fbpx
Foto: Jurica Galoic/PIXSEL

ŠTO SE TO SPREMA? Stiže Plenkovićeva strategija zbog koje su se uspaničili u HDZ-u! Bruxelles stisnuo premijera, u pitanju su milijuni eura!

Autor: Ivana Violić/7dnevno

Nakon nedavnog uhićenja bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac, ali i nakon neviđene blamaže DORH-a i USKOK-a pred europskim tužiteljem, voda je u vladajućim redovima, čini se, došla do grla. Pod pritiskom Bruxellesa, premijer Andrej Plenković svojim je stranačkim kolegama na nedavno održanom sastanku priopćio kako definitivno počinju s primjenom antikorupcijske strategije, koja predviđa niz mehanizama za sprečavanje korupcije na svim razinama, uključujući i zdravstvo, pravosuđe te lokalnu politiku. Prostora za odustajanje od primjene strategije jednostavno nema jer je ona dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a njega je Plenković već dostavio Europskoj komisiji koja ga je odobrila, postavljajući ga kao jamstvo za europske financijske injekcije našoj zemlji koja se uz koronakrizu još nosi s posljedicama obnove potresom porušenih područja, odnosno Zagreba i Banovine.

Put u poraz

Kada je Plenković svojim kolegama u stranci spomenuo antikorupciju i primjenu strategije na lokalnoj razini, u HDZ-u su navodno počela ozbiljna komešanja, jer kako tvrde upućeni, potezi koje premijer iz teorije misli primijeniti u praksi mogli bi dovesti do nezadovoljstva njihova članstva na lokalnoj razini, a sve to put je do poraza na idućim parlamentarnim izborima, koji, doduše, Plenkovića ne zabrinjavaju previše jer je upitno hoće li on nakon ovog mandata uopće ostati u Hrvatskoj ili će ipak krenuti u realiziciju svojih vanjskopolitičkih ambicija zauzimajući neku od dobro plaćenih europskih fotelja.

Bilo kako bilo, ako i taj svoj osobni plan misli realizirati, predsjednik Vlade morat će ući u ozbiljnu borbu s korupcijom jer je Hrvatska pod posebnim povećalom baš zbog zadnjih blamaža u kojima su otkrivene nezapamćene i nedopustive manipulacije europskim novcem. Naime, osim Žalac, europski tužitelji u Hrvatskoj istražuju još oko 400 sličnih slučajeva pronevjere europskih milijuna, a tu su također pod posebnim povećalom lokalni političari. I u antikorupcijskoj strategiji do 2030. godine lokalna razina prepoznata je kao područje visokih koruptivnih rizika, zbog čega Vlada namjerava provesti mehanizme kojima bi se stopa korupcije u tijelima i tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave svela na minimum. Jedna od ideja koje bi se uskoro trebale početi primjenjivati jest ta da se šefove lokalnih tvrtki, poput primjerice Zagrebačkog holdinga, počne tretirati kao dužnosnike koji podliježu provjeri sukoba interesa, s obzirom na to da govorimo o tvrtkama koje upravljaju većim novcem od pojedinih središnjih državnih tijela.

Sustav kontrole

Ideja za koju se u Vladi zalažu je formiranje registra poslovnih odnosa lokalnih vijećnika, koji trenutno bez ikakva nadzora mogu poslovati s gradovima i općinama u čijem su vijeću. Premijerov saveznik za te promjene trebao bi biti ministar pravosuđa Ivan Malenica, u čijem se resoru radi na novom zakonu o sukobu interesa. Kada govore o korupciji na lokalnoj razini, tada u Vladi spominju i bolnice koje su u vlasništvu županija, a u kojima se gomilaju dugovi. Naime, zbog manjkavog sustava kontrole sumnja se da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na provedenim medicinskim postupcima, već postoji mogućnost maksimizacije iznosa faktura bolnica prema HZZO-u, što dodatno icrpljuje zdravstveni sustav, a što bi se po novom trebalo radikalnije i rigoroznije provjeravati uz ostalo i putem digitalizacije sustava plaćanja te povezivanja tijela koja su uključena u proces, odnosno kroz transparentno uparivanje računa bolnica s terapijskim postupcima koji se provode.

Na lokalnoj razini borba protiv korupcije podrazumijeva digitalizaciju, a osim toga, u tvrtkama na lokalnoj razini primjenilo bi se ono što se već primjenjuje na nacionalnoj razini, riječ je o periodičnoj objavi financijskih i poslovnih planova.

Plenkovićeva je ideja i da se Državno izborno povjerenstvo pozabavi financiranjem političkih aktivnosti i referendumskih inicijativa na lokalnoj razini, gdje bi se fokus stavio i na evidenciju troškova lokalnih vijećnika i stranaka. Da lokalna politika ne bi bila iznimka, u Plenkovićevu timu radi se na izmjenama Zakona o Vladi kojim bi se definirala odredba na temelju koje ministri uživaju imunitet od kaznenog progona za djela za koja je određena kazna do pet godina zatvora.

Zakon o USKOK-u

Ministrima bi se prema novim odredbama trebao ukinuti imunitet za korupcijska kaznena djela za koja se postupak vodi po službenoj dužnosti. Kada je o pravosuđu riječ, tu u resornom ministarstvu posebice problematiziraju trajanje kaznenih postupaka. U tom kontekstu, ali i zbog posljednjih zbivanja u vladajućim redovima, polemizira se o izmjenama Zakona u USKOK-u, kojim bi se ovom tijelu omogućio fokus na kaznene postupke za kaznena djela korupcije visokog profila. Usporedno s time, i u samoj antikorupcijskoj strategiji spominje se izmjena Zakona o kaznenom postupku koji bi sudovima trebao omogućiti procesne alate za postupke koji se odnose na korupciju visokog profila.

Razmatra se u ministarstvu Ivana Malenice ustroj široke radne skupine koja bi ukazivala na ključne probleme u praksi, s krajnjim ciljem smanjenja uvjeta da se kazneni postupci privedu kraju u razumnom roku, umjesto postupaka kakvima godinama svjedočimo. Ono što u Plenkovićevoj strategiji izaziva negodovanje uz pristup prema lokalnoj politici jesu i korekcije koje se odnose na policiju. Naime, kako se tvrdi u strategiji, jedna od ideja je moderniziranje načina plaćanja novčanih kazni, točnije napuštanje postojeće prakse plaćanja novčanih kazni izravno u gotovini policijskim službenicima, koji zbog toga već diskretno prosvjeduju tvrdeći da ih se sve bezrazložno karakterizira kao korumpirane, umjesto da se adekvatno sankcioniraju oni koji su u korupciji ulovljeni. Strategija bi trebala korigirati propise koji se odnose na imenovanja i napredovanja, što u policiji pozdravljaju, naglašavajući da taj postupak doista treba učiniti transparentnijim.




Nalet panike

Ono o čemu se spekulira još od rujna, Plenković bi do proljeća iduće godine trebao realizirati pa se stoga uz izmjene Zakona o Vladi i Zakona o USKOK-u, uskoro mogu očekivati izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o proračunu i Zakona o zviždačima. Već od iduće godine gradovi i općine trebali bi početi primjenjivati obvezu javne objave trošenja svojih sredstava.

Prenošenje strategije iz teorije u praksu, pod pritiskom Europe, unijelo je nemire među HDZ-ovce koji su se uspješno oporavili od presude Vrhovnog suda koji ih je osudio za korupciju na najvišoj razini, odnosno za izvlačenje milijuna kuna iz državnih poduzeća za stranačke crne fondove. Uzmaka ovoga puta nema, na borbi protiv korupcije sada inzistira Europa, a nacrt dokumenta ne smije i ne može ostati samo na tome.

Ministar Malenica onaj je od kojega se u Plenkovićevoj borbi protiv korupcije puno očekuje jer je Hrvatska i na Eurobarometru među najlošijim državama EU-a prema percepciji korupcije, koju je potvrdilo i 97 posto hrvatskih građana koji smatraju da je korupcija velik problem. Rješenje tog velikog problema preduvjet je za europske milijune, ali i preduvjet za Plenkovićev povratak u Bruxelles, pa se može očekivati da će u primjeni ove strategije predsjednik Vlade biti dosljedan, a usporedno s time, u vladajućim redovima očekuje se nalet panike te se spominje gubitak parlamentarnih izbora, što je u konačnici još jedan jasan pokazatelj da je doista potrebno ući u borbu s tom rak-ranom svih institucija u zemlji.




Autor:Ivana Violić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.