fbpx
Foto: Danijel Soldo / CROPIX

POČINJE SEZONA PROSVJEDA I ŠTRAJKOVA: Vlada je u velikim problemima i ne snalazi se! Novca za više od 180 tisuća službenika nema

Autor: Iva Međugorac

Sve što je bilo u njegovoj moći ovih je dana poduzeo premijer Andrej Plenković ne bi li zaustavio prosvjede i štrajkove pod Vladinim prozorima koje su najavili sindikati koji se bore za prava prosvjetnih radnika. Prosvjedi i štrajk prosvjetara nešto su čemu je Plenković u svojem mandatu već svjedočio pa vrlo dobro zna kako to može biti dugotrajno, iscrpljujuće i neugodno, a osim toga, prosvjedi građana sve su češći prizori u nizu drugih europskih prijestolnica i ne izgledaju ugodno. Njemačka se tako suočava s ogromnim razmjerima krize, zbog čega su u toj zemlji krenula masovna okupljanja građana, što, dakako, automatizmom implicira nestabilnost vlasti, a to je dojam od kojega Plenković po svaku cijenu želi pobjeći, premda je zasad ugasio tek jedan, malo manji požar.

Izlaze na ulice

“Vlada je sindikatima dala ponudu koja se ne odbija, a sindikati su spremni sa svojim članstvom raspraviti postotke povećanja plaća koji bi i mnogi u privatnim tvrtkama za sebe poželjeli. Riječ je o povećanju od šest posto za sve sindikate javnih službi, i to već na plaći u studenome, velikom povećanju regresa i božićnica, kao i znatnom povećanju naknade za maloljetnu djecu na plaći”, otkrio je Plenković najavljujući da bi mogao realizirati i zahtjev koji su sindikati ranije iznijeli, a koji se odnosi na povećanje na početku 2023. za još minimalno pet posto, no u svakom slučaju zasad taj postotak još nije utanačen jer proračun za iduću godinu još nije na raspravi. Bez obzira na to, u sindikatima se nadaju da, ako je Vlada u ovoj godini pristala na šest posto, u idućoj ne bi trebala postojati prepreka za još dva posto. Nisu, međutim, time do kraja zadovoljni svi javni službenici, prosvjetari i dalje negoduju po društvenim mrežama prozivajući svoje sindikalne predstavnike za izdaju, u prvome redu zato što se prihvaćanjem sporazuma s Vladom odriču mogućnosti prosvjeda i štrajka do rujna 2023., a osim prosvjetara, Vlada bi trebala namiriti i nezadovoljne liječnike, posebice one mlade koji su nedavno izašli na ulice nastojeći pokazati da su zakinuti ne samo za plaću nego i za brojna druga prava koja im pripadaju. Nezadovoljne su i medicinske sestre, policajci, ali i brojni drugi javni službenici, nedavno su na ulicu izašle odgojiteljice koje su vladajući prepustili na milost i nemilost lokalnoj samoupravi, čime su ih u najmanju ruku diskriminirali. Kako zasad stvari stoje, većina članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama prihvatila je Vladinu ponudu koja je za dlaku prošla i u Sindikatu hrvatskih učitelja, u kojem se izjašnjavalo 7820 članova sindikata, pri čemu su Vladinu ponudu prihvatila 4044 člana, dok ju je odbilo njih 3761, s tim da su nevažeća bila 34 listića. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi te Nezavisni sindikat zaposlenika u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju ponudu su prihvatili i ranije. No iz Sindikata znanosti izvijestili su da je njihovo Veliko vijeće jednoglasno odbilo Vladinu ponudu navodeći da ona ne odgovara trenutnim ekonomskim okolnostima. “Ona nije respektirala pad realnih plaća članova Sindikata u 2022., a gotovo sigurno dovodi i do ekscesnog pada realnih plaća u 2023., poništava rezultate mukotrpnog štrajka u sustavu obrazovanja iz 2019. te imobilizira sindikate idućih godinu dana”, poručili su iz tog sindikata u kojem također tvrde da bi se prihvaćanjem takve ponude pravno, moralno i politički obvezali na socijalni mir do rujna, neovisno o kretanju cijena i plaća u idućoj godini.

“S obzirom na neizvjesnost u idućoj godini, pregovori o daljnjem povećanju osnovice tek u rujnu 2023. potpuno su neprihvatljivi”, rekli su iz tog sindikata u priopćenju koje potpisuju Predrag Markotić, Vilim Ribić i Matija Kroflin.


I glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan progovorila je o Vladinoj ponudi te napomenula kako je referendum sindikata “prošao za dlaku”. “Ne možemo biti zadovoljni kad je tako tijesno, to znači da je nezadovoljstvo veliko. Postoji mnogo problema u sustavu”, navela je Tuškan, koja je kritizirala sindikat Preporod i Željka Stipića rekavši da taj takozvani igrokaz traje već jako dugo.

“Imamo režiju Sindikata Preporod, glavni glumac je Željko Stipić, a produkcija je Preporodova mladež u nastavničkim mrežama. To se odnosi na one ljude koji ne razmišljaju svojom glavom i imaju svoje interese. Stipić je na sastanku rekao da je njemu prihvatljivo šest posto, ali da s time neće izlaziti među svoje članove. Ministar Primorac više je puta na sastanku govorio da ne bi povećao osnovicu kako je predložio Željko Stipić, nego samo da se pomaknu datumi i da se da božićnica. Sindikati su se pobunili jer je to neki dogovor ispod stola”, navela je Tuškan progovarajući pritom i o kaosu u samom sustavu, ali po svemu sudeći i o kaosu među sindikalnim vođama.

Dakle, ne može se reći da Plenković zbog ovog dogovora sa sindikatima može dugoročno mirno spavati premda treba reći kako je ovdje riječ o nešto više od milijardu i pol kuna, a Plenkovićeva vlada na sebi nosi i teret od 21 milijardu za paket mjera koji je nedavno startao i koji bi trebao zadovoljiti socijalno ugrožene građane, kakvih je iz tjedna u tjedan sve više s obzirom na okolnosti u kojima se država našla.

Političke implikacije

Ne strahuje Plenković ni od socijalno ugroženih građana ni od umirovljenika koji jedva spajaju kraj s krajem, niti strahuje od oporbenjaka koji su nedavno pod HDZ-ovim prozorima tražili njegovu ostavku, njegov strah izazivaju šefovi sindikata, iskusni pregovarači koji iza sebe imaju brojno članstvo, ali i brojne organizirane prosvjede i štrajkove koje je Plenković sada pokušao spriječiti izlazeći im maksimalno u susret jer vrlo dobro zna da njihov bunt znači zaustavljanje života i blokadu, što sada nakon pandemije i lockdowna nikomu nije u interesu, a ponajmanje Plenkoviću koji se na to ne usudi ni pomisliti. Kako bi i pomislio kada su mu sindikalci jasno dali do znanja da su spremni na organizaciju dvaju prosvjeda – blagog koji se trebao održati 8. studenoga i onog nešto intenzivnijeg koji je najavljivan za 15. studenoga uz obećanje da ni škole ni ambulante neće ostati zatvorene. Ta najava premijeru Plenkoviću stigla je kao hladan tuš i bila je dostatna da Vlada odmah sreže scenarij mase nezadovoljnika na zagrebačkim ulicama, koji bi sami po sebi zazivali Plenkovićev odlazak jer masovni prosvjedi imaju političke implikacije, što Plenković ni po koju cijenu nije želio dopustiti. Ono što brine naše sugovornike iz Ministarstva financija koji još žale za ministrom Marićem jest kako će se sada zakrpati proračunske rupe i što će biti s drugim troškovima koji sada ostaju na čekanju. Pita li se financijaše, Plenković se sada nalazi u problemu zbog toga što je u javnim službama zaposleno 180.000 ljudi, što je blago rečeno previše. Službe su to koje vape za reformom i pravilnim raspoređivanjem kadrova, no Plenković zasad na to ne stiže ni misliti jer njegova računica kaže da tih 180.000 ljudi na ulicama u pratnji obitelji i prijatelja nisu scenarij koji mu je sada potreban pa je sada doveo svoju i sindikalnu poziciju u odnos u kojem obje strane pobjeđuju, što ne znači da u Vladi mogu predahnuti jer to što su namirili sindikate ne znači da će ostali građani spokojno gledati na ono što se oko njih događa, a događa se to da iz Vlade poručuju kako nemaju namjeru produljiti ograničenje cijena goriva te stoga ne treba računati na to da bi cijene na benzinskim pumpama uskoro mogle početi padati.

Nove nevolje

Novca u državnoj blagajni nema, jasno i nedvosmisleno poručuju iz Ministarstva financija te ispod glasa priznaju da se, za razliku od Marića koji je znao krpati proračunske rupe, novi ministar Primorac još teško snalazi, što bi u teškom vremenu koje je pred nama moglo izazvati nove nevolje u vladajućim redovima, u kojima imaju sve manje opcija za ograničavanje cijena goriva. Nedavno je i Plenković priznao kako je vrijeme jeftine energije prošlo pa nije teško zaključiti da se više nikada nećemo vratiti na staro. Upućeni pak objašnjavaju da energija ubuduće neće biti samo skupa nego i teško dostupna, što ide ukorak jedno s drugim. Kako bi se ublažile posljedice ove energetske krize, u Plenkovićevoj vladi pripremaju sporazum o opskrbi plinom sa Slovenijom koji bi bio uzajaman – bude li Slovencima nedostajalo plina, Hrvatska će im priskočiti u pomoć, a ako ovog energenta bude manjkalo Hrvatima, u pomoć bi trebala priskočiti Slovenija. Sve to proizlazi i iz sporazuma Hrvatske i Slovenije o mjerama solidarnosti, za što su u Vladi već odobrili pokretanje postupka, uz napomenu da će, bez obzira na dovoljne količine energenata, njihova cijena biti znatno viša, što sigurno nije razlog za optimizam.

Nimalo optimistično ne zvuče ni najave Sandre Švaljek, zamjenice guvernera Hrvatske narodne banke, koja je nedavno otkrila da znakove gospodarskog usporavanja već vidimo te da u četvrtom kvartalu ove godine možemo očekivati blagi ulazak u recesiju.




“Tehnička recesija je kada imamo dva kvartala zaredom negativne stope rasta u odnosu na prethodni kvartal, i to je ono što možemo očekivati najvjerojatnije zadnji kvartal 2022. i prvi kvartal 2023. Jer kada pogledate gospodarska očekivanja za naše glavne trgovinske partnere, prije svega Njemačku, onda je sasvim jasno da će se to morati odraziti i na Hrvatsku. Hrvatska je imala vrlo dobru turističku sezonu i mi ćemo onda tu tehničku recesiju dočekati na višoj razini gospodarske aktivnosti nego što smo prethodno očekivali. Mi, dakle, i dalje za ovu godinu očekujemo stopu rasta od 5 do 5,5 posto. Znači, imamo višu razinu gospodarske aktivnosti, ali sigurno usporavanje, pa čak i mogućnost ulaska u tehničku recesiju. Za iduću godinu neizvjesnosti su vrlo velike. Mi i za sljedeću godinu i dalje očekujemo pozitivne stope rasta, od 1 do 1,5 posto, međutim taj rast će biti i dalje krhak, odvijat će se u okruženju velikih neizvjesnosti i puno toga ovisi o raspletu geopolitičke situacije i o uspješnosti središnjih banaka da se uhvate ukoštac s rastom cijena”, objasnila je Švaljek, čije riječi potvrđuju i u Ministarstvu financija, u kojem naglašavaju da se na ono što nam dolazi nitko ne može pripremiti jer osim recesije koja je već opipljiva, teško možemo izbjeći stagflaciju koju uz visoku inflaciju i recesiju prati i visoka stopa nezaposlenosti.

Pad rejtinga

Vrlo vjerojatan scenarij je i nestašica goriva, s posebnim naglaskom na dizelu. Da će trećina svjetskog gospodarstva bilježiti pad ili u ovoj ili u idućoj godini zbog pada realnog dohotka i rasta cijena, nedavno su upozorili i iz Međunarodnog monetarnog fonda u svojim redovitim jesenskim prognozama u kojima uz ostalo navode da će ova zima biti izazovna, ali da bi ona 2023. mogla biti još gora.

“Gotovo u svim zemljama sve veći rast cijena, osobito hrane i energije, izaziva ozbiljne teškoće kućanstvima, posebno siromašnima”, upozorio je glavni ekonomist MMF-a. Upozorenja o krizi stižu sa svih strana, Plenković za to sprema paket mjera i izlazi u susret sindikalistima, no pitanje je dokad će situaciju uspijevati držati pod kontrolom i dokad će izbjegavati građanski bunt na hrvatskim ulicama. Recesija, afera INA i stezanje remena skupo su stajali njegova prethodnika Ivu Sanadera, Plenković u takvo razdoblje tek ulazi, s ministrima bez iskustva, s reformama koje nije stigao provesti, ali i s aferama svojih kolega koje se ogledaju i u padu HDZ-ova i njegova osobnog rejtinga, što zacijelo nije ugodno ozračje za vladavinu u ovim složenim i nadasve neizvjesnim vremenima.




Autor:Iva Međugorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.