fbpx
Foto Damjan Tadic / CROPIX

POBJEDA NAŠE DIPLOMACIJE: SAD i Britanija već su bili su uz nas, a potom i Nijemci! Razočaranje i bijes bošnjačkih radikala pokazuju koliko su bili blizu ostvarenja nauma

Autor: Dnevno.hr

Kada bismo pokušali sumirati tko je najveće iznenađenje netom održanih općih izbora u Bosni i Hercegovini, to bi svakako bio – Christian Schmidt. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u noći izbora, odmah nakon zatvaranja birališta, nametnuo je dugo očekivane izmjene izbornog zakona i Ustava Federacije BiH. Mjesecima smo upozoravali kako će Schmidt pažljivo odabrati trenutak za nametanje izmjena. Pogotovo zbog skandaloznih pritisaka i prosvjeda održanih u Sarajevu nakon pokušaja nametanja izmjena u srpnju. U izbornoj noći, dok su se analizirali izbori i svatko je bio zaokupljen svojim rezultatima, Schmidt je obznanio svoju odluku.

Vitalni interes

Najvažnija odredba odluke odnosi se na federalni Dom naroda. Broj zastupnika u Domu naroda podiže se sa 57 na 80. Tako bi hrvatski, bošnjački i srpski klub u Domu naroda imali po 23 zastupnika, dok bi klub “ostalih” imao 11. Za potvrdu Vlade potrebno je minimalno 11 zastupnika svakog kluba, a ako se dogovor ne postigne, prag za potvrdu Vlade se spušta. Na ovaj način Schmidt je spasio Hrvate od eliminacije kao političkog naroda s bosanskohercegovačke političke scene. Naime, nije nikakva tajna da se u sarajevskim političkim kuhinjama već godinama razrađivao plan za preotimanje trećine kluba Hrvata u Domu naroda FBiH. Da kojim slučajem Schmidt nije reagirao, Bošnjaci bi preko lista tzv. građanskih stranaka preoteli trećinu kluba Hrvata i sastavili i Vladu Federacije i Vijeće ministara BiH bez Hrvata. Razočaranje i bijes bošnjačkih radikala nakon Schmidtove odluke najbolje pokazuju koliko su bili blizu ostvarenja svog nauma.

Društvene mreže doslovno su eruptirale od mržnje prema Hrvatima koje redom nazivaju ustašama i UZP-ovcima, što bi na koncu moglo rezultirati i nasiljem. Schmidt je, kao Nijemac, ipak pokušao balansirati odlukom pa je djelomično ispunio zahtjev Bošnjaka u pogledu redukcije nadležnosti Doma naroda. Smanjen je obuhvat pozivanja na vitalni nacionalni interes samo na teme koje su definirane Ustavom. No kada se odluka sagleda u globalu, ona je velika pobjeda hrvatskih argumenata u dugoj i iscrpljujućoj borbi za obranu konstitutivnosti Hrvata u BiH. Ostaje neriješeno pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Tu poziciju je ponovno, četvrti put, uzurpirao Željko Komšić.


Nema rješenja

Više nema smisla navoditi podatke kako je Komšić dobio najviše glasova, na desetke tisuća, u krajevima u kojima je broj Hrvata izražen u promilima. Možda je najbolje dočarati apsurd izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH preko jednog komentara na sarajevskom portalu Klix.ba. Negdje oko pola noći, u noći izbora, Središnje izborno povjerenstvo objavilo je podatak kako je Borjana Krišto prešla u vodstvo ispred Željka Komšića i vodi sa 53 posto prema 47 posto Komšićevih glasova. Tada se u raspravu uključio jedan komentator s porukom čitateljima da ne paničare jer “tek trebaju doći glasovi iz krajeva u kojima nema Hrvata”.

Komentator je očito bio netko dobro upućen u izbore iz Komšićeva ili Izetbegovićeva stožera. Hrvatskoj diplomaciji i predstavnicima Hrvata u BiH ne treba bolji dokaz protiv nakaradnog izbornog sustava u BiH od znakovite poruke u izbornoj noći. Neka je samo isprintaju i nose sa sobom od Bruxellesa do Washingtona.

Kada smo kod svjetskih centara moći, treba pohvaliti i hrvatsku diplomaciju koja se još od Domovinskog rata nije pokazala u ovakvom svjetlu. Znali smo da su uspjeli pridobiti SAD i Veliku Britaniju za izmjene izbornog zakona, a do zadnjeg trenutka nije se znalo hoće li Berlin popustiti. Na koncu, i Berlin je dao zeleno svjetlo i BiH Hrvati su uspjeli očuvati elemente konstitutivnosti. To je sada polazna točka za sve daljnje pregovore. Nemoguće je Hrvate isključiti iz federalne Vlade i Vijeća ministara BiH, a u idućem razdoblju treba strpljivo i uporno raditi kako bi se došlo i do izmjena u pogledu izbora članova Predsjedništva. Jedino rješenje ovog problema su dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH iz kojih bi se birao hrvatski i bošnjački član Predsjedništva.

Korupcija i afere

Svako drugo rješenje vodilo bi u izborne prevare kakve smo dosad gledali pri delegiranju članova u Dom naroda Federacije BiH i kakvima smo svjedočili i ovaj put prilikom novog nametanja Željka Komšića. Gledajući rezultate stranaka, nameće se zaključak kako su ovi izbori rezultirali potpunim izbornim debaklom SDA i Bakira Izetbegovića. Predsjednik SDA poražen je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva u srazu s Denisom Bećirevićem, liderom koalicije 11 stranaka predvođenih SDP-om.

Unutarbošnjački okršaj rezultirat će vrlo vjerojatno odlaskom SDA u oporbu, a novu većinu na federalnoj razini mogla bi činiti SDP-ova koalicija i koalicija stranaka Hrvatskog narodnog sabora predvođena HDZ-om. Njima će se u Vijeću ministara BiH iz Republike Srpske gotovo sigurno pridružiti SNSD Milorada Dodika. Kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović pobijedila je SDS-ova Mirka Šarovića u utrci za srpskog člana Predsjedništva, a Milorad Dodik novi je predsjednik entiteta RS.

Odmah nakon objave rezultata izbora stigla je obavijest iz Ministarstva financija SAD-a kako je dosadašnji premijer Federacije BiH Fadil Novalić iz SDA uvršten na crnu listu SAD-a zbog korupcije i podrivanja institucija BiH. Bila je to još jedna poruka Bakiru Izetbegoviću kako je njegova politička era završila. To je isti onaj Fadil Novalić kojemu se sudi zbog pronevjere 10 milijuna maraka za nabavu respiratora u jeku koronakrize. Korupcija nije bila najveći grijeh Bakira Izetbegovića. Sada možemo slobodno reći kako je uklonjen s političke pozornice zbog huškačke, gotovo ratne, retorike. Davao je izjave o prebrojavanju, nabavi dronova, proizvodnji raketnih bacača. Otvoreno je prizivao intervenciju Erdogana i Turske u BiH, miješao se u unutarnje stvari Crne Gore.




Ostavština SDA

Ukratko, prerastao je u regionalni problem broj jedan. Takvu retoriku, uza sve probleme na jugoistoku Europe, administracija SAD-a nije mogla tolerirati. Mnogo teži posao čeka novu vlast u raščišćavanju ostavštine SDA. Naime, ta stranka je pod svoj patronat potpuno stavila državne institucije. Od Suda i Tužiteljstva BiH preko Sigurnosno-obavještajne agencije do Središnjeg izbornog povjerenstva. U svim tim institucijama malo je vrijedio zakon, a mnogo više riječ Bakira i Sebije Izetbegović.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.