Foto: Dragan Matic / CROPIX

ŠEKSOV KUM UPUTIO JE PORUKU OD KOJE PLENKOVIĆ STRAHUJE! HDZ-ovci to ne žele ni čuti: ‘Sprema se potpuno neočekivani rat dojučerašnjih saveznika’

Autor: Ivan Andrić/7dnevno

Nije nepoznanica da je Zakon o izbornim jedinicama nedavno podijelio HDZ-ovce te da se zbog njega oglasio popularni osječko-baranjski župan Ivan Anušić koji je jasno poručio vodstvu svoje stranke da ne pristaje na izmjene izbornog zakona koje bi rezultirale time da se u njegovim, odnosno slavonskim izbornim jedinicama bira manje saborskih zastupnika nego dosad. Dio HDZ-ovaca još je tada sa skepsom slušao Anušića, tvrdeći da će premijer Andrej Plenković nakon njegova negodovanja morati nešto poduzeti.

No kako to nerijetko biva, Plenković je ovu temu zaobišao pretvarajući se da se oko njega ništa ne događa pa sada u vladajućim redovima razvijaju novu teoriju prema kojoj je Anušić svojim istupom Plenkoviću kratkoročno učinio uslugu jer premijeru, pa i samom HDZ-u, izmjene Zakona o izbornim jedinicama nisu u interesu zbog toga što bi im korekcije na kojima inzistira Ustavni sud otežale ionako kompleksan položaj u Saboru. Zato je insceniran sukob s Anušićem kako bi se pokušalo smisliti rješenje za ovu temu.

Nema reakcije

Vremena za smišljanje rješenja u HDZ-u su, doduše, imali i prije jer je Ustavni sud još prije 12 godina upozorio vlast da se mora pozabaviti izbornim jedinicama i njihovim nakaradnim krojem s obzirom na to da je takav model uz ostalo i neustavan. Primjera radi, samo je Grad Zagreb podijeljen na četiri izborne jedinice, što je apsurdno. Ni sadašnji premijer ni njegovi prethodnici na ova upozorenja nisu reagirali, i za to su po svemu sudeći baš HDZ-ovci imali osobne razloge. U izbornim jedinicama u kojima se ne poštuje teritorijalni ustroj, HDZ je izvlačio maksimum iz biračkog tijela pa je jasno da njima do promjene ovog provjerenog modela nije ni bilo, SDP se pak oko izmjena ovog zakona nije previše trudio niti su ikada to spominjali kao neku relevantnu temu, osobito ne onda kada su sa svojom koalicijom upravljali državom u kojoj je iz dana u dan sve manje stanovnika.

No nije cijela Hrvatska podjednako raseljena, neki dijelovi zemlje raseljeni su više nego drugi pa to dovodi do nepravednog izbornog sustava koji rezultira time da glas birača u Zagrebu i Splitu ne vrijedi jednako. Na posljednjim parlamentarnim izborima Plenkovićeva stranka dobila je tri zastupnika više nego što bi ih dobila da su izborne jedinice postavljene u skladu s brojem stanovnika, odnosno tako da glas svakog građanina vrijedi jednako. Ni sada kada je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović najavio da će do kraja godine raspraviti prijedlog odluke koju je pripremio ustavni sudac Goran Selanec, u HDZ-u nemaju rješenje za ovaj problem, no u svakom slučaju u vladajućim redovima na ovu se raspravu čeka s nervozom.
Premda je Ustavni sud dosad u javnom prostoru prozivan zbog podilaženja HDZ-u, ovo je tema koju su oni počeli i tema oko koje bi morali biti nešto oprezniji.

Kumske veze

Postoji nekoliko smjerova u kojima bi Ustavni sud mogao odvesti ovu temu, prije svega oni mogu opet usvojiti izvješće koje će se zatim uputiti Saboru, a mogu zaključiti i da s ovakvim izbornim jedinicama idući izborni ciklus neće biti ustavan. Nije nemoguće da Ustavni sud nakon toga ne poduzme ništa, kao što je to bilo i dosad, ali s obzirom na dio mlade i revoltirane ekipe s Ustavnog suda, ne treba odbaciti mogućnost ukidanja spornog Zakona o izbornim jedinicama, što bi prisililo vladajuće na donošenje novog zakona, ali je upitno je li i to samo po sebi dovoljno jer u Hrvatskoj u svakom slučaju valja provesti i čistku kada su u pitanju birači jer se nerijetko događa da u nekim sredinama imamo veći broj registriranih birača nego stanovnika. Na to Ustavni sud nikada dosad nije reagirao, baš kao što nikada ozbiljnije nisu reagirali na granice izbornih jedinica, što se sada od Ustavnog suda očekuje i što bi moglo izazvati mimoilaženja između HDZ-a i Šeparovića, kojega su oporbeni saborski zastupnici više puta problematizirali zbog kumske veze s HDZ-ovim doajenom Vladimirom Šeksom.

Kako će se ovaj slučaj rasplesti, teško je reći, prijedloga iz vladajućih redova nema, no zato je nedavno saborski zastupnik Milan Vrkljan iznio zanimljivu ideju prema kojoj bi se 60 zastupnika u Sabor biralo po većinskom sustavu u izbornim jedinicama od 55.000 do 60.000 birača, dok bi se preostali dio birao proporcionalnim sustavom u sklopu kojega bi se glasalo za liste. Neloš prijedlog zastupnika Vrkljana teško da bi mogli podržati HDZ-ovci koji su se svojedobno odupirali inicijativi Željke Markić i udruga bliskih toj konzervativnoj aktivistici kada su se prikupljali potpisi za referendum kojim se tražila izmjena izbornog zakona na način da se zastupnike bira imenom i prezimenom, no kako je Šeparović nedavno poručio da će idući izbori biti neustavni ako se ne korigira Zakon o izbornim jedinicama, tako su to u HDZ-u shvatili kao prijetnju i kao razlaz s predsjednikom Ustavnog suda.

Novi prijedlog

No upitno je hoće li i kako djelovati u pogledu izmjena spornog zakona jer se dobar dio ustavnih stručnjaka ne slaže s tezom suca Šeparovića, već navode kako Ustavni sud ne može poništiti izbore neovisno o odstupanjima u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama. “Ustavni sud može riješiti problem jedino tako da Zakon o izbornim jedinicama proglasi neustavnim, ukine ga i tako natjera Sabor da donese novi”, objasnio je profesor Podolnjak na nedavno održanom okruglom stolu koji je Most organizirao u Saboru pod nazivom “Izborni sustav kakav Hrvatska treba”.




Podolnjak je također podsjetio na upozorenje Ustavnog suda iz 2010. koje se odnosilo na odstupanja u vrijednosti glasa među pojedinim izbornim jedinicama, napominjući da Ustavni sud pritom nije pokrenuo postupak ocjene ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. “Ustavni sud prilikom obavljanja svoje nadzorne uloge u izbornim procesima svaki put konstatira kako su izbori provedeni u skladu s izbornim zakonom i Zakonom o izbornim jedinicama”, napomenuo je ovaj Mostov bivši saborski zastupnik, dok je aktualni zastupnik SDP-a Arsen Bauk problematičnim nazvao opciju da Ustavni sud ukine Zakon o izbornim jedinicama.

“Što se dogodilo između 2015. i 2022. da bi Ustavni sud sada donio drugačiju odluku”, zapitao se Bauk kojemu je Podolnjak objasnio da se u problemu nalik na ovaj našao i slovenski Ustavni sud jer je ondje došlo do velikog nerazmjera u vrijednosti glasa među izbornim okruzima pa su izborni zakon i zakon koji je regulirao izborne okruge zajedno kreirali neustavnu situaciju.

Ni slovenski Ustavni sud prema Podolnjakovim riječima nije odmah proglasio sporne zakone neustavnima, no kako zakonodavac na to nije reagirao, a paralelno s time rasle su razlike u vrijednosti glasa, na koncu 2018. ukinut je Zakon o izbornim okruzima, a slovenski sud parlamentu je dao rok od dvije godine za donošenje novoga.




Velika neizvjesnost

I profesor Zakošek kao sudionik Mostova okruglog stola objasnio je kako većina europskih zemalja ima sličan izborni sustav s različitim brojem izbornih jedinica koje slijede administrativne granice, ali uz napomenu da se u njima bira različit broj zastupnika. Da živimo u visokom stupnju neizvjesnosti vezanom uz iduće izbore, upozorio je pak profesor Berto Šalaj koji smatra da za to postoje dva razloga među kojima je prvi Ustavni sud koji je još tijekom lipnja održao savjetodavnu raspravu, nakon koje se nije dogodilo ništa.

“Ne znamo što će Ustavni sud učiniti – ukinuti zakon ili davati nova upozorenja”, naglasio je Šalaj, koji drugu neizvjesnost vidi u ponašanju HDZ-a koji je još početkom godine najavio da će pristupiti promjeni Zakona o izbornim jedinicama, nakon čega je Plenković nedavno otkrio kako o tome u stranci još nisu proveli ozbiljniju raspravu. Možda doista u HDZ-u na ovu temu i nisu imali ozbiljnu raspravu, ali je zato ozbiljno i burno baš na promjene postojećeg sustava reagirao župan Anušić. Je li premijer Plenković kapitulirao pred potpredsjednikom svoje stranke čiji je utjecaj u HDZ-u sve veći ili je svima u vladajućoj stranci u interesu da sustav ostane ovakav kakav jest, pitanje je svih pitanja, no u svakom slučaju sve političke oči uskoro bi mogle biti okrenute prema Ustavnom sudu i njegovu šefu Šeparoviću koji ima priliku dokazati da njegove najave nisu samo pucanj u prazno.

Autor:Ivan Andrić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.