fbpx
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

MEGAUDAR NA OBITELJSKI BUDŽET! Hrvatima se uvukao strah u kosti: Vlada ostala bez ideja, ovo su pravi razmjeri najavljenih poskupljenja

Autor: Ivana Violić/7dnevno

Još otkako je krenula ruska invazija na Ukrajinu, u medijskom se prostoru upozorava na poskupljenja, ali i na energetsku krizu koja bi kao posljedica toga rata mogla zahvatiti cijelu Europu. Da su pred nama teški dani, vidljivo je na svakom koraku, vijest o tome da nas očekuje jedna od najskupljih sezona grijanja građane je zabrinula, a mnogi se već sada, usred ljeta, pripremaju za hladnije dane tražeći alternativu za plin i električnu energiju, jer osim što bi cijene režija mogle porasti, upitno je hoće li plina uopće biti dovoljno i hoćemo li biti prisiljeni na redukciju. Kada se govori o plinu, treba napomenuti da je Hrvatska nakon Bugarske druga najranjivija zemlja Europske unije po nestašici plina, što su otkrili podaci udruženja operatora plinske infrastrukture u EU Gas Infrastructure Europe.

Rekordna potražnja

Prema njima, popunjenost plinskih skladišta u Hrvatskoj, odnosno jednog skladišta u Okoliju, iznosi 49 posto. Usporedno s time, treba napomenuti da su zemlje EU-a ovih dana usvojile ublaženu verziju hitnog plana za smanjenje potrošnje plina nakon niza kompromisa te izuzeće za pojedine članice jer su u očekivanju dodatnih redukcija u isporuci toga energenta iz Rusije, s tim da je ruski Gazprom već najavio kako će ponovno smanjiti dotok u Europu kroz plinovod Sjeverni tok 1 na tek petinu njegova kapaciteta. Uz desetak zemalja EU-a koje se već nose sa smanjenom opskrbom iz Rusije, iz Bruxellesa su poslali upozorenje da je potpuni prekid isporuke vjerojatan te su pozvali sve zemlje članice da se pripreme i štede plin skladišteći ga za zimu.
U EU-u strahuju od prekida isporuke plina iz Rusije, što je vrlo izgledan scenarij, a iako je zasad plan dobrovoljan, u slučaju zaoštravanja krize njegova primjena mogla bi postati obavezna, što bi također sa sobom moglo donijeti dodatne probleme i konflikte među članicama EU-a jer se Mađarska tom planu već počela protiviti, a njegovo prihvaćanje naišlo je na otpor niza vlada pa su ga članice preinačile kako bi uključile iznimke za brojne zemlje i industrije.
Brojne se zemlje EU-a pripremaju za nadolazeće teške dane, u hrvatskoj politici nekih velikih planova nema pa se stječe dojam da u Vladi i ovu krizu kane prebroditi stihijski, no građanima se strah uvukao u kosti pa dobar dio njih ništa ne prepušta slučaju, već se sada, u ovim vrućim danima, razmišlja o uštedama na režijama, za koje računi još nisu ni u pripremi.
Nedavno su iz Njemačke stigle vijesti o rekordnoj potražnji za pećima na drva i kaminima, u Hrvatskoj zasad redova pred takvim trgovinama nema, ali trgovci potvrđuju da je interes sve veći.

Problematični gradovi

Usred poskupljenja energenata mnogi su upravo u drvima pronašli rješenje, iako ni to nije jeftino, prednost je u tome što drva mnogobrojni umirovljenici imaju mogućnost otplatiti u ratama, na sličan način ovoj metodi grijanja pristupaju i socijalno ugroženi građani koji već preživljavaju sa skromnim primanjima.


Ogrijevno drvo skuplje je nego lani, svjesni su toga građani, ali u Hrvatskim šumama napominju da je smanjenje PDV-a iz travnja rezultiralo nižim cijenama. “Mi smo učinili sve da to drvo bude prihvatljivo stanovništvu, čak smo od 1. travnja spustili PDV sa 25 na 1 posto, tako da su sada cijene ogrjevnog drva u kategoriji hrasta nekih 270 kuna, a u kategoriji bukve i 290 kuna”, rekao je nedavno Vlatko Petrović, voditelj uprave Šuma Sisak, no treba znati da drugačije cijene drže preprodavači koji za metar drva traže ponegdje i više od 400 kuna. Za ovu sezonu grijanja koja nam je pred vratima u Hrvatskim šumama osigurali su milijun kubika ogrjevnog drva, a već sada bilježe deset posto povećanja prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za grijanje na drva treba nabaviti peć, onu klasičnu moguće je još pronaći za manje od 3000 kuna, međutim, trgovci očekuju da će do rujna cijene rasti, dok u Hrvatskim šumama kažu da se za drva ne treba brinuti i da će ih biti sve i da potražnja za njima nastavi rasti.

Hoće li potražnja za drvima rasti, teško je reći, no nije teško zaključiti da bi cijene grijanja u svakom slučaju trebale porasti neovisno o tome na što se odlučite grijati ove sezone. U velikim gradovima situacija bi, prema tvrdnjama upućenih, mogla biti posebno problematična, što je vidljivo na primjeru Zagreba. Naime, u glavnom gradu prosječna obitelj za grijanje na plin na godišnjoj razini izdvajala je oko 4500 kuna, dok bi ove sezone taj iznos mogao doći na 7500 kuna godišnje.

Drastična poskupljenja

Dosad se za 25 m3 drva plaćalo oko 8700 kuna, no sada bi cijena mogla porasti na više od 12 tisuća kuna. Ako se ove zime odlučite grijati na struju, moguće je da ćete za to izdvojiti više od 16.000 kuna, dok se ranijih godina, odnosno još lani, za tu vrstu grijanja izdvajalo oko 13.000 kuna, prosječna obitelj za grijanje na popularne pelete u prosjeku je izdvajala od šest do osam tisuća kuna, no i tu bi ove sezone moglo doći do divljanja cijena i one bi mogle dosezati i 12 tisuća kuna, dok oni koji se griju na toplanu zasad nemaju razloga za brigu, cijene tu zasad ne bi trebale rasti pa bi se u Zagrebu ova sezona grijanja na toplanu mogla preživjeti s oko 7000 kuna, no to se odnosi na veće gradove u kojima su poskupljenja najavljena još prije nekoliko mjeseci. Golem je to udarac na budžete, posebice kada se zna da se u Zagrebu prosječno grijanje na toplanu na godišnjoj razini plaćalo oko 5000 kuna. Kada je o energentima riječ, hrvatski stručnjaci posebno su zabrinuti za stanje s plinom, a u Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin još su početkom srpnja upozoravali da trebamo početi sa štednjom. “Prije svega, mi bismo morali, kad govorimo o uštedama, razmatrati, kao što se to radi u Francuskoj, koje bi to kompanije trebale imati prioritet u dobivanju plina i električne energije. U tom slučaju gleda se koja je kompanija potrebna, koje imaju po jedinici zaposlenog manju potrošnju energije i da te kompanije imaju prioritet”, rekao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Za razliku od Hrvatske koja ne reagira na upozorenja stručnjaka, u susjednoj Sloveniji mnogo su oprezniji, njihova regulatorna agencija za energiju već je proglasila prvi od četiri stupnja ranog upozorenja na moguće teškoće u opskrbi zemlje plinom, a reagirala je i njihova vlada s nizom preporuka o mogućim uštedama energije racionalnom regulacijom temperature u državnoj upravi i javnom sektoru.

Oprezni Slovenci

Prema riječima slovenskog ministra za infrastrukturu Bojana Kumera, proglašenje prvog stupnja zapravo je upozorenje koje je proglasio regulator uz ostalo i zbog smetnji u nabavi ruskog plina putem plinovoda Sjeverni tok. “Riječ je o tome da se pravodobno pripremamo na sezonu grijanja i moguću alternativu”, poručio je slovenski ministar dodajući da je većina članica EU-a već donijela slična, ali i oštrija upozorenja, ali da opskrba Slovenije zemnim plinom zasad nije ugrožena. Agencija za energiju je, bez obzira na to, kao nadležno regulatorno tijelo upozorila potrošače zemnog plina kako u budućnosti, u slučaju slabijeg protoka plina iz Rusije, mogu zahtijevati proglašenje viših stupnjeva krize, ali i da je moguć prekid isporuka, kao i prebacivanje na zamjenske energente. Kumer je potvrdio da je njihova vlada donijela mjere i preporuke o štednji energije i racionalnoj potrošnji, a time bi se trebalo uštedjeti oko deset milijuna eura, s tim da na javni sektor u Sloveniji otpada samo pet do deset posto ukupne potrošnje energije. Idući korak na koji se Slovenci spremaju jest da o mjerama racionalnog korištenja počnu razmišljati i gospodarstvenici u privatnom sektoru te kućanstva, od kojih se očekuje da u slučaju nestašice ili redukcije na jesen budu spremni prijeći na druge energente, što je preporuka koja vrlo jasno dolazi iz slovenske vlade dok u onoj Hrvatskoj ministar Davor Filipović poručuje da je situacija pod kontrolom. Čime točno te svoje umirujuće stavove argumentira, nije poznato, ali oni koji poznaju hrvatsku politiku i političare vrlo dobro znaju da se na njihove umirujuće poruke ne bi trebalo oslanjati pa stoga ne bi bilo loše da i naši građani već sada počnu tražiti alternativno rješenje za grijanje u sezoni koja će biti teška što zbog nestašice, što zbog divljanja cijena koje će u našoj zemlji popratiti recesija, ali i uvođenje eura koje samo po sebi donosi nova poskupljenja.

Autor:Ivana Violić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.