Foto: Davor Pongracic / CROPIX

U EUROPI SE IZRUGUJU S NAŠIM PREDSJEDANJEM: 10 milijardi eura nismo dobili zbog Plenkovićeva lobiranja, nego zato što smo najsiromašnija zemlja EU-a

Autor: 7Dnevno

Hrvatska dinamično kreće u predsjedanje Europskom unijom! Kako li je samo pompozno početkom godine zvučala ova rečenica koju je, šepureći se pred kamerama, izrekao premijer Andrej Plenković. Za predsjednika HDZ-a predsjedanje naše male Hrvatske velikom Europskom unijom trebalo je biti prilika života: osim što je on karijerno vezan uz briselske pozornice, time se trebao prikazati i kao uspješan europejac na domaćoj političkoj sceni, na kojoj Hrvatsku očekuju parlamentarni izbori.
“Već u tjednu od 7. siječnja imat ćemo vrlo intenzivan i dinamičan slijed zbivanja”, govorio je Plenković krajem prošle godine na posljednjoj sjednici Vlade, dok je ministar vanjskih poslova Hrvatima objasnio da su pred nama povijesni dani, ali i povijesni dokumenti.
“U političkom smislu, to je bez ikakve dileme najvažniji dosje kojim će se Hrvatska baviti sljedećih mjeseci”, najavljivao je Plenković, objašnjavajući da će za hrvatsko predsjedanje biti ključni pregovori o sedmogodišnjem europskom proračunu.
“Mogu ocijeniti da je ovaj prvi mjesec bio izrazito uspješan i intenzivan”, objašnjavao je šef Vlade krajem siječnja, a onda je vrijeme učinilo svoje.

Prevrtljiva veljača

Nastupila je veljača. Prevrtljiva kakva jest, veljača je hrvatskom predsjedanju Europskom unijom donijela prvu krizu, onu migrantsku, pa je u drugi plan pao povijesni dokument pomno razrađen na više od pedeset stranica na kojima su iznošene smjernice kojima smo se trebali rukovoditi u predsjedanju Europskom unijom. Ponovna aktualizacija migrantske krize na južnim europskim granicama posve je zasjenila prvi dio hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, a onda je cijeli svijet ustuknuo pred pandemijom koronavirusa. Na tu borbu s nepoznatim neprijateljem fokusirala se i Europa, sve države vodile su svoje interne bitke zbrajajući umrle i oboljele, najavljivani Zagrebački summit zbog kojeg se u glavni hrvatski grad trebala sliti europska politička svita nije u cijelosti otkazan, ali je održan putem videokonferencije pa od toga nismo ubrali nikakve plodove.

Da Hrvatska uistinu nije adekvatno iskoristila svoje potencijale u predsjedanju Europskom unijom, vjeruje i poznata SDP-ovka, bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja upozorava da je ta naša povijesna uloga na europskoj razini prerasla u podsmijeh i izrugivanje.
“Krajem 2019. Europska komisija predstavila je Green New Deal, ključni razvojni dokument Europske unije do 2050., a Hrvatska nije našla za shodno da tom ključnom razvojnom dokumentu koji je predstavljen netom prije predsjedanja EU-om posveti ikakvu stratešku važnost i pozornost, nije organiziran ni jedan važni skup na kojem bi ključna tema bila upravo zeleni novi plan i transformacija Europe do klimatski neutralnog društva do 2050.”, upozorava Holy te dodaje da je Hrvatska to morala stići napraviti, jer su oni imali prijedlog, odnosno raster događanja.

“Stalno sam gledala na njihovim stranicama hoće li se nešto pojaviti, članica sam Odbora misije za adaptaciju klimatskim promjenama EU-a u sklopu tog Horizon programa, i Europska komisija je bila zainteresirana da se odradi jedan zajednički sastanak, da se predstave ti dokumenti na tome, ali ja se doslovce nisam imala na koji skup prikvačiti da bismo mi prezentirali te dokumente Odbora misije. Oni nisu mogli vjerovati da je takvo nešto moguće, a ja ne znam zašto je takvo nešto moguće”, naglašava Holy te dodaje da ovdje nije riječ o takozvanoj zelenoj politici, nego govorimo o ključnom razvojnom dokumentu Europske unije u sklopu kojega je predstavljena strategija “Od polja do stola” i strategija zaštite biološke raznolikosti.
“To vam je sve dio toga, sve politike koje Europska unija trenutno donosi usklađene su sa zelenim novim planom, industrijska politika je donesena, a meni je nevjerojatno da to Hrvatska ne razumije”, kaže bivša ministrica te otkriva da se Hrvatska u svojem predsjedanju Europskom unijom uglavnom fokusirala na proširenje regije.

Pogrešne postavke

“Oni su kao nekakve ključne elemente istaknuli proširenje Europske unije na regiju – u redu, ali neposredno prije nego što smo mi preuzeli predsjedanje EU-om predstavljen je taj ključni dokument i da mi njemu ne posvetimo apsolutno nikakvu pozornost, pa ja mislim da to govori dovoljno o Vladi”, upozorava Holy koja se referirala i na fond iz kojega bi se Hrvatskoj, ali i ostalim europskim državama trebalo pomoći usred i nakon pandemije koronavirusa.
“To uopće ne ovisi o Hrvatskoj, takve se odluke donose na razini EU-a, nažalost, nama su namijenjena veća sredstva. Ta sredstva od deset milijardi eura dobit ćemo zbog kohezijske politike EU-a koja podrazumijeva izjednačavanje razvijenosti određenih dijelova Europe, a s obzirom na to da smo mi na samom repu razvijenosti Europske unije, normalno da je onda ona, ne zbog našeg lobiranja, svjesna da mora izdvojiti veća sredstva kako bismo mi postigli prosjek razvijenosti EU-a. To vam je temeljni razlog, a da ne govorimo o tome da mi imamo užasnu ovisnost BDP-a o turizmu, jednu od najviših u EU-u, što nas čini jako osjetljivima na krize kao što je bila koronakriza”, smatra naša sugovornica te napominje da ćemo mi na raspolaganju doista imati ta sredstva, no pitanje je što ćemo s time učiniti. “Pitanje je hoćemo li ih uopće biti u stanju povući i iskoristiti za projekte, sadašnja dinamika ne pokazuje da će biti tako, relativno nedavno sam dobila podatak vezan uz vodnu infrastrukturu, gdje jako zaostajemo za prosjekom Europske unije, iskorištenost sredstava je 8,25 posto, a mi smo u 2020., dakle to je kraj financijske perspektive. Dobro, moći ćemo povlačiti sredstva još četiri godine, ali to je očajno loš podatak, a paralelno su se Hrvatske vode zadužile za 700 milijuna kuna, umjesto da apliciraju za sredstva iz europskih fondova za tu namjenu”, zaključuje Mirela Holy.
Da je priča kompleksna, potvrdili su i napisi uglednog europskog portala Politico.hr koji se nedavno pozabavio problemima s kojima se suočio tim Ursule von der Leyen u prvih sto dana na dužnosti.




Propuštena prilika

Uz ostalo, riječ je o problemima koji nisu predvidljivi, a u kojima se našlo i hrvatsko predsjedanje. Hrvatska je računala na krizne situacije, no ovu dramatičnu i globalnu nitko nije mogao naslutiti, premda smo predsjedanje preuzeli u nezahvalnom trenutku. EU se fokusirao na odlazak jedne zemlje članice, a bavili su se i dogovorom o sljedećem proračunu, što nerijetko izaziva ozbiljne konflikte među državama članicama. No, svi ti konflikti, pa i sam proračun, preko noći su, najvećim dijelom zbog korone, pali u drugi plan. Nitko, naravno, nije ni očekivao da Hrvatska kao predsjedateljica sve te probleme riješi, no očekivala se određena doza spretnosti, osobito od onih ministara koji su sudjelovali na izvanrednim sastancima na kojima su se tražili konkretni prijedlozi i rješenja. Ministar Vili Beroš tu se našao u nezavidnom položaju jer se s europskim kolegama morao sastajati u istom tjednu u kojem je preuzeo upravljanje svojim resorom, Božinović se u migrantskoj krizi nešto bolje snašao pa je tako uspio odjuriti do grčke granice s koje je stigao i na izvanredno ministarsko okupljanje u Bruxellesu, buran tempo imao je i Grlić Radman koji je s kolegama pristiglima u Hrvatsku polemizirao o stanju u Siriji i Turskoj. Unatoč tom trudu naših političara, Politico nije previše impresioniran, pa u tekstu o Njemačkoj koja s prvim danom srpnja od Hrvatske preuzima dužnost predsjedateljice procjenjuju da se Hrvatska svojim predsjedanjem nije pretjerano iskazala.
“S obzirom na to da je hrvatsko predsjedanje vjerojatno podbacilo i da će sljedeće godine predsjedanje preuzeti manje zemlje, Portugal i Slovenija, ovo bi mogao biti pravi trenutak da dužnost preuzme snažna nacija s reputacijom učinkovitosti”, stoji na ovom mediju.

Pred Europskom komisijom stoje mukotrpni tjedni pregovora o fondu za gospodarski oporavak koji bi prema prijedlogu Europske komisije trebao biti vrijedan 750 milijardi eura. No, nakon što je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila prijedlog koji predviđa nezamislivo zajedničko europsko zaduženje, neke zemlje članice zauzele su startne pozicije. Nezadovoljstvo je među prvima iskazala Austrija koja smatra da je ovako formuliran prijedlog sa 500 milijardi bespovratnih potpora i tek 250 milijardi povoljnih zajmova za države članice neadekvatan te da neće dobiti njihovu suglasnost. Sličan stav dijele i Šveđani koji strahuju da bi znatno više morali uplaćivati u zajednički proračun, dok kancelarka Merkel nagovještava kompleksne pregovore, a Orban prijedlog naziva apsurdnim. Oduševljenje vlada tek kod nas, i to uglavnom među HDZ-ovcima, koji se nalaze usred predizborne kampanje. Plenković u svim tim peripetijama ide i korak dalje pa on i ministar Pavić, umjesto po najavljenih deset milijardi, idu po dvadeset milijardi eura za Hrvatsku, pribrajajući svoti nepostojećeg fonda iznos iz nedogovorenog europskog proračuna.




Samohvala bez pokrića

Obol ovoj temi dao je i predsjednik nedavno raspuštenog Sabora Gordan Jandroković, voditelj HDZ-ove kampanje za parlamentarne izbore, koji je plan Europske komisije za oporavak povezao s hrvatskim predsjedanjem Europskom unijom, ali i s ugledom koji u Europi uživa njegov kolega Plenković.
“Riječ je o velikom uspjehu hrvatske državne politike i sasvim sigurno, da nismo na mjestu predsjedatelja EU-om, da nemamo premijera kakvog imamo, kojega su optuživali da je briselski činovnik, a evo izborio se za 19 milijardi kuna godišnje…”, hvalio se Jandroković, dok su gotovo istovremeno iz Komisije objašnjavali kako su došli do maksimalnih potencijalnih iznosa po državama. Hrvatsku je iz te računice dopalo 7,3 milijarde bespovratnih eura te 2,6 milijardi eura zajmova, i to zbog broja stanovnika, BDP-a, i stope nezaposlenosti. Nemamo se dakle čime pohvaliti, no izbori su pred nama pa se tako manipulira onime čime se manipulirati može, međutim, rezime je svima više-manje jasan – predsjedanje Europskom unijom Hrvatskoj nije donijelo ni djelić onoga što se najavljivalo, ostali smo u sjeni migranata i korone, i svoje probleme morat ćemo uglavnom rješavati sami, a oni se u ovom našem skromnom dvorištu ne odnose samo na gospodarske posljedice nego i na sanaciju štete koju je u Zagrebu prouzročio potres.

Surova stvarnost GLEDAMO IZBORNU HISTERIJU I POLITIČKU FRAZEOLOGIJU

Autor:7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.