Photo: Patrik Macek/PIXSELL

PRESEDAN U SABORU! TAJNO GLASOVANJE NIJE SAKRILO DOGOVOR: Plenković surađuje s ljevicom zbog čovjeka koji ga je ‘stvorio’!

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Bez puno pompe i medijske pažnje u Saboru je nedavno predstavljena nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, žena koja na tu poziciju dolazi kao zamjena za Loru Vidović, pravobraniteljicu koja se svojim stavovima i analizama itekako zamjerila desnom biračkom tijelu. Dok su se neki nadali da bi promjenom pravobraniteljice moglo doći do promjene i tih stavova, čini se da će nova pučka pravobraniteljica ostati na tragu djelovanja svoje prethodnice.

Njezini su prvi istupi već uspjeli podignuti buru u Vladi premijera Andreja Plenkovića pa je tako kritikama na račun hrvatskih policajaca i njihova pristupa migrantima uznemirila resornog ministra Davora Božinovića, koji od početka krize s migrantima zagovara vrlo jasan stav. Naime, prema njemu, pogranični policajci rade svoj posao, oni su čuvari europske granice, a svakoga tko tu crtu nastoji prijeći ilegalnim putem sankcioniraju u skladu sa svojim ovlastima. Te je stavove Božinović jasno iznio Plenkoviću, ali i predstavnicima europskih institucija koje pokušavaju utvrditi okolnosti žestokih napada na hrvatsku policiju, koja se nerijetko nalazila na naslovnicama stranih medija zbog tvrdnji o zlostavljanju, tučnjavama i uznemiravanjima migranata koji pokušavaju ući u našu zemlju.

Božinovićeve teze o policiji ne sjedaju najbolje Plenkoviću, koji je s Europom uvijek na oprezu. S druge strane, europska je politika pomalo paradoksalna. U isto vrijeme od Hrvatske očekuju da ispuni sve uvjete za ulazak u Schengen i zahtijevaju humaniji pristup prema migrantima, a onda Hrvatskoj šalju dodatnu opremu za održavanje sigurnosti na ulazima u zemlju, koja doista jest svojevrsna brana od ilegalnih migranata koji se preko naše države nastoje provući dalje u Europu. U svemu tome balans je teško pronaći, tvrde naši sugovornici bliski Božinoviću, koji se nema namjeru zamjerati ljudima kojima je nadređen, dok Plenković od njega očekuje da “prestane glumiti sindikalista” te da se uhvati ukoštac s istragom na tu temu koja je već dosta dugo otvorena. No kako naglašavaju naši sugovornici, zasad ozbiljniji propusti nisu utvrđeni.

Policijski problemi

Na tragu tih Plenkovićevih zahtjeva i jesu prve izjave nove pučke pravobraniteljice. “Postupanje prema migrantima ozbiljan je problem, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji. Pritužbe zbog toga ne tiču se samo Hrvatske, postoje pritužbe i na grčku, španjolsku i druge policije. Zato se tim problemom bave i Europski sud za ljudska prava, Europski parlament, Europska komisija i ombudsman EU-a, ali isto tako i pučka pravobraniteljica. Nemamo informaciju da je DORH postupao po pritužbama o kojima smo izvijestili u izvješću za 2020., osim, prema posljednjim informacijama, u slučaju nigerijskih studenata (koji su došli na sportsko natjecanje u Hrvatsku, tvrde da su imali studentske vize, ali da ih je hrvatska policija deportirala u BiH). Obveza je Hrvatske da se o postupanjima koja mogu predstavljati povredu Europske konvencije o ljudskim pravima provede istraga, da to radi tijelo neovisno o osumnjičenima za tu povredu”, poručila je Šimonović Einwalter u razgovoru za Hinu te odgovorila i na pitanje o dojmu dijela javnosti u kojem postoji percepcija da pučka pravobraniteljica zbog migranata stalno sumnjiči policiju.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

“To nije pitanje komu vjerovati, nego treba istražiti i vidjeti što se dogodilo – što kažu službeni podaci, što je vidljivo iz dokumentacije. Mi tražimo uvid u postupanje policije prema migrantima kao što to radimo i u slučajevima drugih osoba. Ono na čemu inzistiramo provođenje je neovisne istrage kad postoji pritužba na policijsko postupanje. Mislim da je apsolutno uloga policije čuvati granicu i to je ono s čime se građani slažu, no čini mi se i da bi se većina građana složila da ne želi da hrvatska policija tuče i zlostavlja migrante te da se o tome izvještava u stranim medijima. Zato je adekvatna istraga ključna”, rekla je nadalje pa izazvala animozitet u Božinovićevu resoru iz kojeg se mjesecima neumorno demantiraju napisi o nasilju nad migrantima, a jedno vrijeme iz MUP-a su slali otvorena priopćenja u kojima se govorilo o opstrukcijama i podmetanjima na račun naših policajaca.

Neuvjerljiva izlika

Te stavove navodno dijeli i ministar koji nema namjeru prikloniti se stavu nove pravobraniteljice kojoj je Plenković prilično naklonjen, dijelom i zbog bliskosti s njezinim ocem Ivanom Šimonovićem. Bliskost novoj pravobraniteljici HDZ-ovci su pokazali i tijekom glasanja o njezinu imenovanju. Šimonović je, naime, u sabornici izglasana potporom HDZ-a, SDP-a i platforme Možemo, a to je u dijelu otvorilo prostor za kritike na račun Plenkovića koji se ionako nerijetko nađe na udaru s konzervativne scene koja propitkuje njegove ideološke sklonosti. Neobično je što se to sada kod izbora pravobraniteljice nastojalo “prikriti” tajnim glasanjem, koje prije nije bilo praksa.

Na tom tajnom glasanju saborski su zastupnici mogli birati između Šimonović i Sandre Hančić, bivše sutkinje s bjelovarskog Županijskog suda koja trenutno radi kao samostalna odvjetnica, a svojevrsni izgovor za takav oblik glasanja bilo je to što su zastupnici imali mogućnost birati između više kandidata, što je pomalo neuvjerljivo jer se na taj način biralo i 2013. godine. Međutim, HDZ u ovom slučaju očito nije želio da se vidi kako su novu braniteljicu izabrali uz potporu stranaka ljevice.




Bilo kako bilo, Šimonović Einwalter je izabrana, baš kao što je prije gotovo dva desetljeća Plenkovića izabrao njezin otac koji je devedesetih godina bio zamjenik ministra vanjskih poslova, čiji je ured vodio upravo aktualni predsjednik Vlade. Šimonović, koji slovi kao karijerni diplomat, ima značajnu ulogu u karijerama predsjednika Zorana Milanovića, pa i aktualnog SDP-ova kandidata za zagrebačkoga gradonačelnika Joška Klisovića, no upućeni svjedoče kako je s Plenkovićem posebno prisan jer ga je upravo on pronašao i doveo u Ministarstvo vanjskih poslova koje je odredilo nastavak njegove političke karijere.

Aktivističke tribine

Kad je riječ o samoj Šimonović Einwalter, mora se priznati kako njezina biografija obiluje zanimljivostima. Tako je, primjerice, surađivala s nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije s kojom je organizirala županijske treninge s koordinacijskim vijećima županija, predstavnicima manjina i NGO-a. Lani je, pak, u Bruxellesu sudjelovala na konferenciji koja se bavila promicanjem LGBTI jednakosti na razini Europske unije. I koncem prošle godine sa svojom je majkom Dubravkom Šimonović, Sandrom Benčić, SDP-ovom Sabinom Glasovac, Radom Borić te HDZ-ovkom Margaretom Mađerić sudjelovala u raspravi o Istanbulskoj konvenciji koju su organizirale Autonomna ženska kuća i francusko veleposlanstvo. Zgodno je podsjetiti kako je to bila jedna od tribina na kojoj je gostovala i profesorica Zlata Đurđević zbog koje se posljednjih nekoliko dana vodi žestok sukob između premijera Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića koji ju je, ignorirajući proceduru, kandidirao za predsjednicu Vrhovnog suda.

Ugledni roditelji

Uz poznatog oca, nova pučka pravobraniteljica odrasla je i uz majku Dubravku, zagrebačku pravnicu i bivšu izvjestiteljicu UN-a za nasilje nad ženama, koja se u Hrvatskoj isticala i kao voditeljica kampanje za Istanbulsku konvenciju. Prije toga izabrana je u Odbor za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama UN-a, a u mandatu bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić imenovana je na poziciju hrvatske veleposlanice pri UN-a i OSCE-u u Beču. Prije nego što je pokazala interes za ljudska prava, radila je u Ministarstvu vanjskih poslova te surađivala s Matom Granićem kao njegova savjetnica dok je on bio potpredsjednik Vlade.




Za to vrijeme karijeru u diplomatskim vodama gradio je i pravnik Ivan Šimonović koji je početkom 2000-ih obnašao dužnost predsjednika Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda. Jedno je vrijeme bio ministar pravosuđa, a onda i veleposlanik pri UN-u u New Yorku. Vanjskopolitičku karijeru nastavio je graditi kao pomoćnik glavnog tajnika UN-a, također za ljudska prava, a posljednjih nekoliko mjeseci koordinator je Ujedinjenih naroda za koronavirus.

Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.