fbpx
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

U PITANJU JE NJEGOVA POLITIČKA KARIJERA! ‘Preživio’ je koronu i rat u Ukrajini, Plenković pred novim izazovom: ‘To nije mogao ni zamisliti’

Autor: Iva Međugorac/7dnevni

Od početka aktualnog mandata premijera Andreja Plenkovića kao jedan od njegovih ključnih ciljeva, uz uvođenje eura, spominjao se ulazak u Schengen. I baš kada se učinilo da u vezi s tim baš ništa ne može poći po zlu, pred hrvatskim ulaskom u šengensku zonu proteklih dana pojavilo se nekoliko konkretnih prepreka. Susjedi Mađari vrlo se vjerojatno ni po cijenu hrvatskog ulaska u Schengen neće odreći zaštite svojih granica, a isto vrijedi i za Sloveniju, koja bi policijske službenike na svojim granicama mogla ostaviti sve dok Hrvatska u pogledu arbitraže ne prihvati njihova pravila. Takve politike dovode u pitanje smisao hrvatskog ulaska u Schengen jer nam je to trebalo donijeti otvorene granice prema Europskoj uniji, što bi ne najviše osjetilo tijekom turističke sezone ili božićnih blagdana. No izgleda da ćemo tih dana i mjeseci na granicama i dalje imati gužve. Naime, činjenica je da danas osam od 22 zemlje iz šengenske zone, uključujući i Njemačku, ima kontrolu na svojim granicama i o tome se raspravlja i u Europskom parlamentu.

Dok hrvatske odnose sa Slovencima remeti Savudrijska vala, dobrosusjedske odnose s Mađarima u pitanje dovode Plenkovićevi planovi koji se odnose na povratak INA-e u hrvatske ruke, za što druga strana ne želi ni čuti, no sve to donekle se moglo očekivati. Ono što premijer Plenković nije mogao zamisliti prošlotjedne su najave otpora Austrije hrvatskom ulasku u šengensku zonu, zbog čega je Plenković prolazio kroz ozbiljnu dramu jer je njihov ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner naglasio da bi mogli postojati problemi s proširenjem Schengena.

Ništa nije gotovo

Ta drama završila je prošle srijede nedvosmislenom izjavom austrijskog kancelara Karla Nehammera prilikom njegova prvog posjeta Zagrebu. Nehammer je priznao da njegova zemlja ima problema s ilegalnim migrantima, uz napomenu da velika većina njih ne ulazi preko Hrvatske te da s Hrvatskom nemaju problema, već im problem predstavlja ruta preko Mađarske, Rumunjske, ali i Bugarske, koje također očekuje glasanje o ulasku u Schengen. No srećom za Hrvatsku i za Plenkovića, glasanje Europskog vijeća neće biti u paketu, nego će se odvijati posebno za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku, pa su time naše šanse ipak nešto veće.


Prema onomu što je Nehammer rekao, Austrija neće stvarati probleme Hrvatskoj za ulazak u Schengen, crveno svjetlo eventualno bi mogli dobiti Bugari i Rumunji. U kontekstu ovog austrijskog stava valja imati na umu i njihove unutarnje političke odnose jer ondje traje bitka za glasače uoči lokalnih izbora. No dok smo situaciju s Austrijom zasad izgladili, to ne znači da Plenković može odahnuti jer su u vezi sa širenjem Schengena rezervirane i Švedska i Nizozemska koja je, doduše, u posljednje vrijeme nešto suzdržanija.

Još prije nekoliko tjedana povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson jasno je podržala proširenje Schengena te poručila kako je krajnje vrijeme da EU poželi dobrodošlicu Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj u šengenski prostor. I Europska komisija izjasnila se da je za proširenje Schengena, a i glasanje u Europskom parlamentu prošlo je glatko. No Hrvatskoj sada predstoji glasanje Europskog vijeća u Bruxellesu koje bi se trebalo održati od 6. prosinca navečer do 8. prosinca, do kada bi 22 šefova država članica Schengena, pod predsjedanjem Češke, trebalo donijeti jednoglasnu odluku o primanju naše zemlje, Rumunjske i Bugarske.

Najcrnje ocjene

Situaciju s Austrijancima Plenković je uspio sanirati tijekom sastanka s njihovim kancelarom Nehammerom, međutim, činjenica je da je u Hrvatskoj u posljednje vrijeme zabilježen porast broja migranata koji se slijevaju u Zagreb. Službena statistika kaže da je u Hrvatsku samo ove godine ušlo 36.000 migranata, što je povećanje za 145 posto. Upućeni svjedoče da to još nije ništa i da bi ih moglo ući i tisuću posto više ako se uloga hrvatske policije bude svela na to da ih oni samo ispraćaju do izbjegličkog smještaja, kao što to sugeriraju nevladine udruge, iz čijih stajališta i poruka proizlazi da bi Hrvatska mogla postati “hot spot” za migrante, dok se usporedno s time u policijskim krugovima zaziva uvođenje reda na granice, i to tako da se ustraje na tome da nitko bez valjanih dokumenata ne može ući u Hrvatsku, što po svemu sudeći za nas zasad nije opcija.

U Vladi premijera Plenkovića pamte da je na scenarij koji nam je gotovo priredio austrijski ministar unutarnjih poslova još ranije upozoravao ministar policije Davor Božinović stajući u obranu hrvatskih pograničnih policajaca u ono vrijeme kada su ih razne nevladine organizacije i mediji prozivali za nasilje nad migrantima koji su ilegalnim putem nastojali ući u Hrvatsku, koja je još tada trebala demonstrirati da zna i umije zaštititi europske granice, za što je, uostalom, dobila i novac i opremu.

Plenković se migrantima, stekao se dojam, nije pretjerano bavio, već je taj problem prepustio ministru policije Božinoviću. Ovih dana ispred Paromlina u Zagrebu postavljena su dva šatora namijenjena za migrante u tranzitu, kojih je u glavnome hrvatskom gradu sve više, a kojima je potreban zaklon u ovim hladnim danima koji nam predstoje. Gradska uprava, u suradnji s Božinovićevim Ministarstvom unutarnjih poslova, Policijskom upravom zagrebačkom i Crvenim križem te humanitarnim udrugama, na ovaj se potez odlučila baš zbog hladnoće, a iz Grada su objasnili kako je uz šatore postavljen kontejner s tuševima i toaletom kako bi migrantima boravak u Hrvatskoj bio što lakši, a uvjeti u kojima borave što humaniji.

Žilet-žica

Treba napomenuti kako se migranti u našoj zemlji mogu zadržati sedam dana, a da bi im se olakšao boravak u hrvatskoj metropoli, u šatorima ih dočekuju i prevoditelji. Inače su se još prije ljeta grupe migranata počele skupljati oko Glavnog kolodvora i Tomislavova trga, često ih se moglo vidjeti kako u skupinama leže na livadi na Trgu kralja Tomislava i Svačićevu trgu, a slični prizori sve su češći i u Rijeci, gdje su nedavno migrante pokušali zbrinuti u šatorima nalik na ove zagrebačke, međutim, za to Grad nije dobio suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno HŽ-a. No u Zagrebu ispred Glavnog kolodvora i na Tomislavovu trgu migranata posljednjih tjedana više nema, čini se kako su ih pokušali premjestiti iz najužeg dijela grada uoči Adventa.




Ni na ovu humanu zagrebačku gestu ne gledaju baš svi s oduševljenjem, pa i Plenkovićevi kritičari iz HDZ-a tvrde da premijer u dogovoru sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem glavni grad pretvara u šatorgrad, što bi, kako tvrde, moglo izazvati val nezadovoljstva kod većine građana koji nisu skloni ideji o prihvaćanju migranata. Premijerovi kritičari smatraju da se Plenković ni u ovoj situaciji nije postavio kao državnik, nego podilazi nevladinim organizacijama koje su i u europskim medijima ocrnjivale naše pogranične policajce.
No puštanje velikog broja migranata u Hrvatsku posljednjih mjeseci ne izgleda logično ako to nije bio naputak iz EU-a – da ih puštamo do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja postajemo ulazna točka u šengensku zonu s Balkana i ulaska migranata više neće biti. Naime, kao ulazna zemlja, Hrvatska bi morala snositi sve troškove svakog migranta dok je u šengenskoj zoni. Ne bi bilo čudno da i Hrvatska prema BiH i Srbiji, kao i Slovenija nekoć prema nama, postavi žilet-žicu kako bi zaštitila vlastite, a time i europske granice.

Švedska prijetnja

Uz to što se borio za spas Agrokora, Plenković je prošao dvije pandemijske godine koje su se odrazile na ekonomiju i donijele inflaciju, što mu nije ostavilo prostor za neke druge teme kojima su se možda trebali baviti i njegovi ministri, koji, međutim, nisu dorasli pozicijama na kojima se nalaze pa na dnevnoj bazi dovode u pitanje Plenkovićeve upravljačke sposobnosti. Kako reformi nema i kako Hrvatska galopira prema recesiji koja sa sobom nosi ozbiljne probleme, tako je Plenković svoje političko djelovanje oslonio na kvalitetnije pozicioniranje Hrvatske na europskoj karti, nastojeći u tome pronaći adut za osvajanje trećeg uzastopnog mandata, uvođenje eura i ulazak u šengenski prostor trebali bi biti završni činovi hrvatskog uključenja u Europsku uniju.

Proteklih dana, dok se činilo kako ta opcija visi o koncu, došla je u pitanje i Plenkovićeva dugoročna politička pozicija i opstojnost. Zato bi se sada moglo reći kako se čini da je Plenković proteklih dana prošao najveći test svojih diplomatskih sposobnosti, kojima se rado i često diči.




Bez obzira na dramu proteklih dana vezanu uz hrvatski ulazak u šengensku zonu, sve preduvjete za ulazak u Schengen naša je zemlja ispunila, a oni se prije svega odnose na uvjete u četiri područja koja podrazumijevaju definiranje zračnih granica, usklađivanje viznog sustava s europskim, uspostavljanje međudržavne policijske suradnje te regulaciju zaštite osobnih podataka.
No migranti bi mogli predstavljati novi val izazova za Plenkovića, koji se, kako zasad stvari stoje, tek treba izboriti za naš ulazak u Schengen, jer ako to ne uspije, njegovo osvajanje trećeg mandata pada u vodu. Naime, to što Hrvatska ulazi u eurozonu teško da će mu pomoći jer euro sa sobom donosi nova poskupljenja, dok je Schengen sasvim drugačija priča na kojoj će Plenković moći bazirati iduću kampanju ako mu se planovi ne izjalove. Prijetnja više nije Austrija, ali bi mogla postati Švedska. Ili neka treća zemlja. Bit će itekako izazovno sve do 8. prosinca.

Autor:Iva Međugorac/7dnevni
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.