnom zakupu na tri  mjeseca. Istinski su heroji ove za Hrvatsku neugodne priče i zdravstveni djelatnici koji se u nemogućim uvjetima bore s virusom, heroji su dakako i hrvatski vojnici, navijači, ali i svi oni građani koji su shvatili da je u ovoj pogibelji dio odgovornosti i na njima. Individualna odgovornost je najvažnija i zato je shvatite ozbiljno: ostanite kod kuće, ne kršite mjere propisane za samoizolaciju i držite se vrlo jasnih i preciznih preporuka.

Ministar Beroš: Borba uvelike ovisi o ljudima u samoizolaciji, ali ovaj moment nitko ne može predvidjeti

Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.