Foto: Patrik Macek/PIXSELL

SERIJAL OZBILJNIH AFERA TRESE DORH I USKOK! Pravosudni kuloari naveliko šuškaju: Postali su podružnice HDZ-a!

Autor: Iva Međugorac / 7dnevno

I prije nego što je Zlata Hrvoj-Šipek preuzela ulogu glavne državne odvjetnice, u javnom prostoru propitivale su se njezine kompetencije za tu iznimno odgovornu poziciju, a kao najveći kamen spoticanja pri njezinu imenovanju, o kojem sud dakako donosi politika, spominjao se njezin manjak iskustva u kaznenom pravu. No HDZ-ovci su progledali kroz prste glavnoj državnoj odvjetnici koja je, preuzimajući tu poziciju, najavljivala revoluciju, u svojem je programu spominjala obračun s kriminalom i korupcijom, procesuiranje ratnih zločina, a bilo je tu i brojnih drugih obećavajućih planova koji su se u praksi raspali kao kula od karata. U manje od mjesec dana, blamaže koje su nanizali DORH i USKOK hrvatsko su pravosuđe uspjele osramotiti ne samo u našoj zemlji nego i na europskoj razini.

Serijal afera

Paralelno s Hrvoj-Šipek, u javnom se prostoru počela problematizirati ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, čija se ostavka posljednjih dana spominje u pravosudnim krugovima. Navodno je upravo Hrvoj-Šipek naredila kolegici Marušić da za nju u ovom slučaju podmetne leđa, pa je Marušić dan za danom mijenjala svoje izjave, a kako svjedoči njezin kolega, jedan od najboljih odvjetnika kaznenog prava, Ljubo Pavasović Visković, ona inače nije takva, nego dosljedna i stručna. Ne pomišljaju, međutim, dvije perjanice hrvatskog pravosuđa na takav vid preuzimanja odgovornosti, štoviše, da se žele zaštititi od javnosti i dodatnih pitanja te propitivanja svojih postupaka, Marušić je potvrdila u izjavi u kojoj se nakon uhićenja HDZ-ove bivše ministrice Gabrijele Žalac javnosti obratila putem Youtubea. Govoreći o slučaju privedene HDZ-ovke, Marušić je građanima objasnila kako nikakve blamaže USKOK-a nema u priči u koju su se upleli europski istražitelji u Hrvatskoj, koji i jesu pokrenuli proces protiv bivše ministrice, čiji je slučaj u USKOK-ovim ladicama stajao gotovo dvije godine. U međuvremenu se Marušić posula pepelom utoliko što je priznala propuste, no za propuste u uređenom društvu postoje određene sankcije, koje bi trebale snositi i Marušić i Hrvoj-Šipek, ali i oni koji su na nižim razinama dopustili da do toga dođe. U Hrvatskoj se, međutim, građani na pravosudne propuste moraju naviknuti jer su oni po svemu sudeći dio naše svakodnevice koja je dovela do toga da se sramotimo pred Europom time što europska tužiteljica Tamara Laptoš demantira svoju nasljednicu Marušić objašnjavajući kako EPPO ima mogućnost pokrenuti istragu ako određeni predmet nije živ, što se i dogodilo u slučaju Žalac. U najmanju je ruku iz te perspektive bilo neumjesno slušati opravdanja ravnateljice Marušić, posebice kada se zna da su USKOK i DORH u nekoliko mjeseci nanizali serijal ozbiljnih afera koje su srozale ionako nisko povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe.

Na propuste u tom resoru u posljednje vrijeme otvoreno upozorava saborska oporba, ali i predsjednik Zoran Milanović, a ta upozorenja baš zbog očitih DORH-ovih i USKOK-ovih propusta u pitanje dovode hrvatsku borbu protiv korupcije, na kojoj silno inzistira i Europa. Nije riječ ovdje samo o slučaju Žalac, treba podsjetiti kako je prije samo nekoliko tjedana odbačena afera “A kaj bi ti htel biti” čiji je glavni protagonist bio HDZ-ov saborski zastupnik Žarko Tušek, ubrzo potom svjedočili smo tome da je uspjela propasti optužnica u slučaju Agrokor, koji se smatra najvažnijim i najkompleksnijim slučejem Državnog odvjetništva. Veliki dio DORH-ovih grijeha u svojem je pismu Zlati Hrvoj-Šipek pobrojala saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto.

Model manipulacija

“Godinama hrvatska javnost sluša izgovore kako se vode istrage koje nikada ne daju rezultate, a rezultat vašeg rada je taj da je korupcija u Hrvatskoj toliko nabujala da ugrožava opstanak hrvatske države. Ured europskog tužiteljstva pokazao je kako je korupcija u Hrvatskoj u potpunosti lako dokaziva jer nije riječ ni o kakvim složenim transakcijama, nego o jednostavnoj krađi proračunskog novca putem manipuliranih natječaja. Model tih manipulacija je da se tržišna vrijednost proizvoda i usluga, koje naručuju Vlada ili druga proračunska tijela, višestruko uvećava, te se ta razlika jednostavno dijeli između suradnika tih koruptivnih djela. Kod tih očiglednih koruptivnih djela vi ne nalazite kaznenu odgovornost, ali zato europski istražitelji u nekoliko mjeseci riješe ono što kod vas godinama leži u ladicama i čeka zastaru. Hrvatski građani plaćaju Državno odvjetništvo da radi u interesu hrvatskih građana te da sprečava svaki oblik zloporabe i korupcije. Posljedice korupcije su niske plaće u svim segmentima hrvatskog društva te društvena depresija koja rezultira raseljavanjem hrvatskih građana. Stoga zakonito djelovanje DORH-a nije stvar vaše dobre volje, nego je to vaša zakonska obveza, a kao pravnica znate koje posljedice slijede zbog takvog postupanja.

Predlažem da pozovemo Ured europskog tužiteljstva da da svoju neovisnu ocjenu navedenih slučajeva jer je evidentno da ono što je za svaku razumno misleću osobu korupcija DORH-u ne izaziva ni najmanju sumnju?! Takvo ponašanje DORH-a uzročnik je korupcije, siromaštva i društvene depresije koja vlada Hrvatskom, a koja je rezultirala neviđenim raseljavanjem hrvatskih državljana”, oštro je Zlati Hrvoj-Šipek odbrusila Vidović-Krišto.

Nedostatak iskustva

Znajući za serijal DORH-ovih blamaža, nemoguće je ne zapitati se jesu li čelni kadrovi u Odvjetništvu i sami korumpirani, djeluju li pod utjecajem politike ili govorimo o njihovoj nesposobnosti. Što god da je od navedenog posrijedi, nejasno je zašto se u ovako kontaminiranom sustavu dvije perjanice sustava ni na koji način ne pozivaju na odgovornost. Takvo ignoriranje problema jasno ukazuje na ono što je Milanović nedavno javno potvrdio – ono malo povjerenja u institucije razbijeno je kao kineska vaza i teško da ga više itko može zalijepiti. Kritizirajući USKOK i DORH, ali i sustav u cijelosti, i predsjednik je kritizirao Hrvoj-Šipek kojoj nedostatak iskustva zamjera i odvjetnik Anto Nobilo.

Gospođa Hrvoj-Šipek nikada se nije bavila kaznenim pravom, na tom mjestu je uvijek, od postanka tužiteljstva, bio netko tko je bio ekspert za kazneno pravo i mislim da je to bio strateški promašaj. Gospođa Šipek se bavila imovinskim pravom, civilnim pravom i kao takva nije podobna osoba za vođenje takvog državnog tijela”, izjavio je Nobilo gostujući na N1 televiziji, gdje se referirao na slučaj Žalac koji je dvije godine stajao u ladici.  “Netko s vrha DORH-a mora provesti istragu što je s tim predmetom, koliko znamo, on je stajao dvije godine i nije se postupalo. Gospođa Laptoš rekla je da su dobili prijavu od OLAF-a, gospođa Marušić je u onom videoobraćanju – koje je po meni bilo strašno, tako se ponašaju oteti, govorila je kao da je pištolj uperen u nju – rekla jednu notornu neistinu, nije smjela obmanuti javnost, a mislim da je to i premijer Plenković ponovio, a to je da ne vidi u čemu je problem jer je ured detaširane javne europske tužiteljice dio USKOK-a. To nije točno. Tom uredu država mora osigurati tehničke mogućnosti rada, može ih smjestiti u prostorije USKOK-a, no oni su vezani uz glavu europsku javnu tužiteljicu”, rekao je Nobilo.




Poljski stručnjaci

Koliko god njegove riječi zvučale alarmantno, još je strašnije to što se po pravosudnim kuloarima ispod glasa govori kako su DORH i USKOK postali podružnice HDZ-a, čime je dovedena u pitanje neovisnost tih dviju institucija iz čijih redova tužitelji naokolo šapuću tajne podatke o aferi Agrokor, što je za posljedicu imalo povlačenje optužnice za taj kompleksni slučaj koji DORH i USKOK godinama ne uspijevaju okončati. Kriza u Agrokoru na vidjelo je izašla još 2017. godine, u siječnju te iste godine agencija Moody’s smanjuje Agrokorov rejting, čime se koncernu otežalo kreditiranje. Kako je Agrokorovo poslovanje destabilizirano, tako na scenu stupa Vlada donoseći famozni “lex Agrokor” na temelju čega se za izvanrednog povjerenika imenuje Ante Ramljak koji u listopadu 2017. godine podnosi kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića. Prošle su od tada četiri godine, a hrvatska javnost još ne zna je li optužnica u njegovu slučaju potvrđena. U zemlji funkcionalnog pravosuđa dosad bi se već znalo je li Todorić kriv ili nije, no u Hrvatskoj bi to i bez ovih zadnjih blamaža moglo potrajati.

U kontekstu te priče treba podsjetiti i na to da je prije nekoliko tjedana u pitanje dovedena zakonitost ključnog dokaza jer je Vijeće Visokog kaznenog suda pod predsjedanjem suca Turudića dijelom uvažilo žalbe obrane na odluku Optužnog vijeća koje se odnose na knjigovodstveno-financijski nalaz čiji je autor poljska podružnica KPMG-a. Visoki kazneni sud smatra da je nejasno tko je i u kojoj mjeri radio na izradi predmetnog vještačenja pa slijedom toga nije bilo moguće utvrditi jesu li sudionici u izradi nalaza bili u sukobu interesa, kao što to obrana tvrdi. Potpisnik vještačenja je djelatnik poljske podružnice KPMG-a Ismet Kamal, a obrana tvrdi kako je na njemu radila hrvatska podružnica tvrtke koju je angažirala i tadašnja Agrokorova izvanredna uprava. Da priča bude do kraja paradoksalna, DORH koji je angažirao poljski KMPG kako bi vještačenje odradili neovisni stručnjaci, to vještačenje koje je na sudu dovedeno u pitanje platio je 8,6 milijuna kuna.

Srozani ugled

Pravdu je Todorić djelomično već dobio u aferi mali Agrokor u kojoj je nepravomoćno oslobođen optužbi za izvlačenje 1,2 milijuna kuna iz Agrokora. S njim su tada nepravomoćno oslobođeni Ante Huljev, nedavno privedena Piruška Canjuga i Nicole de Rossi, a do danas nije objašnjeno zašto je tužiteljstvo pokretalo kazneni progon protiv Todorića i drugih bez čvrstih dokaza. Iz slučaja koji se spleo oko Todorića nameće se još jedno pitanje – jesu li tužitelji uopće sposobni voditi kompleksne financijske postupke u kojima se miješaju pravo i ekonomija, a u tom kontekstu treba podsjetiti i na slučaj Mjenice, u kojem je tužiteljstvo podiglo 13 istih optužnica protiv Agrokorovih dobavljača koje je optužilo za lažiranje faktura, odnosno prodaju duga factoring kućama, čime se prikriveno financirao Agrokor. I te je teze sud u startu odbacio, objasnivši da je riječ o zakonitom postupku. Sličnim apsurdima svjedoči se i u aferi Janaf. Naime, nedavno je obrana bivšeg šefa Dragana Kovačevića od USKOK-a zatražila vještačenje vrećice u kojoj je prema njihovim tezama poduzetnik Krešo Petek Kovačeviću predao navodno mito. No ispostavilo se da USKOK ključni dokaz, odnosno vrećicu sa spornim mitom nema pa bi u skladu s time i ključna optužba u tom slučaju trebala propasti.




Svoj je ugled domaće pravosuđe srozalo i na slučaju Nadana Vidoševića, bivšeg šefa HGK koji je suprotno USKOK-ovim tezama uspio dokazati da je značajan dio svoje imovine stekao zakonito. Vještaci su, kako se na sudu ispostavilo, u tom slučaju napravili niz najblaže rečeno neobjašnjivih propusta, pa tako u Vidoševićeve prihode uopće nisu uračunali svote koje je on zarađivao kao član niza nadzornih odbora i skupština, što je tek jedan od propusta. Drugi je to što mu u prihode nisu uračunali isplate udjela u dobiti, a ni novac koji je Vidošević dobivao od iznajmljivanja svojih nekretnina. Ono što je pravnike tijekom detaljnijeg uvida u nalaz zgrozilo jest to što su vještaci pojedine dijelove Vidoševićeve imovine dva do tri puta uvrstili u tablicu vrijednosti, na taj način i jesu došli do nerazmjera od 33 milijuna kuna.

300 istraga

Propusti, loše sastavljene optužnice i promašene teze vidljivi su i u brojnim drugim zvučnim slučajevima, a da nešto u našem pravosuđu doista ne štima, evidentno je i iz toga kako je u prvih sto dana rada Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj pokrenuo nevjerojatnih 300 istraga za slučajeve u kojima se sumnja na pronevjeru oko pet milijardi eura iz europskih fondova. U svakoj normalnoj državi podatak o tolikom broju pokrenutih istraga u samo sto dana rada nekog tijela i osnovana sumnja na pronevjeru ogromnih pet milijardi eura rezultirala bi ostavkama niza aktera izvršne i sudbene vlasti, kao i mnogih iz redova kaznenog progona, no od toga nema ništa, ostaju tek pitanja što su godinama radili USKOK, DORH i PNUSKOK, a ostaje i pitanje što ćemo s hrvatskim kriminalom, s obzirom na to da će se europski tužitelji baviti isključivo pljačkom iz europskog proračuna.

Autor:Iva Međugorac / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.