Foto: Ranko Suvar / CROPIX

NINA JE ODRIJEŠILA KESU! Nikad više novca za kulturu: Unatoč silnim eurima nema nagovijesti da je pred Hrvatima značajniji kulturni uzlet

Autor: Maja Hrgović/7dnevno

Kad kultura postane područje bez iznenađenja, znači da je i cijelo društvo, u najbolju ruku, u stanju stagnacije.
Svježe objavljeni rezultati potpora kojima država javnim novcem, kroz godišnji natječaj Ministarstva kulture i medija, potiče stvaranje novih djela – od književnosti preko kazališta do likovnosti – nisu iznjedrili pomake koji bi dali nagovijestiti da će godina pred nama donijeti neki značajniji kulturni uzlet. Institucije koje su prijašnjih godina dobro prolazile na tom natječaju prošle su dobro i ovaj put, manifestacije koje su prijašnjih godina dobile solidne potpore, nastavit će s djelovanjem uz jednako solidne potpore, a na popisu autora novih djela uglavnom su dobro poznata imena koja uživaju podršku javnih fondova.

Tri velike potpore

Krenimo od književnosti. Potpore za poticanje književnog stvaralaštva u 2023. godini dobilo je 68 autora, među kojima su Ludwig Bauer, Zoran Ferić, Drago Glamuzina, Dorta Jagić, Senko Karuza, Slobodan Šnajder i drugi. Potpore su zamišljene kao stipendija za stvaranje novih proznih i poetskih djela, kao plaća piscima čija će djela obogatiti hrvatsku kulturu, a dodjeljuju se u novčanim iznosima od po 21, 42 i 84 tisuće kuna – za tri, šest ili dvanaest mjeseci rada na rukopisu.
Kao i prijašnjih godina, jednogodišnjih potpora je najmanje – samo su tri “velike” potpore dodijeljene ove godine, i to Robertu Perišiću za roman “Drugi jezik”, Matiji Pisačiću za autorski strip “Psihotična mjesečeva sonata” te Lori Tomaš za roman “Na papiru tvoje kože”.
U duhu potpune transparentnosti, Ministarstvo s rezultatima svog javnog poziva za financiranje javnih potreba u kulturi objavljuje i opis odbijenih prijava, koji je ponekad i zanimljiviji od popisa odobrenih – a oba popisa govore o smjeru kojim Ministarstvo želi krenuti u oblikovanju budućeg kulturnog krajolika zemlje. Ove godine, među odbijenim su prijavama memoari Snježane Banović “Moje osamdesete – kronika izabranih trenutaka” i nova djela Dražena Katunarića, Vedrane Rudan, Ivice Ivaniševića, Tomislava Šovagovića… Odbijeno je djelo “I Zagrepčane ubijaju, kaj ne?” Silvije Šesto. Na popisu odbijenih je stotinjak autora.
U velikom natječaju Ministarstva popularna je kategorija financiranje časopisa i portala. Ni tu nema većih iznenađenja: iznosi su u većini slučajeva premaleni da bi omogućili pristojno funkcioniranje malih medija, no dovoljni za volontersko životarenje, što je koncept zahvaljujući kojemu opstaje niz zanimljivih malih portala specijaliziranih za razna područja kulture. Vizkultura, okrenuta likovnom životu Hrvatske, dobila je 30 tisuća kuna, portal Dizajn.hr dobio je 20 tisuća, dok je Booksa.hr, posvećena promicanju književnosti, prošla nešto bolje s 40 tisuća kuna.

Zadovoljna Matica

Portal nacionalnemanjine.hr, čiji je izdavač Udruga za nezavisno kreativno djelovanje ACT, dobio je 30 tisuća kuna. Medu odbijenima je, nažalost, kvalitetan i dinamičan nezavisni portal o glazbi Ravno do dna. Odbijeno je i financiranje časopisu Smib, časopisu Up&Underground, Književnoj rijeci, Književnoj smotri, Kulturistri… Najbolje su prošle tiskane publikacije dvaju književnih društava (Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika) – oba su za svoje časopise dobila po 260 tisuća kuna, dok je apsolutni rekorder u ovoj kategoriji Matica hrvatska koja je za izdavanje Vijenca, Kola i Hrvatske revije u 2023. godini dobila 720 tisuća kuna.
Iznosom od 19,768.600 kuna, odnosno 2,623.744,11 eura podržani su programi časopisa i elektroničkih publikacija, književnih manifestacija, izdavanja knjiga, književnih programa u knjižarama te programi poticanja književnog stvaralaštva, što je u ovom dijelu potpora za knjigu i nakladništvo povećanje od sedam posto u odnosu na prethodnu godinu.
U našem skučenom području kulture, čiji se doseg smanjuje s demografskim odljevom i recesijom, državne subvencije određuju i snagu i smjer kulturnog djelovanja. Tako se, na primjer, popis odobrenih potpora domaćim izdavačima može iščitati kao prilično precizna najava knjiga koje će se na policama knjižara naći 2023. godine.
Četiri su izdavača rekorderi po dodijeljenim iznosima: po 460 tisuća kuna dobile su izdavačke kuće Hena com, Fraktura, Naklada Ljevak i V.B.Z. Nešto više od milijun kuna dodijeljeno je ukupno domaćim izdavačima, a očekivano su dobro prošle kuće OceanMore, Sandorf, Leykam International, Disput i Vuković&Runjić, sve u rasponu od 300 do 350 tisuća kuna. Među dobitnicima izdašnijih potpora je i jedna nova izdavačka kuća, Petrine knjige, koju je nakon četvrt stoljeća rada u Mozaik knjizi pokrenuo poznati urednik Zoran Maljković. Dodijeljeno im je 300 tisuća kuna – dovoljan poticaj da se za koju godinu lansiraju među velike igrače naše male nakladničke scene.

Milijun za izdavače

Za monografije iz područja umjetnosti potpore su dobili Bane Milenković, Ivica Malčić, Ivan Posavec, HAZU za knjigu o Dragi Ibleru, a Institut za povijest umjetnosti za knjigu o Vjekoslavu Bastlu. Školska knjiga dobila je potporu za monografiju umjetnice Otti Berger, hrvatske ikone Bauhausa koja je skončala u Auschwitzu. Zagrebačka Gradska skupština proljetos je na sjednici odlučila jednom maksimirskom parku dati ime po ovoj zaslužnoj umjetnici.

Kada je pak riječ o književnim manifestacijama, od 166 prijava koje su pristigle na javni poziv u listopadu, 81 program je pozitivno ocijenjen pa će između njih biti podijeljen iznos od 4,278.600 kuna odnosno 567.867,81 eura. To su manifestacije koje se odvijaju u svim krajevima Hrvatske i održavaju živost književne scene i izvan metropole, pomažući razbiti centralizirani koncept kulture.
Podržava se i niz festivala i manifestacija međunarodnog karaktera, uključujući i organizaciju nacionalnih sajmova na međunarodnim sajmovima knjiga poput onog velikog frankfurtskog. Nacionalni nastup Hrvatske na tom megasajmu organizira Hrvatska gospodarska komora, odnosno Zajednica nakladnika i knjižara koja djeluje u sklopu komore. Dodijeljeno im je 700 tisuća kuna, raspoređenih za organizaciju Noći knjige, najvećega domaćeg sajma knjiga Interliber i gostovanja na sajmovima od Bologne do Sarajeva i Beograda.
Zajednica nakladnika i knjižara bitan je sugovornik Ministarstvu i u kreiranju nove strategije poticanja čitanja, koja će ove godine napokon dobiti i novi, sveobuhvatniji model otkupa knjiga za narodne knjižnice. U dugogodišnjoj misiji nagovaranja Hrvata na čitanje – koja nikako da pokaže neki značajniji uspjeh jer su podaci o čitateljskim navikama Hrvata iz godine u godinu sve više poražavajući – bit će pokrenut i novi nacionalni program “Rođeni za čitanje”.

Promicanje čitanja

I u kategoriji književnih manifestacija, dva konkurentska društva pisaca dobila su velike iznose, 350 tisuća kuna za manifestacije u organizaciji Društva hrvatskih književnika, a 320 tisuća kuna za Hrvatsko društvo pisaca. Udruga Sa(n)jam knjige u Istri dobila je 280 tisuća kuna za organizaciju istoimenog sajma te za pulski Festival dječje knjige Monte Librić, kao i za Sajam dječje knjige Librić u perivoju. Nakladnik V.B.Z. dobio je 100 tisuća kuna za svoj književni festival Vrisak.
“Budući da je utvrđeno da se često domaćim autorima prilikom gostovanja na festivalima i drugim manifestacijama za nastupe, odnosno za njihov rad ne isplaćuju honorari, ove je godine uvedena obveza isplate polovice odobrenih sredstava domaćim autorima i prevoditeljima, uključujući i njihov rad kao predstavljača moderatora, voditelja radionica i slično”, pohvalili su se iz Ministarstva u Runjaninovoj.
Veća pažnja prema autorima, koji su u kulturnoj produkciji često zanemarena kategorija, poklanja se i u potporama za izdavače. Od ove će se godine ugovorom definirati i obveza da se najmanje 30 posto odobrenih sredstava mora isplatiti kao honorar domaćim autorima, uključujući i prevoditelje.

Kad je riječ o novcu iz fondova EU-a, ove će se godine prvi put osigurati 250 milijuna kuna izravnih potpora za kulturne i kreativne industrije, dok se za 35 posto povećavaju ulaganja u financiranje kapitalnih projekata u kulturi koji su u visokoj fazi izgradnje. U spomenutom novom sustavu otkupa knjiga za narodne knjižnice, sredstva za otkup vrijednih knjiga bit će povećana za 533.779 eura, a udvostručuju se i sredstva za isplatu prava na javnu posudbu knjiga u knjižnicama (dosad su iznosila samo 2 milijuna kuna). Porasla su i sredstva za Hrvatski audiovizualni centar u iznosu od 663.614 eura. Prema najavama iz Ministarstva, napokon će biti povećan koeficijent za uplatu mirovinskog i zdravstvenog doprinosa za samostalne umjetnike, koji je krizne 2009. smanjen na mizernih 0,8, što je otad bilo predmet glasnih kritika.




Udvostručena isplata

Kako će izgledati 2023. godina u području glazbene umjetnosti? Hrvatsko društvo skladatelja rekorder je ove kategorije u natječaju Ministarstva s potporom u visini od 780 tisuća kuna, koja im se dodjeljuje za organizaciju 32. Muzičkog bijenala. Osorske glazbene večeri dobile su 650 tisuća kuna, jednako kao i Varaždinske barokne večeri. U potporama za vizualne umjetnosti najviše je dobio ULUPUH, 200 tisuća kuna za 58. Zagrebački salon posvećen primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, pod nazivom “Ne radi sam”, potom Kazamat u Osijeku i Galerija Kula u Splitu 100 tisuća kuna. Po 150 tisuća kuna dobili su programi Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).
Više od 6,6 milijuna kuna izdvojeno je za programe muzejske djelatnosti za 2023. godinu, a gotovo 29 milijuna kuna, odnosno 4 milijuna eura, za 560 programa profesionalne kazališne djelatnosti, suvremenog plesa i pokreta te suvremenog cirkusa, kao i kazališnog i plesnog amaterizma. Tri narodna kazališta (u Zagrebu, Splitu i Rijeci) dobila su po 1,9 milijuna kuna, dok je ono u Varaždinu dobilo 800 tisuća kuna za redovnu djelatnost.

Autor:Maja Hrgović/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.