PREBOLIO KORONU, RIJETKO IZLAZI IZ DVORCA I SPREMA OSVETU! Todorićeva tužba za otmicu: Konačni cilj su Plenković i Dalić!

Dok Zdravko Mamić iz Međugorja reformira hrvatsko pravosuđe, a Dragan Kovačević najavljuje intervju u kojem će otkriti svoju verziju priče o Janafu, novu borbu s hrvatskim pravosuđem i političko-poduzetničkom elitom najavljuje i posrnuli tajkun Ivica Todorić, bivši vlasnik koncerna Agrokor koji godinama upozorava na to da je skupina Borg, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem i bivšom ministricom gospodarstva Martinom Dalić, otela njegovo poslovno carstvo.

Agrokor je u međuvremenu preinačen u Fortenova grupu, koja posljednjih mjeseci prodaje tvrtke, nekoć perjanice Todorićeva koncerna, pa se tako nakon prodaje Leda u javnosti spekulira o mogućoj prodaji Jamnice, Tiska, Belja i Konzuma. Teze o rasprodaji Todorićevih bivših tvrtki ne odbacuju nova uprava i ruski investitori koji su ovdje ozbiljno omastili brk, što je, uostalom, i sam Todorić nagovještavao u svojim blogovima, u trenutku kada ga više nitko nije htio čuti. Nitko, pa ni oni čije je medije godinama zakupljivao, stvarajući od sebe nedodirljivu i moćnu poduzetničku figuru.

Todorić, koji još živi u Kulmerovim dvorima, ne miri se sa sudbinom. Iako njegov životni stil više nije ni izbliza nalik na onaj na vrhuncu njegove moći, on je posljednjih nekoliko godina, prema vlastitom priznanju, predano radio na prikupljanju dokaza koje je arhivirao i dokumentirao u spise kodnog naziva “Dosje Agrokor”. Kako je Todorić otkrio na svojem profilu na Facebooku, koji također nitko više ne doživljava, riječ je o dokumentu s više od 20.000 stranica koji se temelji isključivo na dokazima.

Brojne tužbe

Zanimljivo je kako taj Todorićev status ni jedan medij u zemlji nije prenio premda on tu progovara o mnogim protupravnim radnjama, od onih prizemnih do najtežih kaznenih djela. “Neprijateljskim preuzimanjem privatne imovine Agrokora izvršena je neprocjenjiva ljudska i materijalna šteta Republici Hrvatskoj i njenim građanima, u nadolazećem vremenu, korak po korak, prezentirat ću i dokazati istinu o Agrokoru”, najavljuje bivši gazda koncerna te naglašava kako je sam pokrenuo određene procese u nadležnim institucijama, ali inozemnima.

“U Hrvatskoj ne postoji vladavina prava, već je na sceni zločinački pothvat – siguran sam, ne još zadugo – koji je Hrvatsku razorio društveno-politički, ekonomski i demografski. Ja nastavljam realizaciju svoga plana. Sada je pripremljena tužba protiv AlixPartners – Alastair Beveridgea, sutkinje Trgovačkoga suda u Zagrebu – Nevenke Ristić Siladi, Fabrisa Peruška – izvanrednog povjerenika za Agrokor, Ante Ramljaka i drugih koja se podnosi na sudu u Londonu”, kaže Todorić. Vjeruje se da će Todorić svojim tužbama pokušati obuhvatiti i Plenkovića i Dalić, koja mu je zapravo sve ovo vrijeme bila najveći trn u oku zbog spornog “lex Agrokora”, sastanaka s predstavnicima skupine Borg, ali i zbog toga što je svojedobno samouvjereno napisala knjigu o tome kako je spašavala Agrokor.

Nizozemski prigovor

Godinama nakon toga spašavanja Agrokora Dalić je stigla na čelo Podravke kojoj se najavljuje sličan scenarij, dok se Todorić sve to vrijeme posvetio svojoj pravnoj bitki. Nakon svega što se događalo njegovi sinovi Ivan i Ante u Hrvatskoj sve rjeđe borave, Todorićeva mezimica Iva razvela se od Hrvoja Balenta s kojim ima troje djece, a u medijima se nagađalo da ljubi misterioznog mlađeg Srbina, dok je bivša snaha Martina Novosel ušla u biznis sa Zlatkom Canjugom, s kojim gradi trgovačke centre po Hrvatskoj iako živi u Beču u kojem su je jedno vrijeme viđali s također misterioznim poduzetnikom. Identitet tog muškarca i njegovi odnosi s Martinom nikada nisu otkriveni.

Otkrilo se zato da Todorićeva vjerna supruga Vesna više također ne živi kao nekada. Nedavno je proslavila rođendan, no nije bilo ni pretjeranog glamura ni poznatih estradnih lica. Zabava je bila znatno skromnija od njihovih druženja ranijih godina. Otkako je posrnuo, Todoriću su mnogi okrenuli leđa, prebolio je koronu, rijetko izlazi iz dvorca, a supruga Vesna s vremena na vrijeme može se vidjeti na Britancu, kamo sada sama odlazi po namirnice.

Inače je Todorić svojedobno tužbu podnio i pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu, a to je ujedno bila deseta aktivna tužba protiv Hrvatske pred tim arbitražnim sudom koji je dio grupe Svjetske banke. Tužbu, doduše, nije podnio osobno Todorić, učinile su to njegove nizozemske tvrtke Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V. preko kojih je Todorić bio većinski vlasnik Agrokora. Hrvatsku je Todorić tužio zbog kršenja bilateralnog ugovora o zaštiti ulaganja između naše zemlje i Nizozemske, a većina sporova koji se vode protiv Hrvatske na tom sudu poziva se na kršenje nekog bilateralnog ugovora između Hrvatske i neke od članica Europske unije.

Ogromne odštete

Banke su na tim sudovima pokrenule pet sporova protiv Hrvatske od koje su zahtijevale 418,6 milijuna eura odštete zbog konverzije švicarskog franka. Naknadno je tužbu podnio i Societe Generale S.A., nekadašnji vlasnik Splitske banke, pozivajući se na bilateralni ugovor između Hrvatske i Francuske. U slučaju tužitelja Unicredit Bank Austrije i Zagrebačke banke, njihov odštetni zahtjev iznosio je 137 milijuna eura, dok je RBA tražila naknadu štete od 64,5 milijuna eura. Nekadašnja Hypo banka, danas znana kao Addiko bank, prvotno je tražila naknadu od 210 milijuna eura, da bi potom zahtjev umanjili za 50 milijuna eura nakon prigovora Državnog odvjetništva. Erste banka je od Hrvatske potraživala odštetu od 57,1 milijuna eura.

Prva prošlogodišnja tužba protiv Hrvatske ona je nizozemske tvrtke Amlyn Holding B.V., koja je zahtijevala 71,1 milijun eura. Hrvatsku su Nizozemci u ovom slučaju tužili zbog ulaganja u gradnju termoelektrane na drvnu biomasu u Koprivničkom Ivancu, a u tužbi se navodi da je naša zemlja prekršila odredbe Europske energetske povelje jer je proizvoljnim promjenama pravnog okvira oštetila tužitelje kao investitore, dok je paralelno s time pogodovala drugim investitorima. Zanimljiva je i tužba dugog nizozemskog trgovačkog društva, Elitech B.V., i Golf razvoj d.o.o. iz Zagreba koji su zahtijevali naknadu štete od 123 milijuna eura zbog propalog projekta Golf na Srđu. Tužitelji su tvrdili da su kao ulagači investirali znatna sredstva za razvoj tog projekta na dubrovačkom teritoriju. Hoće li Hrvatska morati platiti basnoslovan iznos odštete danas već pomalo zaboravljenom projektu, moglo bi se znati u listopadu ove godine.

Politička podvala

Tužbu u Washingtonu podnio je i izvjesni Marko Mihaljević, njemački ulagač koji je pokrenuo arbitražni spor zahtijevajući naknadu štete od oko 200 milijuna eura. U svojem zahtjevu Mihaljević tvrdi kako je njegov otac u Hrvatsku ulagao još u srpnju 1993. godine, kada je kupio nekretninu od poduzeća u društvenom vlasništvu Gortan građevinarstvo za milijun eura, koju je poslije darovao svojem sinu. Nadležna tijela lišila su podnositelja zahtjeva njegova prava na nekretninu pa je stoga Mihaljević odlučio potraživati ovu basnoslovnu odštetu. Kanađanin Haakon Korsagaard od Hrvatske, pak, potražuje 200 milijuna eura, i to zbog toga što je od Ferijalnog i hotelskog saveza Srbije i Crne Gore 2007. godine kupio niz nekretnina na Korčuli koje su početkom 90-ih sukcesijom postale vlasništvo Hrvatske. Ročište je u ovom slučaju zakazano za rujan 2021.

Izvan ovog suda Todorić očito svoje tužbe planira dizati i u Londonu, u kojem je jedno vrijeme i živio, nakon što je pobjegao iz Hrvatske tvrdeći da mu je politika sve namontirala. I u Hrvatskoj se vode sporovi protiv Todorića, no on zasad ni za što nije optužen, štoviše, dio optužnica protiv njega je pao pa nije nemoguće da on doista jednoga dana uspije dokazati svoju verziju priče, ako to uopće dočeka živ i zdrav s obzirom na to da je već sada u poznim godinama i ozbiljno narušenog zdravlja.