fbpx
Foto: Gordan Mehkek/Cropix

PLENKOVIĆ POKUŠAVA OPONAŠATI ORBANA! Viktor je u svojoj zemlji odradio frajerski posao, Andrej ide lukavije: Želi izbjeći ‘packe’ Bruxellesa

Autor: Mirko Jozić/7Dnevno

U tjednu u kojem su se hrvatski građani hvatali za glavu zbog poskupljenja koja ih u posljednje vrijeme sve učestalije dočekuju na benzinskim crpkama, Glavna skupština INA-e odobrila je isplatu dividende od 98 kuna po dionici svim dioničarima, koja bi se trebala realizirati najkasnije do 14. srpnja.

Prema usvojenom financijskom izvješću, INA je prošle godine ostvarila neto dobit u iznosu od 1,27 milijardi kuna, a taj ogromni rast posljedica je skoka cijena nafte i plina tijekom prošle godine. Na temelju odluke donesene na dioničarskoj skupštini, mađarskom MOL-u sredinom srpnja bit će isplaćena dividenda od 481 milijun kuna jer Mađari posjeduju oko 49 posto vlasničkog udjela u INA-i, u kojoj država ima oko 45 posto udjela pa bi time trebali dobiti dividendu od 439 milijuna kuna, dok bi na ime dividende kao treći najveći dioničar AZ mirovinski fond trebao uprihoditi oko 22 milijuna kuna.

Sve su to podaci koji se ne tiču previše običnih smrtnika, premda i u njima valja tražiti razloge zbog kojih je Hrvatska danas energetski ovisna o svojim susjedima. Ono što obične građane mnogo više zabrinjava jest odluka o fiksiranju cijena goriva svagdje osim na autocestama, što bi prema tvrdnjama upućenih stručnjaka moglo rezultirati potpunim kaosom na svim benzinskim postajama, kako u turističkim mjestima, tako i u mjestima uz autocestu.


Stvaranje kaosa

Pojednostavljeno rečeno, turisti bi uskoro mogli silaziti s autoceste ili prije odlaska s ljetovanja puniti spremnike svojih automobila u mjestima u kojima su ljetovali, što bi u špici sezone moglo rezultirati kolapsom i nestašicom goriva na tim benzinskim postajama, no u Vladi se zasad time ne zamaraju, iako bi to moglo prerasti u ozbiljan problem. Zasad je premijer Plenković dio problema riješio na telefonskoj sjednici na kojoj su donesene nove mjere vezane uz cijene goriva koje su se, s izuzećem autocesta, fiksirale na 13,08 kuna za eurodizel po litri, 13,50 kuna za benzin te 9,45 kuna za plavi dizel po litri. Istodobno na autocestama cijene rastu na 14,57 kuna za eurodizel i 14,06 kuna za eurosuper 95. Ideje su to koje su nastajale u resoru ministra financija Zdravka Marića i njegova novog kolege, ministra gospodarstva Davora Filipovića, no pita li se vlasnike benzinskih crpki, male i velike naftaše, sve ovo samo je gašenje požara koji bi se uskoro trebao još ozbiljnije rasplamsati.

Potražnja za gorivom, bez obzira na sve više cijene, kontinuirano raste, a goriva je sve manje, cijene mu i u nabavi rastu praktički preko noći, a sve to moglo bi rezultirati problemima u nabavi, pa u konačnici i nestašicom, koja bi Hrvatsku mogla dočekati početkom nikad neizvjesnije jeseni. “Da nije bilo svih Vladinih mjera, cijena dizela bila bi 16,64 kune, benzina 15,95, plavog dizela 11,83”, otkrio je ovih dana premijer Plenković, dajući i sam naslutiti o koliko ozbiljnoj krizi u ovom sektoru govorimo. Ne vidi Plenković problem u svojim mjerama koje ne smatra diskriminirajućima. “Naša politika nije diskriminirajuća.”

Gašenje vatre

“I vi i ja, da točimo na autocestama, plaćali bismo višu cijenu. Mi za razliku od Mađarske nemamo mehanizam koji će sigurno pasti na sudu EU-a. To je protupravno da s jednim tablicama točite po jednoj cijeni, a s drugima po drugoj. Mislim da nije realno da će ljudi silaziti s autoceste i točiti u gradovima pa se vraćati na autocestu. Neki možda hoće, ali ne velik broj”, kaže Plenković, koji je po svemu sudeći pokušavao na lukaviji način oponašati svojeg mađarskog kolegu Viktora Orbana koji je u svojoj zemlji uistinu u tom pogledu odradio frajerski posao, što se za Plenkovića ne može reći, posebice sada kada je vidljivo da bi ovakve mjere mogle prouzročiti probleme usred turističke sezone na Jadranu, gdje su cijene otišle u nebo, do te mjere da su i imućni turisti počeli prigovarati zbog poskupljenja.

Da je situacija ozbiljna, moglo se vidjeti ovih dana kada je medije preplavila vijest o tome da je cijena kruha od 600 grama u jednoj bračkoj pekarnici čak 19 kuna, iz čega proizlazi da kilogram tog istog kruha stoji 39 kuna. Za kuglicu sladoleda u Hrvatskoj na Jadranu treba izdvojiti u prosjeku oko deset kuna, dok se za sladoled u Crnoj Gori na njihovim morskim destinacijama izdvaja oko osam kuna. Rižoto od morskih plodova u Hrvatskoj stoji u prosjeku oko 80 kuna, dok u Crnoj Gori za njega treba izdvojiti 20-ak kuna manje. Dvije ležaljke sa suncobranom u Budvi stoje oko 80 kuna, dok je u Hrvatskoj cijena u prosjeku oko 120 kuna. Za smještaj se u Hrvatskoj u prosjeku izdvaja oko 560 kuna, dok je u Budvi prosječna cijena smještaja oko 240 kuna. Kava je u Hrvatskoj na Jadranu u prosjeku oko 12 kuna, dok je u Crnoj Gori oko osam kuna. No sve to slobodno je tržište, malo je obitelji s kontinenta koji si ljetovanje na Jadranu mogu priuštiti, posebice sada kada svjedočimo ogromnom rastu cijena i inflaciji koja se očito neće zaustaviti.

Skupa zemlja

Neće se zaustaviti ni problemi s gorivom pa su stoga nedavno iz Petrola upozorili da se već suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu. Malo toga u tom pogledu mogu poduzeti u Marićevu resoru, u kojem podsjećaju da su prvim setom mjera još krajem prošle godine utjecali na rast cijena nafte i derivata regulirajući administrativno, ali i zamrzavanjem cijena osnovnog benzina i dizela. Međutim, cijene nafte u međuvremenu su i na međunarodnom tržištu otišle u nebo pa je Vlada bila prisiljena promijeniti modalitet mjera te je krenula u snižavanja trošarina, odnosno ograničavanje marži, umjesto da administrativno regulira ukupnu cijenu kako ne bi došlo do ugroze opskrbe.

Pitanje je, međutim, jesu li u Vladi dugoročno uspjeli izbjeći ugrozu opskrbe, u susjednoj Srbiji već najavljuju neizvjesnu zimu, a globalni direktor JP Morgana Jamie Dimon nedavno je otkrio kako se pripremaju za uragan, nakon čega se oglasio i predsjednik Goldman Sachsa John Waldon koji je otkrio da su pred nama teška ekonomska vremena.




O tome da građane naše zemlje također očekuju teški dani i ozbiljan socijalni udar, svjedoči i to što su u samo jednom danu najavljena značajna poskupljenja goriva, telekom usluga, grijanja i registracije automobila. O gorivu se ionako sve već reklo, no sva tri vodeća telekoma s prvim danom srpnja odlučila su podići cijene nekih usluga, s tim da se poskupljenja prisilno odnose na mobilne usluge. Korisnici A1 Homebox usluge ovih su dana primili vijest o povećanju cijene usluge za 20 kuna, od početka srpnja Telemach je digao cijene mobilnih pretplatničkih paketa koji su bili dostupni za aktivaciju još od ožujka prošle godine, a poskupljenja je najavio i Hrvatski telekom.

Najavljena su i poskupljenja grijanja za stanovnike Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, dok bi usporedno s time registriranje automobila moglo poskupjeti za oko 30 kuna, što možda i nije neki prevelik iznos, ali je u ovim kriznim vremenima svaki izdatak koji nije nužan velik.

Teška jesen

Pred nama je u svakom slučaju iznimno teška zima, nije čudno stoga što ekonomski analitičari građane već sada pozivaju da se počnu pripremati na nestašice. Nedavno je analitičar Ljubo Jurčić građanima poručio da se opskrbe vrećama krumpira i svinjskim polovicama, što bi, kako zasad stvari stoje, doista moglo biti od velike koristi.




Redukcije po trgovačkim lancima već su počele, a prema riječima naših sugovornika iz Slavonije, u lokalnim trgovinama diljem regije već se sada regulira kupnja ne samo ulja nego i brašna, što je pokazatelj velike krize i prvi signal da dolazi period gladi i neimaštine, koja sa sobom donosi nove probleme, a lako moguće i nemire, prosvjede i bunt građana, koje Plenković više neće moći smiriti ni mjerama ni bonusima.

Dođe li do toga, njegovi planovi o trećem uzastopnom mandatu mogli bi se raspasti kao kula od karata, što je scenarij koji premijer po svaku cijenu nastoji izbjeći pa se uza sve ostalo u najvećoj mjeri oslanja na europsku pomoć. Pitanje je, međutim, kako će se Hrvatska i s tom europskom pomoći nositi kada i ako uđemo u eurozonu i hrvatsku kunu zamijenimo eurom, što ni u jednoj državi nije prošlo bez poskupljenja, koja bi za naš narod predstavljala potpuni slom i kolaps od kojeg ćemo se godinama oporavljati.

Autor:Mirko Jozić/7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.