Photo: Patrik Macek/PIXSELL

NESPOSOBNA OPORBA ZABILA JE AUTOGOL: Svi osim njih znaju da to ne prolazi! Plenković im želi pokazati da je gazda

Autor: Ivana Violić/ 7dnevno

Da dobar dio zasluga za stabilan rejting vladajućeg HDZ-a nosi nestabilna oporba, već neko vrijeme ponavljaju politički analitičari različitih profila. Svako malo oporbeni saborski zastupnici u aktualnom sazivu ujedine se kako bi skrenuli pozornost na neki propust premijera Andreja Plenkovića ili kako bi ukazali na afere njegovih ministara i HDZ-ovih kadrova, no nijedna njihova inicijativa ne prolazi, jer bez obzira na sve afere vladajućih, Plenković i dalje u Saboru ima većinu koja je neupitna. S takvom situacijom u parlamentu predsjednik Vlade ne mora strahovati ni za svoju poziciju ni za svoje odluke, bila riječ o suspektnim ili ispravnim potezima. Oporba šefa Vlade nije uspjela poljuljati ni nedavnim ujedinjenjem vezanim uz kompromitirajuće imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a Roberta Šveba koji je baš u tom trenutku bio u sukobu interesa, bez obzira na to što je oporba u tim trenucima bila u pravu, Plenković je na Prisavlje uspio dovesti svojega čovjeka, baš kao što je u svim zahtjevima za opoziv ministara uspio održati stabilnost svoje vlade.

Najslabija karika

Dosad su oporbenjaci propitivali poziciju ministra zdravstva Vilija Beroša, vijećalo se i o ponajboljem Plenkovićevu ministru Zdravku Mariću, a ovih dana na red je došao ministar graditeljstva Darko Horvat. Nema nikakve dvojbe da obnova potresom porušenih područja postaje najslabija karika Plenkovićeva premijerskog mandata, a nema dvojbe ni da je glava te najslabije karike Horvat. Nije Plenković naivac, i on vrlo dobro zna da mora nešto poduzeti kako bi izvukao i sačuvao svoju poziciju, a da bi je sačuvao, planirao je uskoro u rekonstrukciji Vlade smijeniti Horvata s ministarske pozicije. Pregovore s njegovim nasljednicima navodno je već otpočeo, a onda je stigla oporbena inicijativa i predsjedniku Vlade pomrsila planove, baš kao što je to bilo onda kada je razmišljao o Beroševoj smjeni.

Za razliku od Beroša, Horvat nije Plenkovićev kadar, ovaj ne odveć utjecajni međimurski HDZ-ovac na poziciju ministra poduzetništva došao je u Karamarkovoj, odnosno u vladi Tihomira Oreškovića, dok je u prvu vladu aktualnog premijera ušao kao zamjena za nekadašnju ministricu gospodarstva Martinu Dalić koja je zbog afere Borg samoinicijativno odlučila napustiti vladajuće redove. Horvat se nije proslavio kao ministar gospodarstva, ali ga je Plenković odlučio sačuvati u graditeljskom resoru, čisto kako bi preko njega pokušao osnažiti HDZ-ov status na sjeveru Hrvatske. Samim time što Horvat dolazi iz tog, za HDZ kritičnog dijela, vidljivo je da on ni u stranci nema neku razgranatu mrežu, tako da bi ga Plenković mogao smijeniti bez previše unutarstranačkih peripetija, ali kako premijer nikada nije dopustio da mu oporba mijenja ministre, tako to neće dopustiti ni sada kada se oporbenjaci ustali protiv Horvata. Plenković ga je, kako tvrde upućeni, definitivno otpisao, ali ga neće maknuti sada, i to baš zato što želi pokazati da je vladar koji je spreman i sposoban osobno se obračunati s onim kadrovima koji nisu dorasli izazovima.

Krivi potezi

Imajući u vidu sve dosadašnje oporbene inicijative, izgleda da bi za rušenje ministara oporbenjacima bilo bolje da “okrenu priču” pa da, umjesto kritiziranja, počnu hvaliti Plenkovićeve problematične ministre ako ih uistinu žele eliminirati, jer ove akcije koje smo dosad vidjeli ne prolaze. Upravo zato predsjednik Zoran Milanović i jest najsnažnija oporba koju Plenković trenutno ima u političkoj areni, on Plenkovića udara ispod pojasa, rušeći prije svega njegovu unutarstranačku poziciju, baš zato i jest udario na vinkovačkog ministra Marija Banožića, koji nije pripadnik Plenkovićeve unutarstranačke struje. Kako Plenković ustaje u obranu Banožića, tako se njegova pozicija unutar stranke destabilizira, a dugoročno to rezultira slabljenjem njegova političkog utjecaja. Njegov politički utjecaj u Bruxellesu mogao bi oslabiti time što će Hrvatska, kako zasad stvari stoje, postati jedna od rijetkih država koje nisu uspjele iskoristiti sredstva iz europskog Fonda solidarnosti, odnosno milijune kojima se trebao obnavljati potresom porušeni Zagreb. Golem je to udarac za Plenkovića, čija vlada i stranka sada uistinu ozbiljno boluju od nedostatka kvalitetnih kadrova koji bi mogli iznjedriti plan i program na temelju kojega bi se europski milijuni izvukli transparentno.

Kritičari HDZ-ove politike reći će kako je upravo transparentno povlačenje milijuna ono na čemu su vladajući pali u ovom zadnjem slučaju, no u svakom slučaju, oni koji poznaju materiju naglašavaju kako baš to postaje jedan od najvećih problema samog premijera Plenkovića jer će ga se zbog toga prozivati i na hrvatskoj i na europskoj političkoj pozornici. Plenkoviću oporbeni saborski zastupnici spremaju cijeli niz neugodnosti, koje neće podrazumijevati samo Horvatov opoziv, nego će zahtijevati argumentirani odgovor na pitanje zbog čega je došlo do toga da nam Europska komisija odbija zahtjev da nam se produlji rok za povlačenje 5,1 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti. Oporbenjaci neće zahtijevati objašnjenja samo na tom polju, u sabornici bi se trebalo vijećati i o sudbini guvernera HNB-a Borisa Vujčića, ali i članova Savjeta središnje banke zbog trgovine vrijednosnim papirima poslovnih banaka zaposlenika i dužnosnika HNB-a, što je za HDZ-ovce također neugodna tema, posebice za Plenkovića koji je kao jednu od ključnih točaka svojega mandata označio ulazak u eurozonu, što je projekt koji je oslonio baš na Vujčića.

Ništa od ostavke

Zastupnici oporbe od Plenkovića će zahtijevati Vujčićevu ostavku, a već se spominju i prijave europskom tužitelju, što nakon afere Žalac za Plenkovića nije nimalo ugodno. Neugodnosti bi Plenković mogao imati i s Mostom, njihovi zastupnici uskoro predaju svoje potpise za referendum protiv covid-potvrda na prebrojavanje, u isto vrijeme korona divlja po državi, a ministar Beroš uspio se posvađati s liječnicima obiteljske medicine koji padaju s nogu, a na koje je prebacio testiranja građana, koji pak po društvenim mrežama dijele svoja iskustva s čekanjima hitne pomoći čiji djelatnici više ne stižu pokriti sve potrebite građane u razumnom roku. Čačkat će oporbenjaci u periodu koji je pred nama i po napadu koji je mladi Danijel Bezuk izveo na Banske dvore, a koji je Plenković opisao kao teroristički čin, te bi se zbog toga moglo raspravljati o radu policije i Sigurnosno-obavještajne agencije, na što je pozornost skrenuo upravo Plenković.

Izgleda da period koje je pred nama za Plenkovića neće biti ugodan, no neugodnosti ima i u oporbi, SDP i Možemo sve teže u Zagrebu pronalaze zajednički jezik jer se socijaldemokrati osjećaju zapostavljeno u suradnji sa svojim većinskim partnerom u glavnome gradu, ali i partnerom čije ambicije idu sve do premijerske fotelje, u koju bi instalirali Sandru Benčić. U toj istoj premijerskoj fotelji vidi se i Peđa Grbin, koji se još nije uspio nametnuti kao lider oporbe, rejting njegove stranke stoji na mrtvoj točki i ne uspijeva se oporaviti premda je najveća oporbena stranka provela unutarstranačke izbore na kojima ju je Grbin uspio ‘osvježiti’ vlastitim kadrovima. Oni koji nisu pristali biti Grbinovim kadrovima odvojili su se u poseban zastupnički klub te bi uskoro, predvođeni Davorom Bernardićem, trebali osnovati udrugu, a onda i stranku.




Komešanje na desnici

Pokretanje nove stranka najavljuje gužvu na ljevici, dok se na desnoj strani oporbe zastupnici odavno gužvaju. Suverenistima se prošle godine pridružio Miroslav Škoro, ali on već neko vrijeme kao da ne postoji na političkoj sceni, nešto je aktivnija njegova sestra Vesna Vučemilović, ali to više nije ni nalik na ono što su njih dvoje predstavljali na desnoj sceni i u Domovinskom pokretu kojem bi Škoro navodno trebao konkurirati svojom novom strankom. Onu staru vodi Ivan Penava, koji je uspio zaustaviti pad rejtinga, ali za povratak na stare staze trebat će još puno rada i truda. Puno rada i truda za svoje pozicioniranje uložio je Most, uspiju li uistinu provesti svoj referendum, nema nikakve dvojbe da će postati najveća noćna mora Andreja Plenkovića, ali i da će stasati u najstabilniju oporbenu stranku. Međutim, i Most će morati raditi na sebi jer je teško stranačku politiku oslanjati samo na koronu, i to je vjerojatno prolazno, pa će u skladu s time Most morati dodatno raditi na izgradnji infrastrukture, profilaciji, političkom programu, kao i na proširenju članstva.

Na sebi u političkom kontekstu već naveliko radi novoizabrani predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac, koji je odnedavno angažirao PR stručnjaka i čarobnjaka za kampanje Borisa Maleševića, s kojim će po svemu sudeći već sada početi razrađivati svoju strategiju na temelju koje će se na idućim lokalnim izborima kandidirati za zagrebačkog gradonačelnika. Takve Gotovčeve ambicije koje izravno pogađaju aktualnoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića sasvim sigurno ne idu u prilog stabilizaciji i smirivanju tenzija između platforme Možemo i socijaldemokrata. No takve ambicije i zbivanja u oporbi nedvojbeno još idu u prilog premijeru Andreju Plenkoviću, briselskom dečku, diplomatu i strategu, koji je dosad uspješno odigrao sve svoje krizne utakmice. S pravim krizama Plenković će se, kako zasad stvari stoje, sučeljavati u godini koja je pred nama, međutim, situacija mu je nešto lagodnija zbog oporbe koja djeluje nemoćno i bezidejno. Oni koji u konačnici ipak mogu odrediti Plenkovićevu sudbinu su birači, ali je upitno hoće li oni na idućim parlamentarnim izborima uopće imati mogućnost glasati za Plenkovića ili će on u nekoj od europskih fotelja graditi svoj stari, uglađeni imidž.




Autor:Ivana Violić/ 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.