fbpx
Foto: Vlado Kos / CROPIX

URSULA VON DER LEYEN DISTANCIRA SE OD PLENKOVIĆA: Premijer preko Božinovića i Krstičevića traži snažnije savezništvo s Amerikancima

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Godinama se premijera Andreja Plenkovića na domaćoj političkoj sceni opisivalo kao briselskog igrača, a on sam nikada se nije ni pokušao distancirati od te stigme, koju su političari iz oporbe nerijetko pokušavali zloupotrijebiti. Dok su se oporbenjaci nadmetali uvredama nazivajući Plenkovića između ostaloga i briselskim ćatom, on je na HDZ-ove skupove, ali i na brojne druge za njega važne događaje dovodio uglednike iz Europske komisije pa je tako često u glavnome gradu gostovala bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u Plenkoviću vidjela ogroman potencijal.

Suradnju je Plenković uspio ostvariti i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, i to preko kupnje borbenih aviona koji su trebali biti jamstvo za novo, strateško partnerstvo između Hrvatske i Francuske. Važan partner našoj zemlji, ali i premijeru Plenkoviću posljednjih nekoliko godina bila je i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, na čiju se pomoć predsjednik Vlade oslanjao tijekom ozbiljnih kriza koje su zahvatile našu zemlju koja je u doba pandemije koronavirusa preživjela i razorne potrese zbog kojih su nam bila nužna sredstva iz takozvanog Fonda solidarnosti kako bi se oporavak i obnova pomaknuli s mrtve točke.

Financijska injekcija

Jasno je da bi Hrvatska sve svoje financijske rupe i probleme teško sanirala bez financijskih injekcija iz Europske komisije, kojima se Plenković više puta hvalio objašnjavajući da su ti silni milijuni koje bi naša zemlja trebala dobiti nešto do čega bez njegovih veza i njegova utjecaja u Bruxellesu ne bi došlo. Da je Plenković doista u eri Angele Merkel uživao posebnu potporu svojih briselskih kolega, vidljivo je iz toga što je svoje tri nekadašnje suradnice rasporedio na vodeće pozicije po Europi. Tako je Dubravka Šuica postala potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, bivša ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić našla se na poziciji tajnice Vijeća Europe, dok je zaboravljena HDZ-ovka Ivana Maletić pozicionirana na Europskom revizorskom sudu.


Nedavno je premijer Plenković u Europsku komisiju kod svoje prijateljice Ursule von der Leyen ugurao i mladu Tenu Mišetić, svoju nekadašnju suradnicu koja se sve do odlaska iz Vlade smatrala njegovom desnom rukom. Smatralo se, pak, sve donedavno da bi Plenković, nakon što odradi ovaj aktualni mandat, sreću mogao potražiti na pozornicama Europske komisije, gdje je trebao nastaviti graditi vlastitu karijeru, no kako zasad stvari stoje, od tih velikih Plenkovićevih planova nema ništa. Prema tvrdnjama iz HDZ-a, premijer će ući u borbu za treći uzastopni mandat, što pak znači da će svoju političku karijeru vezati uz hrvatsku politiku. Nije tajna da su Plenkovića brojni europski mediji vidjeli kao novog šefa pučana, o njemu se pisalo kao o perspektivnom i obrazovanom političaru nove generacije pred kojim je na europskoj razini trebala biti blistava karijera, ali se pila u njegovu slučaju okrenula naopako. To što je Plenković nekoć bio blizak s Angelom Merkel danas na europskoj političkoj karti ne znači previše, ona danas živi umirovljeničkim životom te se odmaknula od politike, a izjalovili su se i planovi koje je imao s Macronom.

Propali plan

Prema riječima Plenkovićevih bliskih prijatelja, on i francuski predsjednik namjeravali su osnovati europske oružane snage imajući u vidu zbivanja u Ukrajini, no kada su Amerikanci doznali za njihove namjere, taj je plan naprasno prekinut jer Amerikanci, kad je to u pitanju, nikoga ne puštaju na svoj teren. Kako od tog velikog plana neće biti ništa, tako je malo vjerojatno da će išta biti i od Plenkovićevih planova da kao predsjednik povede Europsko vijeće.

Kada je uvidio da se s Amerikancima nije moguće dogovoriti o formiranju europskih oružanih snaga, Plenković je shvatio da u američkoj administraciji mora imati svoje partnere i saveznike kako bi stabilizirao vlastitu poziciju ne samo na globalnoj i europskoj političkoj karti, nego i u Hrvatskoj, u kojoj, doduše, zasad među oporbenjacima nema ozbiljnog konkurenta koji bi mogao dovesti u pitanje njegovu pobjedu na nadolazećim parlamentarnim izborima. Bez obzira na to što konkurencije zasad nema, u politici je uvijek moguć faktor iznenađenja pa stoga i Plenković mora biti na oprezu, on je toga i više nego svjestan, baš kao što je svjestan da njegovu vezu s američkom administracijom osiguravaju ministar policije Davor Božinović i bivši ministar obrane Damir Krstičević. Navodno je Plenković zahvaljujući tom HDZ-ovu dvojcu već dobio američku potporu za osvajanje trećeg mandata, a Amerikancima koji budno prate zbivanja na prostorima takozvanog zapadnog Balkana posebno se sviđaju njegovi stavovi i napori vezani uz rat u Ukrajini, te jednako tako podržavaju stajališta koja je zauzeo u pogledu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje se očekuju izbori koji će za hrvatski narod u toj zemlji biti odlučujući. Za razliku od grlatog Milanovića koji vatru bljuje u prazno, Plenković se za Hrvate u BiH zauzeo na razini Europske komisije, ali i u razgovorima s američkim predstavnicima na ovim prostorima koji su za hrvatskog premijera imali nešto više sluha.

Hladan tuš

Upućeni svjedoče da se Plenković u posljednjih nekoliko tjedana i sam šokirao postupcima šefice Europske komisije Ursule von der Leyen koja se počela distancirati od njega pa se tako, primjerice, nije pojavila na otvorenju Pelješkog mosta, što je Plenković doživio kao hladan tuš, odnosno kao neugodno iznenađenje jer prva dama Europske komisije na ovaj važan događaj nije poslala ni svojeg predstavnika. Od važnih ljudi iz Komisije otvorenju mosta nazočila je tek Dubravka Šuica, no jasno je da to nema nikakve veze s Europskom komisijom nego se ona ondje pojavila zbog osobnih veza s krajnjim jugom zemlje, iz kojeg, uostalom, i jest krenula njezina politička karijera.

Oni koji poznaju način na koji funkcionira Europska komisija naglašavaju da se Ursula von der Leyen na otvorenju Pelješkog mosta nije pojavila zbog toga što je riječ o projektu koji je realizirala kineska tvrtka pa ne bi imalo smisla da ona svojom nazočnošću na tom događaju podrži jedan takav projekt, što je djelomično točno. Drugi dio priče kaže da za Plenkovićevu vladu, kad je riječ o odnosima s Europskom komisijom, sve veći problem predstavlja premijerova bliskost s Amerikancima, a s druge strane njegova vlada u očima Europske komisije počela je gubiti povjerenje onoga trenutka kada je u našoj zemlji počeo djelovati Ured europskog tužitelja koji je od početka svojeg rada zatrpan prijavama koje su obuhvatile i pojedine Plenkovićeve suradnike među kojima se našla bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac te bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, što je prema tvrdnjama upućenih samo dio slagalice koju Ured europskog tužitelja slaže po našoj zemlji. Revizori Europske komisije odnedavno su zainteresirani i za nabavu 20 tona medicinske opreme iz Kine koja se odvijala u proljeće 2020. godine.

Riječ je o medicinskoj opremi koja je Hrvatskoj bila nužna u borbi protiv koronavirusa, ali i o opremi za koju je izdvojeno više od 350 milijuna kuna koji su dobiveni iz europskih fondova. Uz to što predstavnici Europske komisije nisu oduševljeni hrvatskom suradnjom s Kinezima, pitanje je je li taj posao obavljen transparentno.




Borba traje

Transparentnost načelno i jest jedan od najvećih problema Plenkovićeve vlade, iako on osobno dosad nije spominjan u kontekstu ozbiljnih afera, širok je krug njegovih suradnika i članova HDZ-a koji su se zbog afera našli u neugodnom položaju, a taj poduži popis HDZ-ovih i Vladinih aferaša definitivno ne ide u prilog Plenkoviću koji se svim silama trudi uvjeriti briselske šefove da vodi ozbiljnu borbu protiv korupcije, no ta uvjeravanja sve je teže provoditi jer Plenković od početka mandata nije proveo najavljivanu reformu pravosuđa. Teško je Komisiju uvjeriti u ozbiljne namjere u borbi s korupcijom kada se zna da istraga protiv Žalac u Hrvatskoj vjerojatno nikada ne bi bila provedena da nije bilo Ureda europskog javnog tužitelja koji se nedavno popunio novim kadrovima, odnosno s još dva tužitelja, za što je krajem ožujka ove godine raspisan natječaj.

Poznato je da je delegirana europska tužiteljica iz Hrvatske Tamara Laptoš, s tim da su na prvom natječaju izabrani Sani Ljubičić i Tomislav Kamber kojima su se nedavno pridružili Saša Manojlović i Krešimir Bačić, i to na mandat u trajanju od pet godina. Zanimljivo je napomenuti da je inicijalno bilo predviđeno da u Zagrebu uz Laptoš radi još četvero tužitelja, no treba naglasiti da su svi oni od početka zatrpani prijavama i da imaju pune ruke posla.

Ured Europskog javnog tužitelja istražuje i kazneno goni one vrste prevara koje imaju utjecaj na financijske interese Europske unije, riječ je o prevarama koje su povezane s rashodima i prihodima te o onima povezanima s PDV-om ako uključuju dvije države članice ili više njih u vrijednosti od minimalno deset milijuna eura. Europski tužitelji bave se i pranjem novca stečenog prevarom proračuna Europske unije, ali i provjerom aktivne i pasivne korupcije ili pronevjere koja utječe na financijske interese Unije. Angažirani su i oko onih koji sudjeluju u zločinačkim organizacijama ako su aktivnosti te organizacije usmjerene na počinjenje kaznenih djela protiv proračuna Europske unije. Popis takvih djela u našoj je zemlji pozamašan, europski tužitelji u Hrvatskoj imaju pune ruke posla i mnogo prijava koje su utjecale i na poziciju premijera Plenkovića koji počinje gubiti potporu Europske komisije i njezine šefice Ursule von der Leyen, što u ovim kriznim vremenima koja nam dolaze nije ohrabrujuća pozicija.




Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.