Foto: Pixabay

PROFESOR NAGLAS IZGOVORIO CRNE PROGNOZE: Europska unija i euro ugušit će se u dugovima! Dvije monetarne unije propale su u ratu, mogla bi i treća

Autor: Mirko Jozić/7dnevno

Polemika između Hrvata i Srba na temu pojavljivanja Nikole Tesle na kovanici eura u drugi je plan gurnula sve ono što treba znati o novoj valuti koja će uskoro zamijeniti hrvatsku kunu. Mišljenja ekonomskih analitičara, financijskih stručnjaka, ali i političara po običaju su podijeljena, dok jedni vjeruju kako smo trebali sačuvati hrvatsku valutu te upozoravaju na poskupljenja koja sa sobom nosi euro, drugi te teze uspoređuju s mitovima, no profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović, uvjeren je da će se i Europska unija, ali i euro utopiti u dugovima. Naime, kako naglašava, javni dug članica Europske unije premašio je 12 bilijuna eura, dok je prije samo dvadesetak godina, točnije 2000. godine, iznosio pet bilijuna eura.

“EU je postao carstvo dugova. Nitko više ne pita kada će se smanjiti, nego do koje nove vrtoglave razine će doći. Uz javni dug, privatni dugovi u EU-u također su enormni i dostigli su oko 95% BDP-a u EU-u! Ništa toliko ne ugrožava europsku monetarnu uniju i projekt Euro kao rast dugova. Na prostoru Europe dosad su postojale dvije monetarne unije: Latinska (Francuska, Belgija, Švicarska i Grčka) i Skandinavska (Švedska, Danska i Norveška). Obje su trajale 50-ak godina, a propale su zbog dugova. Dva velika svjetska rata, između ostalog, bila su način rješavanja problema tih dugova. Velika je vjerojatnost da će tako završiti i Europska monetarna unija i zajednička valuta euro. Projekti EU i Euro su bez ikakve ozbiljne rasprave u važnim javnim medijima, a ono što vidimo čista je ideologija i politikantstvo. Nikada nije bila veća potreba preispitivanja tih dvaju projekata nego sada”, kaže Lovrinović te dodaje kako poseban naglasak treba staviti na to da je euro novac bez države jer je EU zapravo unija koju tvori 27 članica sa 27 ministarstava financija i jednako toliko fiskalnih politika te sa samo jednom monetarnom politikom.

“Još davno, Aristotel je ustvrdio i bio je u pravu da takvo nešto ne može opstati. Sada prvi put EU je emitirao ‘zajedničku obveznicu’ kako bi se spasio projekt EU i kako većina zemalja ne bi potonula zbog dugova. To je taj famozni program ‘obnove i otpornosti’. Međutim, nitko ne zna tko stoji iza te emisije jer nema zajedničke države. Naravno, netko će reći: pa stoje zemlje članice sukladno svom udjelu u kapitalu ECB-a. Ako kamatne stope počnu ponovno rasti, a morat će, prva će na koljena pasti Italija koja neće moći vraćati ni stari dug, a kamoli svoj udjel u ovoj zajedničkoj obveznici. O ovim problemima u Hrvatskoj se uopće ne raspravlja, već samo o uvođenju eura, što gura HDZ-SDSS, trgovačka koalicija, u svim medijima koji su potpuno ovisni o Vladinu novcu. Dakle, dvije monetarne unije propale su zbog dugova, a propast će i sadašnja monetarna unija iz istih razloga, zbog neviđeno brzog i snažnog rasta javnog duga. Tada će nastati kaos za zemlje koje su prihvatile zajedničku valutu euro, a spasit će se zemlje koje zadrže svoju valutu. Zato Hrvatska mora zadržati svoju kunu poput Mađara, Čeha, Poljaka, Rumunja, Danaca, Bugara i Šveđana. Zapamtimo na kraju: ne stvara novac državu, nego država stvara novac. Ne može euro stvoriti privid zajedničke države, već zajednička država daje smisao zajedničkom novcu. A zajedničke države od sadašnjeg EU-a očito ne može biti”, konstatira Lovrinović.

Dvojno iskazivanje

Kada je, pak, riječ o uvođenju eura, među građanima je uglavnom prisutan strah od poskupljenja. Poznajući domaće prilike, ti strahovi nisu neopravdani, bez obzira na to što i iz Vlade i iz Hrvatske narodne banke ne prestaju tvrditi kako do poskupljenja neće doći te da su u drugim zemljama ta poskupljenja bila mala, da je rizik od rasta cijena pri konverziji blaga 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena, a u zemljama koje su dosad uvele euro učinak na inflaciju nije prelazio 0,3 postotna boda.

Da bi se poskupljenje izbjeglo radi zaokruživanja cijena, tijekom preračunavanja sve cijene pola godine prije uvođenja eura bit će izražene u obje valute, a to pravilo bit će na životu i godinu dana nakon uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena počet će se primjenjivati 30 dana nakon odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura kojom će biti određen fiksni tečaj prema kojemu će se izvršiti konverzija kuna u euro. Budući da u Vladi tvrde kako se euro u Hrvatsku uvodi 2023. godine, odluku o tome Vijeće bi moglo donijeti u srpnju iduće godine, a mjesec dana od te odluke sve cijene trebat će biti iskazane u kunama i eurima.

Povećanje cijena

Osim toga, sve cijene, kao i konverzija gotovog novca, štednje i kredita, provodit će se kroz primjenu fiksnog tečaja u punom brojčanom iznosu, što uključuje svih pet decimala, a tako dobiveni iznos u eurima može se zaokružiti na najbliži cent, odnosno na dvije decimale. Preračunavanje kuna u eure primjenom skraćenog oblika fiksnog tečaja konverzije na dvije decimale bit će zabranjeno. Inače bi se obveza dvojnog iskazivanja cijena trebala odnositi na trgovine, banke, tijela državne uprave i poduzeća iz privatnog i javnog sektora pa će tako, primjerice, cijena kruha biti istaknuta i u kunama i u eurima, a građani će račune za komunalije također dobivati s istaknutim dvjema valutama. Dvojno iskazivanje koristit će se i u izvješćima o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, a građani će imati mogućnost uvida u vlastiti bankovni račun. Kroz period dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama će one biti iskazane u kunama i eurima, a sve do dana uvođenja eura cijene u kunama bit će jače naglašene, no u razdoblju nakon toga situacija se obrće. Da bi cijela priča bila potpuno transparentna, ideja je da se uz oznaku cijene prikaže fiksni tečaj konverzije kako bi građani imali uvid u to jesu li cijene na adekvatan način preračunate u novu valutu.

Zgodno je u kontekstu ove priče podsjetiti i na Nacionalni plan zamjene kune eurom u kojem se spominje istraživanje provedeno na uzorku država koje su uvele euro, a koje upućuje na to da je rizik od povećanja cijena nešto jače izražen u uslugama u ugostiteljskim objektima i kozmetičkim salonima. Moglo bi se očekivati da će cijene rasti i u uslugama pružanja smještaja te u rekreacijskim uslugama, no u Vladi tvrde kako će tomu posvetiti posebnu pažnju. Uvođenje eura manifestirat će se i na sve kunske štednje koje će po fiksnom tečaju konverzije, baš kao i sve kune na računima, biti pretvorene u eure, isto pravilo odnosi se i na kredite, pri čemu treba imati u vidu zakon o euru kojim će se odrediti da se iznosi u kunama automatizmom preračunaju u eure prema fiksnom tečaju bez naplate naknade za dužnike.




S prvim danom uvođenja eura na bankomatima će biti moguće podići novčanice isključivo te valute. U prva dva tjedna od dana uvođenja eura građani će u trgovinama račune moći podmirivati kunama i eurima, no trgovci će biti obvezni uzvraćati eure, koji će nakon dva tjedna od uvođenja postati platežno sredstvo. Kunama se, dakle, neće moći plaćati. Ako ste planirali prije uvođenja eura pohitati u mjenjačnice i sami kune zamijeniti u euro, imajte na umu Vladino upozorenje da biste mogli izgubiti na razlici tečaja s obzirom na to da do starta eura banke i mjenjačnice koriste svoje tečajeve, kada pak krene euro, mjenjačnice više neće ni smjeti mijenjati kune za euro i obratno jer će euro ionako postati domaća valuta. Prema tezama iz Vlade, najefikasniji način zamjene kuna u eure jest da ih se položi na bankovne račune. Na nedavno održanoj Eurotribini koja se u Kući Europe odvila krajem travnja, guverner Boris Vujčić naglasio je kako 52 posto građana podržava uvođenje eura, dok je 40 posto građana protiv, a tri četvrtine protivnika kao glavni razlog navode veliki rast cijena nakon uvođenja eura.

“Riječ je o mitu, značajno poskupljenje dosad se nije dogodilo u zemljama koje su uvele euro, što potvrđuje i službena statistika. Često se s učinkom uvođenja eura brka učinak inflacije u dugom roku; cijene su i u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina porasle, a pritom nismo uveli euro. Inflacija uvijek postoji, odnosno bit će poskupljenja i nakon uvođenja eura koja neće biti povezana s promjenom nacionalne valute”, objasnio je guverner Vujčić, napominjući da je Hrvatska najmanja zemlja EU-a koja još nije uvela euro, a ujedno i zemlja “koja bi najviše profitirala od uvođenja eura jer smo visokoeuroizirani”.

“Većina je depozita u eurima te je zbog toga i većina kredita vezana uz euro. U takvoj situaciji imamo velik tečajni rizik koji se reflektira u nesigurnosti za investicije, višim kamatnim stopama i visokim transakcijskim troškovima. Uvođenjem eura postajemo atraktivniji za investicije iz zemalja eurozone. Investitorima je velik rizik upravo tečaj jer konvertiranjem, primjerice, 100 milijuna eura investicija u situaciji u kojoj bi kuna deprecirala 10 posto investitor gubi 10 milijuna eura”, objasnio je guverner u znanstvenom radu “Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepciju inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj”. Autorica Andreja Pufnik procjenjuje kako bi u Hrvatskoj na osnovi iskustava ostalih zemalja učinak konverzije mogao iznositi oko 0,20 postotnih bodova na povećanje indeksa potrošačkih cijena, odnosno oko 0,37 postotnih bodova na HIPC u periodu od pola godine prije i nakon konverzije.




Kućni budžeti

“Konverzija bi mogla imati izraženiji učinak na ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om, ponajviše zbog većeg udjela usluga smještaja u tom indeksu”, tvrdi Pufnik, naglašavajući kako bi najveći doprinos ukupnom porastu cijena zbog konverzije mogle dati usluge smještaja i ugostiteljske usluge. Pritom bi uvođenje eura moglo značajnije pogoditi građane s višim dohotkom jer je prema tezama ove znanstvenice udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti u njihovoj potrošačkoj košarici veći.

“S druge strane, konverzija u euro u manjoj bi mjeri mogla utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka, primjerice umirovljenici ili nezaposleni”, tvrdi se nadalje u ovom radu. Inače je prelazak s nacionalne valute u najvećem broju članica uz rast cijena u ugostiteljstvu potaknuo rast cijena u frizerskim salonima i raznim centrima za uljepšavanje, dok je, primjerice, Slovence najviše iznenadio rast cijena servisa kućanskih aparata, prijevoza i sportskih usluga. U Slovačkoj su rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok je u Litvi rasla cijena najma stanova, a u Finskoj voća i odvoza smeća. Izgledno je da građane Hrvatske očekuje rast cijena, mogli bi ga osjetiti na svojim kućnim budžetima, no zasad zapravo točnih i preciznih projekcija nema, baš kao što nije posve jasno što će se događati s plaćama.

Autor:Mirko Jozić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.