Foto: Sandra Simunovic / CROPIX

MILANOVIĆEV SUSRET S ORBANOM NIJE SLUČAJAN! Skovan je plan protiv Plenkovića: Obnovili savez i prijateljstvo dok Mađari tiho šire utjecaj po Hrvatskoj

Autor: Mirko Jozić/7dnevno

Mađarski premijer Viktor Orban i ove je godine, sada već tradicionalno, ljetovao u našoj zemlji u kojoj se sastao i s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, što je vidljivo iz fotografija koje su procurile u medijski prostor. Riječ je po svemu sudeći o tajnom, ali i prijateljskom sastanku dvojice državnika koji su se sreli u jednom restoranu na Paklenim otocima kod Hvara. Da je uistinu riječ o iznimno ugodnom i prisnom druženju, potvrđuju i naši dobro upućeni sugovornici koje ovaj sastanak, za razliku od ostatka javnosti, nije previše iznenadio.

Premda je Milanović svojedobno, ratujući s bivšim HDZ-ovim ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem, njega nazivao mađarskim potrčkom, oni koji dobro poznaju Milanovića i njegovu politiku naglašavaju da je on godinama blizak s Orbanom, koji je istodobno blizak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, to je isti politički krug jer ne treba zaboraviti da je Milanoviću nakon pobjede na predsjedničkim izborima prvi čestitao upravo Putin.

Premda su i Orban i hrvatski predsjednik osudili rusku invaziju na Ukrajinu, poveznica im je umjeren i doziran pristup Putinu. Otkako je krenula ruska invazija na Ukrajinu, hrvatski premijer Andrej Plenković zauzeo je jasan i nedvosmislen stav te je osudio rusko djelovanje i ponudio pomoć Ukrajincima čiju je zemlju posjetio, a ta Plenkovićeva potpora Ukrajini i jest jedna od gorućih tema oko koje ratuju predsjednik Vlade i predsjednik Republike.

Širenje utjecaja

Nije, doduše, ni Plenković u lošim odnosima s Orbanom niti je njegova vlada ikada konkretno osudila nezgodne izjave mađarskog premijera premda su se one nerijetko odnosile na hrvatski teritorij. U razgovoru o zajedničkom embargu Europske unije kojemu se Mađarska protivi Orban je govorio je o tome da zemlje koje imaju more i luke mogu dovesti naftu u tankerima, a potom je izrekao rečenicu kojom je naznačio da je hrvatsko more oduzeto Mađarskoj: “Da nam nisu uzeli more, i mi bismo imali luku”. To nije bio usamljen slučaj, Orban je posljednjih godina više puta neizravno izražavao žaljenje za hrvatskim teritorijem, pozivajući se na vremena u kojima su Mađari vladali nad Hrvatskom.

Mađarski interes za ulaganja u Hrvatsku i danas je ogroman, a posebice se osjeti na prostoru Slavonije i Baranje. Opće je poznato da mađarski investitori bliski Orbanu u Osijeku grade novi stadion, no malo je poznato da u našoj zemlji djeluje cijeli niz udruga u kojima se okupljaju članovi mađarske nacionalne manjine. Kako navode naši dobro upućeni sugovornici iz Baranje, mađarski premijer i njegova vlada u posljednjih su nekoliko godina osnažili financiranje mađarske manjine ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim susjednim državama, i to da bi proširili mađarski utjecaj u tim zemljama. Premda u samom financiranju mađarske manjine nema baš ništa problematično, problem koji vide u Baranji jest to što iza takvih ulaganja nerijetko stoji ekspanzionistička politika, pa i teritorijalne pretenzije koje Orban sve češće i sam naglašava.

Orbanov je san Velika Mađarska, reći će upućeni podsjećajući da on nerijetko pozira ispod takve karte na kojoj su vidljivi teritoriji susjednih zemalja koji su u prošlosti “otimani” Mađarima. Velik dio Orbanovih sredstava završava u Hrvatskoj u kojoj se milijunima eura financira mađarska nacionalna manjina kojoj Orbanova vlast pomaže pri kupnji poljoprivrednih zemljišta i nekretnina, Mađari masovno ulažu u sportske klubove u Baranji, a slično je i u slovenskoj regiji Prekmurje. Ondje mađarski premijer također financira mađarsku manjinu, čijim članovima kupuje uz ostalo i skupe traktore, što je navodno česta praksa i na području Slavonije i Baranje, gdje politički oci šutke gledaju na to kako Orban na njihovu teritoriju i njima pred nosom strateški širi mađarski utjecaj.

Velika ulaganja

Nogometni klub Osijek gotovo je u cijelosti u mađarskom vlasništvu, premda neformalno više nije u vlasničkim strukturama, nego su tu dva mađarska fonda, a posljednjih godina ključni čovjek osječkog nogometnog kluba je Lorinc Meszaros koji je Orbanov blizak prijatelj. Model nalik na osječki Mađari primjenjuju i u Sloveniji, gdje u Lendavi u Prekmurju financiraju NK Nafta i također grade novi stadion. Zgodno je napomenuti kako je Mađarska u samo nekoliko godina postala jedan od vodećih vanjskotrgovinskih partnera Srbije u koju su Orbanovi prijatelji uložili milijune, koje investiraju i u Rumunjsku te Slovačku. Situacija u Hrvatskoj prilično je zamršena, a istraživanje “Mađarski novac, Orbanova kontrola” otkriva da je u Hrvatsku od 2011. 2020. stiglo oko 26,6 milijuna eura samo za Demokratsku zajednicu Mađara u Hrvatskoj.




Osim što su u Hrvatskoj Mađari zainteresirani za ulaganja u stadione i svoju manjinu, ulažu i u turizam, a važna karika u svemu tome je i energetika, što je vidljivo i iz vlasničkih i upravljačkih prava mađarskog MOL-a u INA-i, ali i iz pretvaranja nekih INA-inih podružnica u mađarska odmarališta, te iz zakupa velikih kapaciteta LNG terminala od mađarske kompanije. Ti podaci za premijera Plenkovića i za predsjednika Milanovića nisu nepoznanica, no i jedan i drugi evidentno njeguju korektne odnose s Orbanom, s kojim se i Plenković često sastajao, međutim, na ovaj posljednji sastanak Milanovića i Orbana u HDZ-u gledaju s oprezom te tvrde da predsjednik Milanović time Plenkoviću kopa jamu oko INA-e, i to baš u trenutku kada se u vladajućim redovima počelo promišljati o takozvanom lex INA-MOL-u kojim će Plenković pokušati preduhitriti Mađare i preuzeti kontrolu nad INA-om. Cilj takvog zakona je da se vlasnike 6,1 posto INA-inih dionica sa skrbničkim računom izvlasti kako bi Vlada došla u posjed 50,8 posto dionica INA-e, čime bi preuzeli upravljanje nad tom naftnom kompanijom.

Udar na premijera

Dok Plenković kuje strategiju kojom će pokušati povratiti INA-u, Milanović večera s Orbanom koji ni u jednom trenutku otkako je počela invazija na Ukrajinu nije ni pokušao prekinuti odnose s Putinom, napominjući da Mađarska neće pratiti ni Europu ni NATO-savez osim onoliko koliko baš mora, što je retorika slična Milanovićevoj. U pozadini svakog političkog odnosa uglavnom stoje zajednički interesi pa je tako interes i u pozadini odnosa između Putina i Orbana koji su bliski i svjetonazorski i materijalno.

Oni svoje odnose njeguju godinama, a situacija je kulminirala 2014., kada je mađarski parlament izglasao dodjelu 12,5 milijuna dolara pomoći za renoviranje nuklearne elektrane kompaniji Rosatom koja je u ruskom vlasništvu. Razumljivo je stoga da i u ovom ratu Orban diskretno drži Putinovu stranu, uostalom, i sam je svojedobno izjavio kako mađarske obitelji neće plaćati cijenu rata, eksplicitno odbacujući ideju o prekidu uvoza ruskih energenata, čemu se opirao i Milanović kojega HDZ-ovci ionako već neko vrijeme nazivaju igračem Kremlja.




Tvrdilo se u HDZ-u i tijekom kampanje za predsjedničke izbore da će ruski Rosnjeft pokušati hrvatskog predsjednika potaknuti da utječe na Plenkovića kako bi ubrzao proces otkupa dionica INA-e od MOl-a pa u tom svjetlu u HDZ-u gledaju i na ovaj posljednji Milanovićev sastanak s Orbanom. Navodno je Milanović još na početku svojeg predsjedničkog mandata Plenkoviću dao do znanja da postoji ozbiljan ruski interes za INA-u te ga je pokušao motivirati da djeluje u tom smjeru, a nakon što ga je Plenković ignorirao i pokušao zaobići tu temu, počeli su sukobi između predsjednika Milanovića i HDZ-ovih ministara, pa i sukobi u koje Milanović na svakom koraku nastoji uvući Plenkovića.

Da se Milanovićeva misija razvila do kraja, INA bi izravno od Rusije kupovala naftu, na to Plenković nije želio pristati, a i da je htio, pitanje je bi li mogao jer se takvoj ideji opiru američki predstavnici u Hrvatskoj s kojima se on odnedavno do te mjere zbližio da u pitanje dovodi svoju bliskost sa šefovima iz Europske komisije. Kako se Plenkovića po političkim kuloarima sve više naziva američkim čovjekom, tako se Milanovića već neko vrijeme naziva ruskim agentom, pri čemu se aludira na njegova stajališta o rusko-ukrajinskom ratu.

Ruski igrač

Teze o tome da je Milanović jedan od vodećih proruskih političara na područjima takozvanog zapadnog Balkana podgrijala su predsjednikova stajališta o tome da Finskoj i Švedskoj treba blokirati ulazak u NATO dok međunarodna zajednica ne riješi pitanje Hrvata u BiH. Iako je Milanović svoja stajališta pregazio na nedavno održanom NATO-ovu summitu, gdje nije ni zucnuo, jasno je da on s Amerikancima baš i nema dodirnih točaka. Dodirnih točaka zato ima s Putinom i Orbanom, ali i sa svojim prijateljem iz RS-a Miloradom Dodikom, te dodirne točke vjerojatno su razlog zbog kojega ga politički analitičar Davor Gjenero opisuje kao promotora proruske politike, dok ga novinar Gordan Malić naziva drugim Putinovim čovjekom na Balkanu, uz opasku da prvu poziciju zauzima srpski predsjednik Vučić s kojim Milanović možda nije izravno povezan, ali mu je zato veza do Vučića Dodik.

Pisalo se nedavno po bosanskohercegovačkim medijima kako je predsjednikov savjetnik Orsat Miljenić imao kontakte i s pukovnikom ruske službe GRU Dmitrijem Mokrovom, što se, doduše, s druge strane u prohrvatski orijentiranim medijima u BiH nazivalo notornom laži, s tim da treba znati da su prohrvatski mediji u BiH u posljednje vrijeme sve skloniji Milanoviću koji se u svojim javnim nastupima gorljivo zalaže za prava hrvatskog naroda u toj zemlji.

Ništa u politici nije slučajno pa se tako ni ovaj Milanovićev susret s mađarskim premijerom ne može smatrati slučajnim, u pozadini su ogromni interesi i vrlo vjerojatno višemilijunski iznosi, Orban i Milanović se uz neodlučnog Vučića pozicioniraju kao najsnažniji Putinovi igrači u Europi, a takvo slaganje geostrateških karata za sobom vuče posljedice – kakve, tek ćemo vidjeti, no ono što je već sada vidljivo jest da se u našoj, hrvatskoj političkoj kaljuži mogu očekivati novi sukobi između Plenkovića i Milanovića u pozadini kojih se krije bitka za energetiku, sve ostalo samo su floskule i igrokaz za javnost koji predvode samoprozvani predsjednik s karakterom i novi miljenik desnice Zoran Milanović te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Autor:Mirko Jozić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.