
Šef SOA-e Daniel Markić najavio probleme: Zagreb je, uz Beč i Beograd, postao centar špijunaže
Kako zasad stvari stoje, u komunalnom smislu novi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, nasljednik pokojnog Milana Bandića, nije napravio neke velike i osjetne iskorake kojima bi poboljšao životni standard i kvalitetu života u glavnome hrvatskom gradu, ali je zato sa svojom družinom iz platforme Možemo uspio ideološki podijeliti svoje sugrađane. Tako se posljednjih tjedana uvelike raspravljalo o klupi obojenoj u dugine boje, baš kao i o zastavama Hoda za život i zastavama s Gay Pridea, dok se Zagreb za to vrijeme guši u otpadu. Zlobnici bi rekli da Tomaševiću takve rasprave u kojima se nacija dijeli idu u prilog jer ga u tom scenariju nitko ne pita što on to točno radi u pogledu gradnje vrtića i škola, uređenja gradskih ulica i trgova, zbrinjavanja otpada, ali i obnove potresom porušenih dijelova grada.
Do unedogled bi se tako mogla nabrajati pitanja koja koče razvoj Zagreba koji bi na inzistiranje Tomaševićeva koalicijskog partnera SDP-a, odnosno njihova novog zagrebačkog šefa Viktora Gotovca, uskoro ponovno mogao dobiti Trg maršala Tita. Kada i na koji se način to misli provesti, gradski oci još nisu definirali, ali je zato odnedavno definirano ime nove pročelnice Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i mađunarodnu suradnju i civilno društvo. Riječ je o Emini Višnić, koja je ujedno četvrta pročelnica u Zagrebu imenovana putem javnog natječaja, što i jest bilo jedno od Tomaševićevih predizbornih obećanja.
Prema službenoj biografiji nove pročelnice Višnić, riječ je o ženi koja je više od dva desetljeća karijere posvetila radu u kulturi. Poseban naglasak stavljen je na njezina specifična znanja i vještine u oblikovanju, programiranju i upravljanju organizacijama i projektima, pri čemu se također navodi njezino iskustvo u prikupljanju sredstava i financijskom planiranju. Poznato je da je Višnić među ostalim bila izvršna direktorica i voditeljica programa projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, no prije toga bila je i ravnateljica ustanove POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Po onome što službeno stoji u njezinoj biografiji, Višnić je bila članica autorskog tima rada “To trebamo – to radimo” koji je našu zemlju 2016. predstavljao na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture, a osim toga, riječ je i o nekadašnjoj članici, ali i potpredsjednici Izvršnog odbora europske zagrebačke mreže Culture Action Europe koja je predsjedala Upravnim odborom Zaklade Kultura nova.
Sve to službeni je opis iz kojega se može iščitati respektabilan životopis zbog kojeg vjerojatno nitko ne bi doveo u pitanje njezino imenovanje zagrebačkom ministricom kulture, međutim, oni koji se Višnić sjećaju iz Rijeke opisuju je kao gramzivu i nekolegijalnu osobu s kojom je iznimno teško surađivati. Ima li u tim gradskim pričama istine, teško je reći, no ponešto su o Višnić govorili razni stručnjaci s polja kulture. Tako je, primjerice, gostujući svojedobno u “Otvorenom” na javnoj televiziji Slobodan Prosperov Novak vrlo otvoreno, replicirajući Višnić, rekao kako ona nema biografiju za vođenje najvećih kulturnih događaja u Hrvatskoj. “Provocirate petokrakom jer nemate biografiju, to je jedna sletovska predstava viđena u raznim epohama”, izjavio je Prosperov Novak koji se na toj izjavi nije zaustavio. “Ovdje je potpuno jasno da se radi o jednom kriptojugoslavenskom, kripto navodno, o antifašističkom, kriptokumunističkom sadržaju.”
“Što se tiče zastava i lente vremena, ona je izvedena na razini Googlea i Wikipedije”, komentirao je aludirajući na aktivnosti vezane uz Europsku prijestolnicu kulture, čija je Višnić bila direktorica. S funkcije je Višnić razriješena na osobni zahtjev, na njezino mjesto stigla je Irena Kregar Šegota, a i prije nego što je Tomašević imenovao novu pročelnicu kulture, po gradu se nagađalo da bi baš ona mogla preuzeti tu poziciju jer je bliska lijevoj koaliciji Možemo, ali i SDP-u. Ova nekadašnja voditeljica projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture prije preuzimanja zagrebačke kulture postavljena je i u Upravno vijeće zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost, a uz nju je u Upravno vijeće postavljena Nada Beroš, koja je, usput budi rečeno, sestra bivše saborske zastupnice Rade Borić, poznate aktivistkinje, čija je stranka Nova ljevica u koaliciji s Tomaševićevom platformom Možemo.
Prije nekoliko mjeseci Mostov zastupnik u Gradskoj skupštini, doktor Trpimir Goluža, prozivajući Možemo, objavio je kako je i u vijeće pri Gradu Zagrebu koje vrednuje i dodjeljuje novac za likovnu djelatnost imenovana Ana Dana Beroš, kći Nade Beroš, a samim time i nećakinja feministkinje i aktivistkinje Rade Borić. Višnić je po svemu sudeći dio te klike, a ujedno je i nekadašnja bliska suradnica bivšeg riječkog gradonačelnika, SDP-ova Vojka Obersnela. U njegovu mandatu je i realiziran veliki projekt Rijeka 2020 kojim je taj grad realizirao kulturne projekte nakon što je izabran za europsku prijestolnicu kulture. Međutim, pod vodstvom pročelnice Višnić taj se projekt našao u središtu skandala koji je doveo do policijske istrage, a ona je rezultirala kaznenom prijavom.
Policija je kazneno teretila šestero hrvatskih državljana za kaznena djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, a neslužbeno se spekuliralo kako je riječ o kadrovima iz tvrtke Rijeka 2020, koji su bili zaduženi za realizaciju projekta Europska prijestolnica kulture. Prema tvrdnjama Policijske uprave primorsko-goranske, tu se družinu teretilo da su kao članovi stručnog povjerenstva u procesu javne nabave kao najpovoljnijeg ponuđača izabrali tvrtku sa sjedištem u inozemstvu premda ta tvrtka nije ispunjavala tražene uvjete te je kao takva trebala biti diskvalificirana. Time su počinili kazneno djelo nezakonitog pogodovanja jer je riječka tvrtka s izabranom tvrtkom sklopila ugovor o poslovanju veće materijalne vrijednosti.
U međuvremenu se doznalo kako je riječ o projektu vrijednom oko 1,6 milijuna kuna, odnosno o nabavi pozornice s krovom i audiovizualnom opremom namijenjenom za otvorenje Europske prijestolnice kulture. Slučaj je načela Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, koja je svoja saznanja podijelila s policijom, a kada se priča počela rasplitati, Višnić je podnijela ostavku tvrdeći kako ona nema veze s istragom. Što su istražitelji o kompletnom slučaju doznali, nije poznato, ali je zato poznato da je kaznena prijava još prošle godine u cijelosti odbačena. Inače je Županijsko državno odvjetništvo prijavu ustupilo USKOK-u, koji je nakon provedenog kriminalističkog istraživanja donio rješenje da se prijava odbacuje, odnosno da su osobe iz tvrtke Rijeka 2020 neosnovano osumnjičene, to jest da nisu pogodovale tvrtki iz Novoga Sada, kao i da su članovi povjerenstva u tome natječaju postupali u skladu sa zakonom pa stoga Tomašević nije imao prepreke za njezino imenovanje. Bez obzira na to, na njegovu političkom putu sve je više ozbiljnih prepreka. Nova zagrebačka vlast u posljednjih godinu dana pokazala se neučinkovitom, naravno da nitko nije očekivao da će se Bandićeva ostavština raščistiti preko noći, ali unatoč tome, od nove su se vlasti očekivale ideje i rješenja za dugogodišnje zagrebačke probleme.
Ta se rješenja zasad ne naziru, Tomašević kadrovira po slično kao i Bandić, i ono malo ideja koje provede odradi prilično sporo, ne pokazuje odlučnost, a iz njegovih poteza vidljiv je manjak iskustva na koji su mnogi ukazivali još tijekom Tomaševićeve gradonačelničke kampanje. Vidljiv je manjak iskustva u imenovanju prve uprave u Zagrebački holding, posljednjih dana svjedoči se novom raspadu sistema u izgradnji Dječjeg centra za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak, na kojem su nedavno prekinuti radovi te je izgledno da će tu propasti deseci milijuna iz europskih fondova, s tim da će Grad morati namiriti sve te nemale troškove.
Spominjao je Tomašević u mandatu da će se riješiti Bandićevih suradnika, ali umjesto toga, on obilazi i otvara čak i njegove kontaminirane projekte poput žičare. Klupe su u Zagrebu i mimo one dugine, koja je u međuvremenu uklonjena, odavno u lošem stanju, baš kao što su u lošem stanju cijevi i sva ostala derutna i zapuštena infrastruktura, to su pitanja koja će se Tomaševiću postavljati na nekim idućim izborima i pitanja na kojima bi mogao izgubiti vlast za koju se tako grčevito godinama borio kritizirajući svojeg prethodnika Milana Bandića, na kojega se neće moći još dugo izvlačiti.
Šef SOA-e Daniel Markić najavio probleme: Zagreb je, uz Beč i Beograd, postao centar špijunaže
Složna braća golemih ambicija: Primorac lobira za brata Damira na čelu DORH-a
Bivšeg ministra čeka iscrpljujući proces: Sve je transparentno, a ne zna se istina o 0,21 promilu
Razotkriva Borg i DORH: Todorić je opet opasan i ulazi u politiku