fbpx
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

U SJENI BORBE ZA VRHOVNI SUD BIRA SE TURUDIĆEV NASLJEDNIK: Sudački kuloari bruje o favoritu, svi se pitaju čiji bi on kadar mogao biti!

Autor: Daniel Radman

Dugo se između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića vodila polemika vezana uz imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, na čije je čelo na koncu instaliran sudac Radovan Dobronić, i to kao izbor predsjednika Republike. Problemi u hrvatskom pravosuđu nastavili su se i s nedavnom aferom DORH, čija je glavna protagonistica postala glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek nakon što se doznalo za propuste koji su se odnosili na istragu protiv bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac. Da ni tu problemima u hrvatskom pravosuđu nije kraj, jasno je i iz onoga što se događa s imenovanjem predsjednika zagrebačkog Županijskog suda, koji slovi kao jedan od najvećih sudova u zemlji, a pred kojim se nerijetko nalaze neki od najsloženijih i najzvučnijih koruptivnih procesa u državi. Imenovanje predsjednika ovoga suda ostalo je u sjeni polemika vezanih uz Vrhovni sud pa tako zagrebački sud već godinu dana posluje s gomilom problema, ali i bez predsjednika. S tim statusom ulaze i u ovu, za Županijski sud iznimno složenu 2022. godinu.

Natječaji se rastežu

Nije nepoznanica da je još sredinom prosinca nedavno okončane 2021. godine istekao zakonski rok unutar kojega je Državno sudbeno vijeće na ponovljenom natječaju među šestero prijavljenih kandidata trebalo donijeti odluku o izboru novog predsjednika tog suda, rasplet ove priče je na čekanju zbog žalbe jednoga od šestero prijavljenih kandidata, no to je tek dio sage koja se odvija u posljednjih nekoliko mjeseci oko ovog suda na čijem je čelu godinama bio jedan od najpoznatijih hrvatskih sudaca Ivan Turudić, koji je u međuvremenu prešao na novoformirani Visoki prekršajni sud, i to nakon dvaju odrađenih mandata na Županijskom sudu. Od Turudićeva odlaska ovaj sud nema formalnog predsjednika, a natječaji se rastežu jedan za drugim. Poznato je da u skladu sa zakonskim propisima Državno sudbeno vijeće šefove sudova treba imenovati najkasnije šest mjeseci od raspisivanja natječaja, cilj ove zakonske odredbe i jest spriječiti odugovlačenje s postupcima imenovanja, što po svemu sudeći u praksi nije zaživjelo.

Ponovljeni natječaj raspisan je još početkom ljeta, odnosno 16. lipnja 2021. godine, kada su se za predsjednika Županijskog suda kandidirali suci s toga suda Tomislav Aralica, Mirela Mijoč, Maja Štampar-Stipić, Oliver Mittermayer i Vlasta Feuš kojima se, na iznenađenje mnogih, pridružio i sudac s Vrhovnog suda Zdenko Konjić. Na taj ponovljeni natječaj na kojem bi se napokon trebao izabrati predsjednik Županijskog suda zapravo se javila većina kandidata s prethodno poništenog natječaja, s izuzećem dugogodišnjega glasnogovornika suda Krešimira Devčića koji u novom procesu u ovakvim okolnostima nije želio sudjelovati. Inače se s odlukom čeka zbog toga što na tajnom glasanju ni jedan od kandidata nije dobio potrebnu natpolovičnu većinu jer je u glasačku kutiju ubačeno čak pet nevažećih listića, što je po sudačkim kuloarima podgrijalo glasine o mogućem pogodovanju i namještanju natječaja.

Velike ambicije

Kada je o ponovljenom natječaju riječ, na popisu kandidata mnoge je zateklo ime suca Konjića koji posljednjih desetak godina radi na Vrhovnom sudu, svojevrsni je to presedan jer nije uobičajena praksa da se suci s viših sudova kandidiraju na pozicije na nižim sudovima, štoviše, to se smatra korakom unatrag. Baš se zbog toga po kuloarima spekulira da bi upravo Konjić mogao preuzeti funkciju predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Kada je pak o sucu Konjiću riječ, u sudačkim krugovima teško definiraju čiji bi on kadar mogao biti, no podsjećaju kako se i on prije nekoliko mjeseci spominjao kao potencijalni kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, no u tu utrku nije se upustio. Umjesto njega, kao kandidat sa samog suda, osvanuo je donedavni v.d. predsjednika Marin Mrčela, koji je slovio kao HDZ-ov, odnosno kao favorit premijera Andreja Plenkovića, koji je u konačnici bio prisiljen kapitulirati pred Milanovićevim zahtjevima. Nije zato u karijeri kapitulirao Konjić, koji se nikada nije previše medijski eksponirao, ali je zato za sobom nanizao brojne zvučne slučajeve.

Tako je, primjerice, upravo on svojedobno potvrdio osuđujuću presudu u aferi Hypo banka i MOL bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Konjić je bio i u sudskom vijeću koje je u aferi Spice zatvorske kazne i plaćanja odštete od 65 milijuna kuna oslobodilo bivšeg predsjednika Uprave Podravke Darka Marinca za nanošenje štete toj koprivničkoj kompaniji. Uz to što se među sucima ističe njegov dugogodišnji staž, poseban se naglasak stavlja na Konjićevo obrazovanje jer je riječ o sucu koji je doktorirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje ujedno drži i vježbe. Inače je Konjić sudac kaznenog odjela, ali i čovjek velikih ambicija pa stoga čudi njegova kandidatura za predsjednika nižerangiranog Županijskog suda koji posljednje dvije godine prolazi kroz prilično turbulentan period.

Zvučni procesi

Ništa spokojnije na ovom zagrebačkom sudu ne bi trebalo biti ni u nadolazećem periodu, u ovoj novoj, 2022. godini., u kojoj Županijski sud očekuje niz problema. Naime, sud su u ožujku, a onda i u prosincu 2020. godine, devastirala dva razorna zagrebačka potresa, zbog čega su djelatnici i dalje raseljeni na niz lokacija diljem grada, što im otežava posao i čini kompleksnijim održavanje rasprava, posebice kada se zna da ni sud nije lišen mjera koje se odnose na pandemiju koronavirusa. Usporedno s time, poziciju vršitelja dužnosti predsjednika već godinu dana obavlja sudac Vjeran Blažeković koji bi na toj poziciji mogao ostati sve do polovice 2022. godine, jer se žalba treba razriješiti, a do tada Državno sudsko vijeće nije u mogućnosti okončati proceduru koja se odnosi na imenovanje predsjednika suda.

Županijski sud u godini pred nama očekuju brojni zvučni procesi, od kojih će se po svemu sudeći dobar dio provesti bez formalno izabranog predsjednika. Tako bi se, primjerice, na ovom sudu uskoro kraju trebao privesti proces protiv bivše i pomalo zaboravljene SDP-ove sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić-Merzel, a tu je i optužnica iz afere Agram, čiji je glavni protagonist poznati zagrebački poduzetnik Petar Pripuz. O tome u kolikoj je krizi sudstvo u Hrvatskoj, možda ponajbolje govori to što su oba procesa počela još 2018. godine, dok im se kraj nazire tek u ovoj godini. U slučaju Lovrić-Merzel već se stiglo do obrana, s tim da su Merzel i njezini suoptuženici obrane već iznijeli, dok je u aferi Agram priča nešto složenija jer je obranu iznijela tek polovica optuženih, što pak naslućuje da bi se, ako izostane nadopuna dokaznih postupaka, nakon završnih govora nepravomoćna presuda mogla očekivati tek krajem proljeća.

Nije se javio

Zgodno je napomenuti kako se nakon podnesene žalbe očekuje ocjena sudačkog vijeća, a mišljenje o kandidatima treba dati i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Tek nakon toga DSV bi trebao sazvati sjednicu na kojoj će se provesti intervju s kandidatima, nakon čega će se odlučiti o predsjedniku zagrebačkog Županijskog suda. Do svega ovoga navodno je došlo zbog toga što se na ocjenu sudačkog vijeća žalio sudac Mittermayer. Zanimljivo je i to da aktualni v.d. predsjednika Blažeković nije na popisu kandidata za predsjednika Županijskog suda. U ožujku prošle godine, kada je natječaj prvi put poništen, govorilo se da bi se i on na ponovljenom natječaju mogao kandidirati za predsjednika suda jer na ranijem natječaju nije zadovoljavao uvjete, odnosno potrebno radno iskustvo na Županijskom sudu, na koji je stigao tek u drugoj polovici 2018. godine. Baš se zato smatralo da se natječaj namještao za njega koji je u šestom mjesecu prošle godine uvjete za kandidaturu stekao, no Blažeković se ni na ponovljeni natječaj nije javio pa će u konačnici tek nakon odluke DSV-a biti jasno preuzima li Županijski sud u Zagrebu neki od petero kandidata sa samoga suda ili će to ipak biti sudac s Vrhovnog suda Zdenko Konjić.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.