VARAŽDINSKA VEZA sindikata i ministrice Divjak: Šefovi sindikata Mihalinec i Šprem pronašli su zajednički jezik sa svojom sugrađankom

Branimir Mihalinec posljednjih tjedana ne silazi s naslovnica novina i centralnih dnevnika svih televizija. Šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama gotovo mjesec dana vrši medijski pritisak na Vladu, pogotovo na premijera Plenkovića, tražeći povećanje koeficijenta složenosti poslova učiteljima i nastavnicima za 6,12 posto. Pri tome premijera optužuje za obmanjivanje naroda, najavljujući nove i nove akcije, čak i na Markovu trgu, na kojem je 23. listopada ove godine i premijerno izveden „Bećarac za hrvatskog premijera“. Članovi Hrvatskog sindikata učitelja i Nezavisnog sindikata srednjih škola Hrvatske pod Mihalinčevom dirigentskom palicom zapjevali su pred Vladom gospodinu Plenkoviću. Kako je krenulo, gospodin Mihalinec, koji tjednima ravna štrajkom prosvjetara na Markovu trgu, mogao bi zapjevati i „Ja sam Varaždinec, Varaždinec domovine sin“. A u bendu, uz Mihalinca bi se mogle naći još dvije osobe – Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i ministrica obrazovanja, HNS-ovka Blaženka Divjak.

Naime, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSSH), rođen je 14. veljače 1956. u Varaždinu. Gotovo u svakom medijskom istupu u posljednjih nekoliko tjedana Mihalinca je pratila Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, koja je također 1974. godine rođena u Varaždinu, baš kao i, 1. siječnja 1967., ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Zanimljiv sastanak

Osim što su svi rođeni u Varaždinu, sindikalne čelnike Mihalinca i Špremovu te ministricu Divjak povezuje i visoka usklađenost u zahtjevima za povećanjem plaća prosvjetnim radnicima, zbog čega je, još krajem kolovoza ove godine, neposredno prije početka štrajka prosvjetara, premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade oštro opleo po ministrici, poručujući joj da je, unatoč tome što ima razumijevanja za njezino nastojanje da riješi određene zahtjeve sindikata, ona članica Vlade, a ne sindikata. I doista, ministrica Divjak, se, za vrijeme dosadašnjeg štrajka prosvjetara, više doimala kao vatrena članica sindikata negoli kao ministrica znanosti i obrazovanja. Ohrabreni njezinim zahtjevima i cijeli je HNS, do jučer, prijetio izlaskom iz Vlade ako se ne povećaju plaće učiteljima i nastavnicima točno onoliko koliko su tražili Mihalinec i Šprem.

I još jedna zanimljivost. Dosadašnji pregovori sindikalnih vođa i predstavnika Vlade, primjerice ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, završavali su neuspjehom. A tek kada se u ponedjeljak, 5. studenoga ove godine, u pregovore uključila ministrica znanosti i obrazovanja, Varaždinka Blaženka Divjak, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Varaždinec Branimir Mihalinec, bio je zadovoljan. „Danas smo konačno odradili jedan pravi pregovarački sastanak, gdje su obje strane pokazale vrlo velik interes da se ovaj problem riješi. O detaljima danas nećemo govoriti“, rekao je novinarima Mihalinec. „Uvjeravam sve da i Vlada i Sindikat učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama žele riješiti ovaj problem na zadovoljstvo svih:“, dodao je Mihalinec.

Huićevo ‘spuštanje’

A tko je zapravo Branimir Mihalinec, koji je u nepunih mjesec dana štrajka prosvjetara bio jedna od najzastupljenijih osoba u hrvatskoj javnosti i medijima, te je po istupima zasjenio dosadašnje neupitne sindikalne medijske zvijezde Vilima Ribića i Krešimira Severa? Prvi je put ostao upamćen u javnosti kada je 30. listopada 2013., za vrijeme vlade Zorana Milanovića u kojoj je ministar znanosti i obrazovanja bio Željko Jovanović, izgovorio sudbonosnu rečenicu: „Ići ćemo u štrajk!“ Mihalinec je i dugovječni predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, a kada je Vlada prije šest godina odlučila jednostrano raskinuti Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, najavljivao je „industrijske akcije Sindikata“. Istaknuo je tada kako su poslali pismo tadašnjemu premijeru Zoranu Milanoviću kako bi ga uputili u pravo stanje stvari: „Ako Vlada pristane na prijedlog ministra Jovanovića, to će značiti da i dalje vodi politiku spaljene zemlje čiji je egzekutor ministar Jovanović“.

Mihalinca, kojeg prati glas staloženog sindikalnog vođe, zasigurno je iz takta izbacio premijer Andrej Plenković kada je, nedavno, uspio skrenuti pozornost s neuređenog sustava koeficijenata i potpuno zakržljalog socijalnog dijaloga u državi na visinu plaća sindikalnih čelnika. Naime, Plenković je svojom izjavom da neće pristati na sindikalne zahtjeve i osobno sjesti za stol sa sindikalnim čelnicima od kojih neki imaju veće plaće od njega uspio unijeti nervozu i paniku u redove najgrlatijih sindikalnih čelnika na čelu s gospodinom Mihalincem. Činjenica je da plaće sindikalnih čelnika znatno odskaču od plaća članova iz čijih se članarina isplaćuju.

Visoke plaće

Tako je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ponukan premijerovim javnim bockanjem o visini plaća sindikalnih čelnika, objašnjavao da je, prema odluci njihova Središnjeg odbora, plaća predsjednika u rangu državnog tajnika u ministarstvu, ali je njegova niža od toga jer je tražio da mu se umanji za devet posto nakon što je SDP-ova Vlada plaće snizila 2,4 i 9 posto. Uzme li se da je plaća državnog tajnika oko 16.000 kuna (primjer sa zagrebačkim prirezom i jednim djetetom), ispada da je riječ o otprilike 14.500 kuna. Inače, dobri poznavatelji lika i djela Branimira Mihalinca, šefa Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, kažu da je riječ o dosjetljivom čovjeku koji govori doslovno isto 2013. i 2019. kada govori o dvjema različitim (ideološkim, svjetonazorskim) vladama i sve to za nevjerojatnih, neki kažu, i do 20 tisuća kuna neto plaće. Visoka plaća tek je jedan segment u Mihalinčevoj sindikalnoj karijeri koja je počela još 2005. godine.