Foto: Patrik Macek/PIXSELL

ONI ODLUČUJU O MJERAMA: Plenković sluša samo jednog znanstvenika, a zbog lokalnih izbora ignorira upozorenja!

Autor: 7Dnevno

Dugo najavljivani drugi val pandemije koronavirusa u mnogim je europskim zemljama dočekan s mnogo ozbiljnijim mjerama nego što je to slučaj u Hrvatskoj. Policijski sat, potpuna ili djelomična karantena, ograničavanje kretanja i okupljanja, sve su to mjere koje po užurbanim procesima na snagu stupaju širom Europe, a sve radi sprječavanja zaraze, ali i kolapsa zdravstvenih sustava.

Hrvatska po tom pitanju pleše oko ruba opasne provalije, u prošlih nekoliko tjedana svjedočili smo ozbiljnim naznakama kolapsa zdravstva. Dugovi bolnica prema veledrogerijama dosegli su maksimum te doveli u pitanje isporuku prijeko potrebne medicinske opreme, prizori iz bolnice u zagrebačkoj Dubravi u nevjerici su ostavili čak i one koji postojanje virusa dovode u pitanje, broj zaraženih iz dana u dan sve je veći, manjka respiratora, a tu je i sve više hospitaliziranih.

No, Nacionalni stožer odbija konkretizirati mjere, nikakvog oblika kažnjavanja za kršitelje mjera nema, niti o tome uopće ima govora, policijski sat nije opcija, niti stručnjaci iz stožera imaju na umu novo zatvaranje države, nalik onome s početka pandemije, kad je Hrvatska borbu s nepoznatim neprijateljem vodila ponajbolje u Europi bilježeći trivijalan broj zaraženih. Da će Hrvatska s koronom plesati nastojeći održati balans između očuvanja zdravstva, ali i ekonomije u više je navrata u svojim javnim nastupima dao do znanja premijer Plenković, u čijem se HDZ-u unatoč epidemijskoj situaciji održava drugi val izbora, pandemiji unatoč u Vukovaru se održala i Kolona sjećanja pa je jasno kako Nacionalni stožer koji slovi za tijelo nezavisnih stručnjaka zapravo pleše po direktivi HDZ-ove, odnosno Plenkovićeve politike. To više nije nikakvo iznenađenje, baš kao što više nije iznenađujuće ni to da vladajući uz rekordni broj zaraženih odbijaju proglasiti izvanredno stanje.

Opasni manevar

“Hrvatska je trenutačno zbog pandemije suočena s najvećim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata, a još je nepoznato dokad će to trajati”, priznao je premijer na nedavnoj konferenciji za medije, no unatoč toj dramatičnoj objavi Plenković borbu s pandemijom nema namjeru dijeliti s oporbenim zastupnicima već je uz blagoslov kolege Božinovića sve prevalio na leđa glasovitog Stožera, čiji je ugled u javnom prostoru na sve nižim granama. Dio pravnih stručnjaka smatra da Ustav u ovakvim okolnostima nalaže da se oporba uključi u borbu protiv pandemije, ali i da se primjeni članak 17. Ustava koji kaže kako se u doba velikih prirodnih nepogoda mogu ograničiti pojedine slobode i prava koja proizlaze iz Ustava, no ta ograničenja donose se u Saboru, dvotrećinskom većinom glasova. Mjera je to koja je predviđena kako se ograničavajuće odluke ne bi zlorabile u politikantske svrhe, a budući da se radi o kompleksnim odricanjima poželjno je da iza ograničavajućih odluka stane šira politička scena, u Plenkovićevu slučaju to je barem još 25 zastupnika oporbe. No, kao što je nakon odbijanja te opcije bio tvrdoglav na početku pandemije, Plenković je i sad uvjeren kako mu za rat s koronom takvo što nije potrebno. Štoviše, to smatra opasnim manevrom koji bi doveo u pitanje njegovu političku poziciju. Da mu nitko osim Stožera i nekolicine stručnjaka iz glasovitoga Vladina Znanstvenog savjeta u borbi s koronom nije potreban, Plenković je odlučio prije desetak dana te svoj plan predstavio najbližim suradnicima i predstavnicima Savjeta na opće zadovoljstvo prijatelja Božinovića. Međutim, ta njegova odluka nije prošla „lišo”, štoviše, unijela je velike nemire među predstavnike Zdravstvenog savjeta pa neki od članova toga Vladina savjetodavnog tijela razmišljaju o odlasku. Nezadovoljstvo je na vrhuncu, tvrde naši sugovornici iz Savjeta te kažu da Plenković u borbi s koronom unazad nekoliko tjedana pokazuje nezabilježeno političko jednoumlje.




Gubljenje vremena

Naime, kako tvrde, premijer i Stožer u zadnje vrijeme slušaju isključivo prijedloge onih znanstvenika čija im stajališta politički idu na ruku, a to nezavisni znanstveni stručnjaci smatraju skandaloznim i nedopustivim pa nemaju namjeru u ovako opasnim vremenima biti dio HDZ-ova političkog folklora. Proljetos je premijer Plenković osluškivao prijedloge iz Savjeta, raspravljalo se, polemika je katkad bila i burnija, no on je bio taj koji je uvažavao stajališta ljudi koji su pozvani u Savjet kako bi vladajućima pomogli svojim znanjem i stručnošću. Sad kad mišljenja dijela članova uvelike odudaraju od onoga što Plenkoviću ide na ruku, on im je jasno dao do znanja da je Stožer tijelo stručnjaka čija je odluka zadnja, ali i tijelo čije se odluke poštuju, što dio znanstvenika naziva politizacijom koja je dovela do toga da se dio znanstvenika sluša, dok se drugi dio znanstvenika, koji po uzoru na Europu sugerira strože mjere, u cijelosti ignorira, pa dio znanstvenika svoj angažman u Savjetu smatra gubljenjem vremena. Upravo stoga poručuju kako nemaju namjeru ostajati u tijelu koje ignorira njihove preporuke te time u pitanje dovodi njihov stručni i profesionalni pristup. Umjesto toga, opcija im je javno, putem medija upozoravati na eventualne propuste, pa su slijedom toga neki od znanstvenika Plenkoviću već dali do znanja da ne podržavaju njegov pozitivan stav, a osim toga dio njih doveo je u pitanje mjere koje Stožer poduzima. Kakve su to točno mjere i kakva je to točno strategija, pitaju se naši sugovornici pa napominju kako Beroševi i Božinovićevi javni nastupi i upozorenja ne padaju na plodno tlo, što se potvrdilo i nedavno u Zagrebu, gdje je otkriveno mnoštvo podruma u kojima se održavaju privatne, ilegalne i razularene zabave na kojima sudjeluje mnogo mladih ljudi. To su žarišta korone koja se ne registriraju, a dok se s jedne strane naciju straši „koronaredarima” koji nemaju nikakvog učinka, u glavnom se gradu u ilegali organiziraju razularene zabave, i nakon uvida u ta događanja Stožer nije želio pooštriti mjere, već Božinović građane neuvjerljivo poziva da sami prijave te tulume, što dio revoltiranih znanstvenika smatra nepravednim, neučinkovitim pa i nedopustivim, baš kao što dio njih drži da se i Kolona sjećanja nije morala održati, barem ne na ovaj način na koji se to zbilo bez jasno propisanog protokola.

 




Premijer i članovi Vlade i Nacionalnog stožera sa znanstvenicima razgovaraju putem videolinka Foto: Patrik Macek/PIXSELL

 

Dramatične brojke

Onaj dio znanstvenika koji je kritičan prema Vladinim mjerama upozorava kako je kontrola nad zarazom u ovom trenutku definitivno izgubljena te da Stožer zapravo nema pojma koliko je u Hrvatskoj doista zaraženih, a sve to mogli bismo platiti mnogo više nego što bi konkretne i strože mjere koštale našu zemlju. Ni Beroš ni Božinović nemaju dokument, raspisanu strategiju, oni naprosto nemaju plana, svjedoče naši sugovornici iz Znanstvenog savjeta te napominju kako je ministar zdravstva tijekom ljeta hrvatsku javnost uvjeravao da su spremni za drugi val, a onda su već u prvim tjednima toga drugog vala buknuli problemi u Dubravi. Nedugo potom počeo se problematizirati manjak respiratora koje je Beroš usred pandemije odlučio nabaviti, no od lipnja se čekalo, bez da smo se pripremili i bez da se strategija jasno razradila među stručnjacima. Plenković sve te kritike znanstvenika gura pod tepih, a osim što slijepo vjeruje Božinoviću, svoju strategiju uvelike oslanja na prijedloge profesora biokemije Gordana Lauca, vlasnika tvrtke Genos, koji je i ranije zbog svojih stavova ulazio u konflikte s kolegama iz Vladina Savjeta, koji se navodno podijelio na struju blisku Plenkoviću i Laucu te na struju epidemiologa i drugih stručnjaka koji inzistiraju na jasno propisanim, strožim i određenim mjerama kojima bi se dramatične brojke suzbile. Nastavi li Plenković nekritički pristupati ovoj situaciji, znanstvenici kažu kako će iz Savjeta definitivno otići, napominju kako bi njih nekoliko odjednom moglo napustiti Savjet ako ih vladajući nastave ignorirati te kažu kako bi taj scenarij za Plenkovića i njegovu Vladu mogao biti ozbiljan pa i nadasve bolan udarac, budući da se radi i o stručnjacima koji dobro kotiraju u međunarodnim vodama. I na posljednjem sastanku Savjeta koji je održan 6. studenoga znanstvenici su Plenkovića upozorili na korake koje namjeravaju poduzeti, no on je i nakon toga sastanka izašao pred predstavnike medija odbacujući i novu karantenu i policijski sat. Tad je članovima Znanstvenog savjeta dao do znanja da oni u ovom tijelu sudjeluju dobrovoljno i besplatno te da nitko od njih nije vezan politikom Vlade ni mjerama koje donosi Stožer, upozorivši ih da su oni savjetodavno tijelo. Te su Plenkovićeve izjave među znanstvenicima odjeknule poput bombe, a negodovanje i nezadovoljstvo na vrhuncu su sa svakim danom, s kojim broj oboljelih i preminulih raste. Sve ovo čemu svjedočimo nepristrani znanstvenici nazivaju političkim amaterizmom, a Plenkoviću posebno zamjeraju to što je uvažio uglavnom Laucova stajališta. Da je tome tako potvrdio je između redaka i premijer.

Bijes znanstvenika




“Njihovi stavovi su njihovi i oni su tu dobrovoljno. Gospodin Lauc sve je pojasnio, danas smo raspravili brojne teme i došli do zaključka da se ne mora svaki član Savjeta slagati u svemu”, poručio je Plenković, izazivajući bijes među znanstvenicima koji se ne nadaju skorom sazivanju nove sjednice. Priznaju kako policijski sat niti nije bio opcija o kojoj se raspravljalo, no uvjereni su kako se Plenković i Božinović zapravo pribojavaju novih i konkretnih mjera, budući da su i ove nikakve mjere rezultirale prosvjedima. Da se uvedu neke konkretne i ograničavajuće mjere to bi se negativno odrazilo na rejting vladajuće stranke koja se punim intenzitetom priprema za lokalne izbore, a predsjednik Vlade pod svaku cijenu pa i uz ovaj veliki rizik nastoji izbjeći nemire i ozbiljnije proteste građana i poduzetnika. Da su članovi Savjeta podijeljeni moglo se naslutiti i iz nedavnog nastupa profesora Branka Kolarića na javnoj televiziji, ovaj epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar izjavio je tom prigodom kako se stručna zajednica zalaže za strože mjere. Kolarić od ranije poziva na to da se nastava u školama i fakultetima održava online, predlagao je i zabranu rada klubova, ali i skraćivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata. No, najglasniji zagovornik oštrijih mjera svakako je Ivan Đikić, koji u znanstveni savjet nije ni pozvan baš kao što u njegovu radu ne sudjeluje profesor Igor Štagljar, što je također jedna od kritika na ovo vladino tijelo. I Đikić i Štagljar unazad nekoliko tjedana nerijetko suprotstavljaju svoja stajališta onima Laucovima, no Plenković mu iz nekog razloga bezrezervno vjeruje. Ta njegova vjerovanja mogla bi rezultirati nezapamćenim skandalom, i raspadom Znanstvenog savjeta, i to baš kad Hrvatska svjedoči ozbiljnim brojkama i ozbiljnoj krizi. „Pucanje” Savjeta Plenkovića bi usred krize dovelo u sukob sa znanstvenicima, no izgleda da to predsjednika Vlade ne brine previše, jer on je s koronom odlučio plesati po Laucovim, Capakovim i Božinovićevim notama.

Autor:7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.