
Šef SOA-e Daniel Markić najavio probleme: Zagreb je, uz Beč i Beograd, postao centar špijunaže
Prvi čovjek Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov postaje ministar u novoj vladi Srbije, u kojoj će voditi resor za ljudska i manjinska prava, što je potvrđeno i na sjednici Središnjeg odbora vladajuće Srpske napredne stranke, na kojoj se polemiziralo o prijedlogu članica vladajuće koalicije za sastav vlade. Osobno je Žigmanov ulazak u vladu Srbije predstavio srpski predsjednik Aleksandar Vučić, a oni koji dobro poznaju političke okolnosti u susjednoj zemlji tvrde da to nije nikakvo iznenađenje jer se u susjedstvu posljednjih nekoliko mjeseci Žigmanovljevo ime spominje u kontekstu ministarske pozicije, premda je on osobno nakon toga imenovanja izjavio kako ga je Vučićeva objava ipak zatekla. Neobično je iz hrvatske perspektive to što do tog imenovanja dolazi u jeku žestokog obračuna između srpskog predsjednika Vučića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji odbija prihvatiti srpske optužnice na račun hrvatskih pilota koje se odnose na Oluju, baš kao što je ljetos odbio Vučićev pokušaj da u privatnom aranžmanu uđe u našu zemlju i posjeti Jasenovac.
Bez obzira na to što vladajući dvojac iz Srbije i Hrvatske javno ratuje i bez obzira na to što se u Plenkovićevu krugu govori da su odnosi između Zagreba i Beograda danas lošiji nego u Domovinskom ratu, nekih dogovora po svemu sudeći ipak je bilo jer upućeni napominju kako je Žigmanov u odličnim odnosima i s HDZ-om, ali i s Plenkovićevim koalicijskim partnerom SDSS-om.
“Mene će u Narodnoj skupštini Srbije zamijeniti drugi član DSHV-a s naše izborne liste i bit ćemo dio većine koja podržava vladu Ane Brnabić”, otkrio je Žigmanov u razgovoru za hrvatske medije, dok je paralelno s time na društvenim mrežama zahvalio predsjedniku Vučiću na ukazanom povjerenju, naglašavajući da ga neće iznevjeriti. Suprotno od Žigmanova diše predstavnik ukrajinske manjine u Srbiji Aleksandar Olenik s kojim je, usput budi rečeno, Žigmanov i izabran na listi Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani. Olenik je inače po službenoj dužnosti branitelj optuženog hrvatskog pilota Vladimira Mikca te je izrazito kritički nastrojen prema Vučiću pa ne treba očekivati njegovu potporu Vučićevoj vladi i stranci, unatoč tomu što u timu srpskog predsjednika sada sudjeluje Olenikov izborni partner.
Inače je lista Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani izašla na izbore s potporom Lige socijaldemokrata Vojvodine, čiji je vođa Nenad Čanak koji također spada među najžešće protivnike Vučićeve politike, što daje zanimljivu notu Žigmanovu ulasku u srpsku vladu, to se u ovim krugovima tumači kao prelazak na suprotnu stranu jer Žigmanov održava korektne odnose s HDZ-om, na čijim stranačkim saborima često gostuje. Treba imati na umu i da je Žigmanov mjesecima u sukobu s hrvatskim veleposlanikom u Beogradu Hidajetom Biščevićem, koji je namjeravao nekog drugog promovirati u glavnog političkog vođu Hrvata u Vojvodini jer o Žigmanovu nema pozitivno mišljenje.
Čini se, međutim, da ni Žigmanov nema pozitivno mišljenje o Biščeviću, kojega je javno kritizirao u jeku izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji, za koje, prema Žigmanovim riječima, Biščević nije iskazao nikakav interes. Postupke hrvatskog veleposlanika u Beogradu Žigmanov je nazvao politikom ignoriranja svih važnijih društvenih procesa Hrvata u Srbiji, a zamjerio mu je čak i to što je na misu u Petrovaradinu u povodu Dana bana Jelačića stigao previše ležerno odjeven, kao da je krenuo na teferič kraj Miljacke. Kako će se ovi odnosi razvijati nakon što Žigmanov preuzme ministarsku palicu, vidjet ćemo, ono što je već sada vidljivo jest to da u Vučićevim ministarskim slagalicama nedostaje ime Aleksandra Vulina, predsjednika ljevičarskog Pokreta socijalista, koji je inače dugogodišnji lojalan koalicijski partner SNV-a, a Vučiću je služio kao ministar za ratove s Hrvatskom, po čemu i jest postao poznat tijekom vođenja svih ministarstava na čijem se čelu dosad nalazio.
Sva se njegova vladavina može svesti na priču o Hrvatima ustašama, a takve priče savršeno su se uklapale u naslovnice srpskih tabloida, čije je Vulin zaštitno lice postao izgovarajući sve ono što se Vučić ne usudi izreći naglas posljednjih godina, otkako glumata proeuropski orijentiranog političara. Vulina je, kao što je poznato, Vlada premijera Plenkovića u Hrvatskoj proglasila personom non grata pa se stoga na njegov odlazak iz srpske vlade gleda kao na mogućnost normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije, što zasad ne djeluje kao realan scenarij s obzirom na Plenkovićev stav o optužnicama iz Srbije. Za Vulina je osigurana pozicija direktora srpske obavještajne agencije BIA-e, čime ga se nastoji skloniti od medija u kojima je često privlačio pozornost zbog negativnih izjava o Hrvatskoj i Hrvatima. Čini se da je time Vučić pristao na uvjete Europske unije koji su mu očito predočeni podalje od očiju javnosti.
Kada se govori o Žigmanovu, treba reći da je on hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine koji je rođen u Tavankutu, poznat je po pisanju pjesama i proznih zapisa, odnosno eseja, a po zanimanju je profesor filozofije te je ujedno godinama predstavnik Hrvata u Srbiji. Angažirao se protiv politike odnarođivanja bunjevačkih Hrvata koju provode vlasti u Srbiji radi stvaranja umjetne bunjevačke nacije. Kao zastupnik hrvatske manjine u Srbiji više je puta primao prijetnje i bio pod pritiskom srpske javnosti zbog kritiziranja velikosrpskih težnji i takvog političkog usmjerenja srpskog predsjednika Vučića, u čiju vladu sada ulazi pa mu ne preostaje ništa drugo nego da nastavi sukobe s vođom radikala i osuđenim ratnim zločincem Vojislavom Šešeljom.
Inače je novi sastav srpske vlade predložila mandatarka, odnosno premijerka Ana Brnabić, na sjednici Središnjeg odbora naprednjaka, gdje ga je pročitao upravo šef SNS-a Vučić, koji je otkrio da će zamjenik predsjednice vlade i ministar vanjskih poslova biti Ivica Dačić. Potpredsjednik vlade, ali i ministar obrane postaje pak novosadski gradonačelnik Miloš Vučević, dok će potpredsjednik vlade, ali i ministar financija ostati Siniša Mali. Resor unutarnje i vanjske trgovine, koji je ujedno i novo ministarstvo u srpskoj vladi, vodit će donedavni ministar građevinarstva Tomislav Momirović, a ministarstvo gospodarstva pripada Radi Basti, resor šumarstva vodi Jelena Tanasković, a zaštitu okoliša aktualna ministrica Irena Vujović. Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture preuzima bivši zamjenik beogradskog gradonačelnika Goran Vesić, resor pravde i dalje će voditi ministrica Maja Popović, dok umjesto Zorane Mihajković na poziciju ministrice energetike i rudarstva stiže Dubravka Negre. Eurointegracijama će se pak baviti bivša šefica Ureda za eurointegracije i voditeljica pregovaračkog tima s EU-om Tanja Mišević.
Kao novi ministar državne uprave i lokalne samouprave predložen je Aleksandar Martinović, a kako u Vučićevim vladajućim križaljkama nema Aleksadra Vulina, tako će njegov resor unutarnjih poslova preuzeti prvi čovjek sigurnosno-informativne agencije BIA-e Bratislav Gašić, na čije će mjesto on zasjesti. Na čelu ministarstva prosvjete ostaje Branko Ružić, a znanost i tehnološki razvoj dopao je Jelenu Begović. Srpsko ministarstvo zdravstva vodit će doktorica Danica Grujičić, ravnateljica tamošnjeg onkološkog instituta, dok resor rada i zapošljavanja preuzima Nikola Selaković. Resor za demografiju i obitelj vodit će Darija Kisić, turistički resor Husein Memić, ministar sporta bit će Zoran Gajić, skrb o selu preuzima Milan Krkobaić, a ne čelu ministarstva kulture ostaje Maja Gojković.
Sve u svemu, Vlada Srbije imat će ukupno 25 ministarstava, četiri više nego prije. Toliki broj ministara izazvao je lavinu reakcija u oporbi, u kojoj se tvrdi da Srbija ima vladu s najvećim brojem ministara na svijetu, što Vučića i ne brine previše jer se po svemu sudeći pobrinuo za to da svi njegovi politički partneri budu zadovoljeni kako bi mogao nesmetano nastaviti propagirati vlastitu politiku u kojoj sada sudjeluje i jedan predstavnik hrvatskog naroda, što će zasigurno i Milorad Pupovac ovdje u Hrvatskoj znati okrenuti u svoju korist. No i Vučić tvrdi da ova vlada može preživjeti najviše dvije godine, a pitanje je namjerava li on i te dvije godine sjediti na dvije stolice, onoj ruskoj i onoj Europske unije, ili je sada shvatio da se mora opredijeliti. A izbor Žigmanova mogao bi biti signal na koju se stranu Srbija okreće. Ili je to još jedan Vučićev blef i pokušaj novog kupovanja vremena…
Šef SOA-e Daniel Markić najavio probleme: Zagreb je, uz Beč i Beograd, postao centar špijunaže
Složna braća golemih ambicija: Primorac lobira za brata Damira na čelu DORH-a
Bivšeg ministra čeka iscrpljujući proces: Sve je transparentno, a ne zna se istina o 0,21 promilu
Razotkriva Borg i DORH: Todorić je opet opasan i ulazi u politiku