fbpx

Izbjeglička kriza produbila svađe u Uniji, zasad nema ni konsenzusa ni solidarnosti!

Autor: 7 Dnevno/ 25 rujna 2015.

Izbjeglička kriza u Europi neće se riješiti ni tako lako ni tako brzo. O tome svjedoči i činjenica da je Europska komisija u srijedu donijela čak 40 odluka vezanih uz postupak protiv 19 država članica zbog propusta u provedbi azila. Zanimljivo je da Hrvatska nije među njima.

Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije na sastanku u Bruxellesu prihvatili su kvote za razmještaj 120.000 izbjeglica koji su smješteni uglavnom u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Njemački ministar unutarnjih poslova uoči sastanka je rekao kako Unija sama sebe dovodi u pitanje ako se ne dogovore. Zato ovaj dogovor, točnije prihvaćanje Junckerovog plana, treba shvatiti kao vrlo načelnu stvar. Prijedlog se odnosi na razdoblje od dvije godine, što dovoljno govori da spora briselska administracija ustvari nema rješenja, pa su odlučili još jednom sastančiti na Malti u studenome. Dok zaključujemo ovaj tekst u Bruxellesu se održava izvanredni sastanak Vijeća EU-a, tj. šefova država i vlada zemalja članica. Sudeći po sastanku ministara unutarnjih poslova, osim eventualno povišenih tonova, od kojih će Viktor Orban biti najglasniji, ne trebamo očekivati neke velebne ili “povijesne” zaključke. Jer cijela ova situacija nije neki presedan koji se dogodio slučajno, već je pomno organizirana kriza, nastala kao posljedica američke politike na Bliskom istoku, i dokaz je da američka unipolarnost posve vlada Europom.

Ništa od konsenzusa i solidarnostI u Uniji

Zato nakon sastanka ministara unutarnjih poslova možemo slobodno reći da je solidarnost u Uniji doživjela poraz, unatoč tome što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom nedavnom govoru u Europskom parlamentu s mnogo emocija i dramatičnim tonom zemlje članice pozvao na jedinstvo i zatažio konsenzus oko svog prijedloga za zbrinjavanje izbjeglica na tlu Europe. Konsenzusa, međutim, na sastanku ministara unutarnjih poslova nije bilo. Protiv su glasale Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Češka, a Finska je bila suzdržana. Mnoge zemlje članice koje su glasale “za” glasale su zbog dobre političke trgovine, otvaranjem mogućnosti relokacije izbjeglih ako ustanove da im zadana kvota ne odgovara i da za nju nemaju kapaciteta. Za usvajanje Junckeovog plana je glasala i Hrvatska, kvota za Hrvatsku je 1064 izbjegle osobe i to nitko ne postavlja kao problem.


Problem je što Hrvatska neće i ne može biti tzv. hotspot centar, zemlja u koju će se slijevati 100 i 200 tisuća izbjeglih, u kojoj bi se u tom slučaju gradili tzv. detencijski centri (prihvatni centri za strance), i iz koje bi države EU-a – članice schengenske zone, birale koga će uzeti u okviru svoje kvote. Hrvatska bi se u tom slučaju vrlo brzo dovela na rub ekonomskog, financijskog i sigurnosnog sloma, posluživši kao svojevrstan “centar za razdvajanje”, lako moguće, radnika koje Njemačka, a o tome sam već pisao, treba kako bi u sljedeća tri desetljeća zadržala snagu svog ekonomskog žrvnja – od potencijalnih terorista. Mađarska plan nije htjela prihvatiti ni unatoč činjenici da bi joj koristio jer bi se 54.000 izbjeglica premjestilo s njihova teritorija. Sad taj broj europskom “SF matematikom” treba prebiti kroz druge zemlje članice, a kompliciran mehanizam ovom dogovoru ne jamči uspjeh – prije fijasko.

Naime, brojka od 54.000 će se najvjerojatnije podijeliti na Italiju i Grčku, pa će se iz tih dviju zemalja, koje su pristale biti hotspot zemlje iz kojih se premještaju izbjeglice u ostale države EU-a, premještati veći broj od dosad planiranog. Druga mogućnost je stvoriti poseban mehanizam s rezerviranom brojkom od točno 54.000, koji bi bio fleksibilniji i mijenjao se sa situacijom na terenu, tako da bilo koja država članica EU-a koja se nađe pod pritiskom balkanske migrantske rute može u budućnosti premještati izbjeglice u druge države EU-a. Treća mogućnost je spoj prve i druge: da se stvori prilagodljiv mehanizam koji bi nekoj zemlji, npr. Hrvatskoj ili Sloveniji, omogućio da postanu hotspot lokacije i premještaju izbjeglice dalje po EU, a ako to ne žele onda da, nakon maksimalno 18 mjeseci, Grčka ili Italija iskoriste brojku koju nitko drugi nije želio iskoristiti. Hrvatska sve osim dodijeljene joj kvote od 1064 osobe – odbija – i to s razlozima koji su čvrsti i koje sam naveo. Priprema za sastanak ministara unutarnjih poslova prošla je u međusobnoj svađi koja se nastavlja i dalje i prati pripremu za summit šefova država i vlada.

Hrvatska s pravom proziva Grčku, Austrijanci prozivaju Mađarsku…

Hrvatska s pravom proziva Grčku, koja masovno propušta neregistrirane izbjeglicene poštujući zakone EU-a i schengenske propise. A s Mađarskom je na rubu diplomatskog incidenta, koja je izgradnjom zida na granici sa Srbijom prebacila problem na Hrvatsku. Mađarska proziva Hrvatsku zbog toga što transferira izbjeglice sa srpske na mađarsku granicu, a i Austrijanci prozivaju Mađare zbog toga što transferiraju izbjeglice sa svoje granice s Hrvatskom na svoju granicu s Austrijom…

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je za ZDF izjavio da se ne može “prebacivati teret” kao što to rade Hrvatska i Slovenija, već se “moraju primjenjivati tzv. dublinske procedure”.

Riječ je o proceduri registracije i uzimanja otiska svakog tražitelja azila u prvoj zemlji EU-a u koju uđe. A “dublinska procedura” skupa s danskim protokolom je s ovom krizom ”umrla” – što ministar očito ne želi priznati. Stoga je hrvatski ministar Ranko Ostojić istupio s argumentima s kojima se moramo složiti. Prvi je govorio i zatražio da se rješenje ne može tražiti godinama, već to treba učiniti odmah, te je potom napustio sastanak. “Oni se ne mogu dogovoriti oko kvota za 120.000 ljudi, a ja predstavljam zemlju u koju je u tjedan dana ušlo 35.000 ljudi. Nemam što raditi na tom sastanku”, izjavio je. On je na ministarskom sastanku zatražio da se rješenje krize pronađe zaustavljanjem priljeva izbjeglih između Turske i Grčke. “Mi ćemo prihvatiti zaključke ovog sastanka, ali rješenje se ne može tražiti godinama – treba reagirati odmah”,




Ministar Ostojić: Na djelu je destabilizacija Hrvatske

Napomenuo je kako su Mađari i Srbi svečano otvorili granični prijelaz Horgoš, ali kroz njega nije prošao nijedan izbjeglica. Ostojić, kojeg se često naziva “jugoslavenom udbašem i britanskim špijunom”, s pravom konstatira da je na djelu destabilizacija Hrvatske, koju čuvena “trojka” – Slovenija, Mađarska i Srbija – permanentno prozivaju i dezavuiraju u Bruxellesu, zbog svojih bilateralnih problema, INE, arbitraže iz koje je Hrvatska izašla pa Sloveniju sasvim izvjesno čeka međunarodni sud, i Srbija sa svojim klasičnim “bušenjem” hrvatske nacionalne sigurnosti – od problematiziranja kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca pa nadalje – zapravo sa svojim memorandumskim smećem!!!

Nakon što je Hrvatska zatvorila granični prijelaz na Bajakovu, premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će, ako u 30 sati ne bude postignut dogovor s Hrvatskom, Vlada Srbije primijeniti paket mjera za vlastitu obranu i obranu svojih ekonomskih interesa.




Vučić je novinarima nakon sjednice srbijanske vlade i Biroa za koordinaciju rada službi bezbjednosti rekao da ga je Vlada na sjednici ovlastila da vodi razgovore s rukovodstvom Hrvatske i da će gledati da dogovor bude postignut, ali ako do njega ne dođe spreman je paket mjera. Gordo zvuči za domaću uporabu u Srbiji i za “jarenje” politički nepismenih ultradesnih krugova u Hrvatskoj, ali ipak tu postoji jedna “sitnica” – Hrvatska je članica EU-a, a Srbija nije, niti će to postati u sljedećih osam godina.

Zbunjujuće izjave HDZ-a o migrantskoj krizi

Najviše od svih, međutim, svojim izjavama o krizi migranata zbunjuje HDZ. Nakon što je danima apelirao na zatvaranje granica, nakon što je Tomislav Karamarko u Tovarniku izjavio da nas Vlada otvara prema Balkanu a zatvara prema Bruxellesu, u tom istom Bruxellesu na sjednici Europske pučke stranke izjavljuje kako HDZ to nikad nije rekao, u lošoj maniri te stranke optužuje medije za manipulaciju (HDZ doista boluje od te takozvane paranoje naspram medija), a Jandroković je danima “rigao vatru” kako granice treba zatvoriti. Doduše, izjava Ivice Dačića (Karamarkovog pajdaša prema pisanju bivšeg srbijanskog veleposlanika u Hrvatskoj Cvetićanina) o tome da Hrvatska vrši ekonomsku agresiju zatvarenjem granice podsjeća na pripoćenje HDZ-a kojim optužuje Vladu da šeteti ekonomskim interesima RH time što je zatvorila granični prijelaz na Bajakovu.

Dosljednost politike Kolinde Grabar -Kitarović

Osim toga, Karamarko tvrdi da je on za zatvraranje zelene granice i za to da se svi ti ljudi registriraju. On očito ne razumije odnosno njegovi briferi mu nisu dovoljno jasno objasnili što to jest. Registracija znači sve ljude koji su prošli kroz Hrvatsku vratiti natrag i zapravo od Hrvatske napraviti famozni hotspot.

Jedan od zanimljivijih momenata je i izjava predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović, koja je izravno u Dnevniku Nove TV prozvala Angelu Merkel i Njemačku optuživši ju da “ne zna povući ručnu” i da je izazvala kaos. Predsjednica je s tim stavom, od kojeg se HDZ ograđuje, zapravo u pravu. Angela Merkel nije božanstvo da ju se ne može kritizirati, niti je Njemačka tako veliki prijatelj Hrvatske kako je doživljavaju pojedini politički krugovi u Hrvatskoj i njihovi simpatizeri. Kad se govori o izjavi hrvatske predsjednice onda se može govoriti samo o dosljednosti njezine vlastite politike, ali to je druga tema.

Izbjeglička kriza u Europi se neće riješiti ni tako lako ni tako brzo ,već sutra će čelnici EU-a morati razgovarati o novim izbjeglicama. O tome svjedoči i činjenica da je Europska komisija u srijedu donijela čak 40 odluka vezanih uz postupak protiv 19 država članica zbog propusta u provedbi azila. Uz sve kritike na domaćem planu i one koje dolaze iz nepostrednog susjedstva – zanimljivo je da Hrvatska nije među njima.

Autor:7 Dnevno/ 25 rujna 2015.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.