Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

TU SE ‘SKRILA’ I BIVŠA BANDIĆEVA BLISKA SURADNICA: Plaće idu preko 40.000 kuna, oni su javna institucija s najvećim primanjima u državi!

Autor: Iva Međugorac / 7dnevno

Izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju u dijelu dopuštenih i prešutnih prekoračenja zabrinule su veliki broj hrvatskih građana te nakon dugo vremena medijske apstinencije u prvi plan gurnule Hrvatsku narodnu banku i guvernera Borisa Vujčića, koji je silom prilika održao konferenciju za novinare na kojoj je progovorio o toj tematici. Kako je naglasio, ono o čemu se vode javne polemike zapravo nije ništa novo.

“Mi smo analizu tržišta završili u prvom kvartalu ove godine. 2020. godine mi smo krenuli u analizu tržišta prekoračenja. Imate prešutna i dopuštena prekoračenja. Imali smo sedam prigovora potrošača na tu temu. Vidjeli smo da je velik dio prekoračenja iz onih dopuštenih prešao u prešutna. Ideja zakona je bila da prešutna prekoračenja budu iznimka, a ne pravilo. Odlučili smo da prešutna prekoračenja treba vratiti u isti režim regulacije kao i kod dopuštenih prekoračenja”, rekao je Vujčić te napomenuo kako prije nije postojao nikakav prigovor niti je efektivna kamatna stopa bila visoka.

Banke su digle naknade, a ne kamatnu stopu. 2020. godine naknade su porasle pa je onda porastao i prosječni EKS. Prije se nije imalo razloga intervenirati, sad ga imamo”, objasnio je guverner, potvrđujući da je razgovarao s premijerom Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem, a ujedno najavljujući razgovore s bankama. Ipak, prema njegovim riječima, kamatne stope u našoj zemlji niže su nego u drugim zemljama Europske unije koje nemaju euro, ali i više nego u zemljama koje imaju euro. Vujčićev je, pak, dojam da se banke neće opirati promjenama. “Kamatne stope uvijek odražavaju rizični proizvod. Prekoračenja su takva jer se odobravaju bez procjene kreditne sposobnosti. Vjerojatno dio ljudi koji imaju minus inače ne bi bili kreditno sposobni i ovaj proizvod će uvijek na tržištu imati visoku kamatu”, rekao je Vujčić.

Na kritike ne reagira

No ono što iznenađuje dobar dio stručne javnosti jest to što su ovi posljednji problemi Vujčića dočekali nespremnog, baš kao što u HNB-u nisu bili spremni na probleme sa “švicarcima”, ali ni na slom Agrokora, zbog čega su također bili na meti kritika. Kritike na Vujčićev račun premijer Plenković niti čuje niti želi čuti, njih dvojica su, prema tvrdnjama upućenih, u iznimno dobrim, gotovo prijateljskim odnosima, a za Plenkovića je njegova pozicija važna i utoliko što će Vujčić biti čovjek u čijem će se mandatu hrvatska kuna zamijeniti eurom. Znajući za to, Plenković ga je i ostavio na poziciji guvernera u još jednom mandatu, za što se srčano zalagala njegova bliska prijateljica Martina Dalić. No i bez nje, Vujčić je osobno stekao veliko Plenkovićevo povjerenje, premijer je uvjeren da se guverner odlično ponio u koronakrizi, koja zapravo još nije okončana pa od njega i sada ima velika očekivanja.

Oni koji Vujčića dobro poznaju tvrde da vjerojatno i sam Plenković za njega tako visoko diže ljestvicu zbog ambicioznosti koju Vujčić ni ne pokušava skriti, opisuju ga kao osebujnog i svestranog tipa kojega politika ne zanima. Navodno je više puta i s lijeve i s desne političke fronte dobivao pozive za ulazak u Vladu, no on je te ponude glatko odbijao nastojeći u bankarskom sektoru graditi svoju karijeru. Rijetko Vujčić sa svojim kolegama iz bankarskog svijeta progovara o privatnom životu, do te je mjere suzdržan da se tvrdi kako privatni život krije kao zmija noge. Ipak, može se doznati kako je ljubitelj putovanja i noćnog života, a još od mladosti na glasu je kao ljubitelj žena i zavodnik otvorenih pogleda. Suradnici, pak, u njemu vide vrhunskog stručnjaka za financije koji pomno pazi na svoj imidž, strastveni je zaljubljenik u plava odijela i pažljivo bira kravate nastojeći njima naglasiti oči. Odijevanje mu je velika strast, a strastveno vodi računa i o fizičkom izgledu kojemu je posebno posvećen.

Brendirana pića

Teško da ćete guvernera Vujčića vidjeti kako pretjeruje u hrani, no zato ga je moguće sresti u boljim gradskim kafićima s čašom kvalitetnog vina ili kakvog drugog brendiranog pića vrhunske kvalitete. Šarmantnim i svestranim Vujčića opisuju i oni koji ga se sjećaju iz školskih dana, odnosno iz Centra za kulturu u zagrebačkoj Križanićevoj ulici, gdje je školske klupe dijelio s poznatom sutkinjom Sanjom Mazalin. U to je vrijeme Vujčić išao u novinarski razred, u mladosti je bio roker, odličan učenik i ljubitelj žena, no za njega se ne može reći da je u srednjoj školi bio štreber. Štreberski imidž počeo je njegovati tek nakon što je u Zagrebu upisao Ekonomski fakultet, nakon kojeg se usavršavao u SAD-u na Michigan State Universityju, da bi u konačnici doktorirao u Zagrebu. Jedno je vrijeme Vujčić radio kao profesor na zagrebačkoj Ekonomiji i PMF-u, bio je i viceguverner, a specijalizirao je monetarnu analizu, ekonomiju rada i međunarodne financije. Još od 2012. godine na poziciji je guvernera, a s te pozicije rado putuje bijelim svijetom, ubirući ogromne svote na dnevnicama. Dok je on putovao, njegova bivša supruga Tanja bavila se organskom prehranom, a živjeli su u Petrovoj ulici, u nekretnini od stotinjak četvornih metara.

Kao što pazi na svoj fizički izgled, tako Plenkovićev prijatelj Vujčić vodi računa i o svojim javnim nastupima, trudi se da oni budu ozbiljni i odmjereni, no baš zbog toga ostavlja dojam hladnog činovnika, ostavljajući prostor za kritike, a kritičari tvrde da je strastveni zaljubljenik u svoju fotelju te da njegove dnevnice premašuju njegovu plaću, jednu od najvećih u državi. U prosjeku Vujčić na putovanja godišnje potroši oko 400.000 kuna, zbog čega ga je svojevremeno prozivao bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, tvrdeći da on ne zna kako žive ljudi u Hrvatskoj. Bez obzira na to što ga je Lalovac prozivao, Lalovčev nekadašnji šef, bivši premijer i aktualni predsjednik Zoran Milanović, guvernera Vujčića pozivao je u svoju vladu, preko tajkuna Emila Tedeschija nastojao ga je dovući u svoj tim, no Vujčić je ostao neovisan pa je tako korektan odnos njegovao i s Milanovićevim nasljednikom Timom Oreškovićem, ali i s Plenkovićem, s kojim ga je zbližila bivša ministrica Dalić. Kakav točno stil života pokriva svojom guvernerskom plaćom, iz Vujčićeve imovinske kartice ne može se zaključiti jer u njoj navodi plaću od 43.527 kuna, ali i prihode od edukacijskih djelatnosti koji godišnje prelaze 30.000 kuna. Osim toga, u Medakima u Istri posjeduje građevinsko zemljište, dok drugih nekretnina nema.




Nekretnina zato ima viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo koja je medijske stupce punila zbog toga što se preko reda cijepila protiv koronavirusa, no kako je sama navela, to je učinila zbog toga što pada u skupinu građana visokog zdravstvenog rizika. Inače je Jakir-Bajo rođena u Nuernbergu, ekonomiju je završila u Zagrebu, a nakon toga postala je magistra znanosti na smjeru Organizacije i menadžmenta. Jedno je vrijeme radila u Upravi za državno računovodstvo, a nakon toga i u Državnoj riznici kao glavna državna rizničarka. Bila je i predsjednica OECD-ova odbora za visoke proračunske dužnosnike srednje, istočne i jugoistočne Europe, a prema službenoj biografiji, iza nje je mnogo suradnji na međunarodnim projektima iz područja javnih financija, kao i mnogo znanstvenih radova.

Viceguvernerkom HNB-a postala je početkom srpnja prošle godine odlukom Sabora, a upućeni svjedoče kako je u korektnim odnosima s ministrom Tomislavom Ćorićem. S druge strane, imovinska kartica viceguvernerke svjedoči kako radi za plaću od 39.272,22 kuna neto. Vlasnica je stana od oko 107 četvornih metara u Zagrebu vrijednog 2,036.000 kuna, te suvlasnica drugog stana od 84 četvorna metra vrijednog 1,280.000 kuna. U kartici spominje i suvlasništvo nad kućom s okućnicom u Brelima, a ta nekretnina koja se prostire na više od 1000 četvornih metara procijenjena je na 3,546.000 kuna i riječ je o nasljedstvu.

Vrhunske plaće u HNB-u

Viceguverner Michael Faulend mjesečno od plaće uprihodi 37.348,79 kuna neto, a od imovine i dodatnih 2000 kuna. Vlasnik je stana u Zagrebu od 138 m2, vrijednog 1,500.000 kuna, a tu je i drugi stan u metropoli od 50 m2, vrijedan 470.000 kuna. U imovinskoj kartici navodi i deset četvornih metara garaže procijenjene na 7500 kuna, te voćnjak čiji je suvlasnik sa suprugom. Prostire se na 4500 m2, a vrijedi 750 tisuća kuna. Supruga je vlasnica Golfa iz 2006. godine, vrijednog 55 tisuća kuna. Kada je o štednjama riječ, viceguverner Faulend osobno posjeduje dvije – od 200.000 kuna i od 60.000 eura. Istodobno i supruga posjeduje štednju od 100 tisuća kuna.




Njegov kolega, viceguverner Bojan Fras, može se pohvaliti plaćom od 30.765,24 kuna. U imovinskoj kartici ovog odvjetnika nalazi se i dodatnih 300 tisuća kuna prihoda godišnje od – kapitala. Fras i supruga vlasnici su stana u Zagrebu od 110 m2 koji se procjenjuje na 1,900.000 kuna, a tu je još jedan stan u Zagrebu, od skromnih 55 m2, te vrijedi 700.000 kuna. U viceguvernerovoj imovinskoj kartici ističe se i kuća s okućnicom u Zagrebu, gdje je suvlasnik s trećim osobama, a nekretnina od 77 m2 procijenjena je na 750.000 kuna. Suvlasništvo nad 16 m2 vikendice u Novom Vinodolskom procijenjeno je na 200.000 kuna, a supruga posjeduje još jedan stan u Zagrebu od 35 m2, vrijedan 350.000 kuna. Frasov Volvo iz 2011. godine vrijedan je 150.000 kuna, a Mazda iz 2004. – 45.000 kuna. Supruga posjeduje Peugeot iz 2008. godine vrijedan 45.000 kuna, a vlasnici su i broda koji je procijenjen na 270.000 kuna. U imovinskoj kartici navedene su i umjetnine vrijedne 90.000 kuna, a mogu se pohvaliti – štednjama. Naime, u kunama osobno posjeduje štednju od 1,500.000, a tu je i štednja od 26.600 britanskih funta. Supruga je, pak, uštedjela 31 tisuću eura, a tu je nadalje i Frasova štednja od 38.300 švicarskih franaka, 168.000 američkih dolara te 158.000 eura.

Politička mirovina

Neven Barbaroša mjesečno prima plaću od 34.981,36 kuna. Zanimljivo, i njegova supruga zaposlenica je HNB-a s primanjima od 145.590,05 kuna na godinu. Na popisu Barbarošinih nekretnina nalazi se kuća s okućnicom u Gornjem Stupniku, površine 160 m2, vrijedna 1,200.000 kuna, a tu je i 36 m2 garaže vrijedne 70.000 kuna. Njegov Ford Mondeo iz 2014. vrijedi 120.000 kuna. Štednja ovog viceguvernera iznosi 170.000 kuna.

Najplaćeniji dužnosnik u Hrvatskoj je viceguverner Slavko Tešija rodom iz Ludbrega. Njegova mjesečna neto plaća iznosi 40.226,36 kuna. U Zagrebu je vlasnik kuće s okućnicom od 270 m2 vrijedne 1,500.000 kuna, u Kaštel Starom je suvlasnik kuće s okućnicom procijenjene na 900.000 kuna, a vozi se u Peugeotu vrijednom 25.000 kuna. Zanimljivo, Tešija štednje nema. Viceguverner Roman Šubić mjesečno zarađuje 31.956,25 kuna, a i njegova supruga zaposlenica je HNB-a s primanjima od 133.684,40 kuna godišnje. Nekretnina Šubić nema, vozi se u Passatu iz 2010. godine vrijednom 70.000 kuna. Supruga je vlasnica Opel Corse vrijedne 20 tisuća kuna, a njegova osobna štednja iznosi 153.000 kuna.

U priči o HNB-u svakako vrijedi spomenuti i Vujčićevu zamjenicu, nesuđenu zagrebačku gradonačelnicu i blisku suradnicu pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića – Sandru Švaljek. Vujčićeva zamjenica također spada u skupinu najplaćenijih osoba u državi s plaćom od 38.964 kune, dnevnica zamjenice Švaljek iznosi 1900 kuna, a te se funkcije domogla odlukom Sabora. Kako otkrivaju podaci s internetske stranice HNB-a, za taj novac Švaljek koordinira i rukovodi poslovima na polju Sektora za centralnobankarske operacije, Ureda unutarnje revizije, Sektora komunikacija i Ureda guvernera.

Ova nesuđena vladarica hrvatske metropole doktorirala je 2000. godine na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Nakon diplome radila je na Ekonomskom institutu kao znanstvena suradnica i istraživačica, a jedno vrijeme bila je i ravnateljica Instituta. Političkim vodama zaplivala je 2013. godine, kada je postala kandidatkinja na Bandićevoj listi, što joj je, pak, osiguralo poziciju zamjenice gradonačelnika, a kada je on obitavao u Remetincu, Švaljek je preuzela i njegovu funkciju. Kada se Bandić domogao slobode, sukob između tog “neraskidivog” dvojca isplivao je na površinu, a nisu se mogli usuglasiti ni o kadrovskim rješenjima. Bandić se uskoro riješio Švaljek, ona je dala ostavku na poziciju zamjenice te se vratila na Institut. Kada se okušala kao kandidatkinja za gradonačelnicu te ostala bez željenog rezultata, okrenula se drugim pothvatima. Premda je ušla u Gradsku skupštinu, tu je poziciju napustila i smjestila se na znatno bolji položaj u HNB-u.

Autor:Iva Međugorac / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.