fbpx
Vukovar, 191113. Ispred ostataka nekadasnje ratne bolnice i sklonista u bivsoj tvornici Borovo comemerce u sklopu Dana sjecanja na zrtvu Vukovara odrzan je prigodni program "Zrtva Borovo naselja za domovinu".U prigodnom programu polozeni su vijenci i zapaljene svijece nakon cega je nekoliko tisuca ljudi u Koloni sjecanja poslo do crkve Gospe Fatimske na misu. Na fotografiji: Kolona sjecanja ispred tvornice Borovo.

MEDICINSKE SESTRE I TEHNIČARI POKAZALI SU KAKO SAČUVATI IDEALIZAM IZ DOMOVINSKOG RATA: Na svim bolnicama treba postaviti ploče s imenima poginulih

Autor: Stjepan Šterc / 7dnevno

Vrijeme nitko ne može zaustaviti, kao što se ne može zaustaviti ni misao, a još je manje moguće izbrisati iz zajedničkog pamćenja ratni i poratni idealizam koji nas je nosio prema slobodi, sigurnosti i izvjesnoj budućnosti hrvatskog društva i prostora. Put iz ideološke i državne zarobljenosti prema nacionalnom zajedništvu nije bio nimalo lak i na tom su putu mnogi otišli, a i mnogi su podnijeli žrtvu, dok su svi ostali idealistički vjerovali u neku novu zemlju, čekanu i sanjanu kroz dugu povijest opstanka, na posebnom otočnom, obalnom, brdsko-planinskom i ravničarskom prostoru koji su mnogi u prošlim vremenima željeli prisvojiti. Nisu želje nestale ni u današnjim kriznim vremenima pa je povratak na ratni i poslijeratni idealizam i zajedništvo ukupne hrvatske populacije postao potreba izvjesne budućnosti i ukupnog razvoja za generacije koje dolaze i kojima smo dužni ostaviti uređenu zemlju.

Prolaskom vremena akteri ratnog idealizma i posebne hrabrosti s dosta već godina iza sebe i pomalo umorni od vječne borbe za potvrdu hrvatskih civilizacijskih vrijednosti i nacionalnog identiteta ipak nisu napustili bojno polje i predali se svakodnevnoj stvarnosti opterećenoj s puno toga. Nikad zamišljanoj stvarnosti u onim idealističkim vremenima u nekoj novoj Hrvatskoj iz koje se ne odlazi i u kojoj će svi osjećati slobodu i novu životnu priliku ostanka u ljepoti Hrvatima i svima ostalima podarenoj s neba. Bila je to nestvarna iluzija onog vremena, danas pometena nasljednom i interesnom ideologijom vladanja i političko-diplomatskim naletima nikad zamišljanima u ratnim i neposrednim poratnim vremenima.

Povijesni usud

Pretvarajući obrazac upravljanja u zatvoreni stranačko/partijski interesni krug izvan kojeg ostala hrvatska mladost (ponajprije mladost) osjeća društvenu i prostornu neuređenost, nesigurnost ostanka i neizvjesnu budućnost, potvrđujući to svojim odlascima putovima svojih očeva i djedova, nastavljajući hrvatski povijesni usud. Raslojavanje hrvatskog društva polako je počelo zamjenjivati ratni idealizam zajedništva i građenja moderne i razvijene Hrvatske, a u tom raslojavanju nisu počela samo pojedinačna razlikovanja važnosti djelovanja u teškim ratnim vremenima, već i granskih važnosti prema pozicijskim, političkim, vrijednosnim, financijskim, materijalnim i sličnim razinama ratnog i današnjeg djelovanja. Vremena su ratnog zajedništva i tada potvrđivanih civilizacijskih i ljudskih vrijednosnih kriterija trebala biti temelj hrvatskog novog doba i hrvatskih dolazećih generacija. Trebala su biti, ali nisu i zato na njih treba podsjećati u svim prilikama i na njih ukazivati postupcima kako bi u interesu hrvatske budućnosti ona postala nacionalna vrijednost.


Europskim se modernizmom i općim svjetskim globalizmom postupno poništavaju nacionalni vrijednosni sustavi pa interesna ideologija zasnovana na materijalizmu i financijskom vrednovanju gotovo svega oko nas postavlja osnovna vrednovanja iznad temelja na kojima počiva svako društvo, pa i hrvatsko.

Zdravstvo, školstvo (obrazovanje općenito), znanost i ljudski potencijal (radna snaga i ukupna aktivnost stanovništva) temelji su materijalne i financijske nadgradnje, a realni sektor i realisti u njemu nikad ne bi smjeli zaboraviti svoj zdravstveni i obrazovni put kroz, valjda onda “irealni sektor” do svojih financijskih zvijezda. Prisjetiti se valja na tom njihovu (i našem) putu teta u vrtićima i jaslicama, nastavnica u razrednoj nastavi, nastavno dalje svojih profesorica, liječnica i medicinskih sestara (prevladavajuće, ali naravno i ostalih) i njihove silne energije uložene u današnje realiste. Nekad bi u ona prijeratna vremena to nazvali proizvodnim radom prvog reda veličine, zato što su svojim djelovanjima donosili znanje, spoznaju, zdravstvenu sigurnost, osobnost… Donose to i danas, a kakvo im je danas vrednovanje za svu njihovu dobrobit i jesmo li zaboravili na svoju mladost u kojoj su nam bili posebna važnost?

Jasni ciljevi

Postoje u svakom granskom ili djelatnom području temelji bez kojih sva nadgradnja nema svoju pravu funkciju, a posebno se to potvrđivalo u ratnim vremenima, u kojima su u najtežim trenucima neki od njih, medicinske sestre i tehničari i ostali radnici u zdravstvu npr., bili spas, utjeha i nada mnogima. Vjerovanjem u njih i naravno u ispravnost svog i njihova postupanja gradila se snaga idealizma, pobjede i hrvatske slobode. Povratkom u današnju stvarnost ne smiju se zaboraviti temelji niti se smije negirati dostojanstvo tog ratnog razdoblja i njihovo davanje snage drugima u posebno teškim trenucima pa se, usprkos nakupljenom vremenu, vrijednostima uvijek treba posvećivati. Bili su tamo zbog drugih, bili su njihova potreba, a društveno ih politička sjena nije umorila za prisjećanje “zašto su bili tamo” i “kamo trebamo ići”.

Upravo zbog toga bilo je konačno i vrijeme okupljanja svih koji se još nisu umorili u Hrvatsku udrugu medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata, kako bi se u hrvatskoj europskoj sadašnjici i društvenoj neuređenosti prisjetilo i progovorilo o temeljima na kojima bi trebala počivati moderna, razvijena i europska Hrvatska. Svibanjska osnivačka skupština održana je u Konferencijskoj dvorani Specijalne bolnice Lipik i 11 je osnivača izabralo svoje vodstvo i Savjet u koji su ušli i neki od hrvatskih znanstvenika.

Ubrzo je dogovoren i okrugli stol pod nazivom “Zašto smo tu i kamo idemo”, s kojeg se hrvatskoj javnosti želi ukazati na smisao djelovanja, s porukama o putu prema kojem se Hrvatska treba razvojno usmjeravati i o temeljima postavljenima u najtežim ratnim uvjetima.

Okrugli je stol održan 10. rujna ove godine na tribini Grada Zagreba, Kaptol 27, uz sudjelovanje osnivača i cijelog vodstva Hrvatske udruge medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata, dijela vanjskih članova Savjeta te predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva hrvatskih branitelja. Prisutni su bili i u raspravi sudjelovali članovi Udruge: Ljerka Pavković, Snježana Krpeta, Marijan Damjanović, Vesna Kljaić, Ivanka Budiselić-Vidaić, Antun Arić, Hrvoje Dugi, Dubravko Luzar, Željka Benceković, Ines Birkić Belanović i Zorica Gregurić.




Sudionike su okruglog stola pozdravili gospođa Snježana Krpeta, savjetnica za sestrinstvo u Ministarstvu zdravstva, i gospodin Dinko Tandara, ravnatelj Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć u Ministarstvu hrvatskih branitelja, dok su vanjski članovi Savjeta Udruge prof. dr. sc. Silva Butković Soldo, dr. med., prim., KBC Osijek, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, Fakultet hrvatskih studija, Vlasta Vučevac, dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a, i doc. dr. sc. Stjepan Šterc, Fakultet hrvatskih studija, u svom predstavljanju potvrdili smisao konačnog javnog prisjećanja na vrijednosti njihova djelovanja u teškim ratnim vremenima, ali i danas tu oko nas iz društvene sjene.

Dnevni je red okruglog stola usuglašen po točkama:

  1. Pozdravni govori izaslanika Ministarstva zdravstva i Ministarstva hrvatskih branitelja
  2. Predstavljanje prisutnih vanjskih članova Savjeta Udruge
  3. Dogovor za postavljanje spomen-ploča do kraja 2022.
  4. Ambasadori Domovinskog rata
  5. Dogovor za naziv simpozija koji će se organizirati u mjestima ratnih sukoba
  6. Rad medicinskih sestara u palijativnoj skrbi za hrvatske branitelje i
  7. Razno.

Ambasadori rata

Pozdravni su govori izaslanika svojom jasnoćom, sadržajnošću i podrškom već na samom početku rasprava također potvrdili smisao osnivanja Udruge i okupljanja na skupu te najavili sustavno sudjelovanje i praćenje rada prema statutarno zacrtanim principima djelovanja te smjeru kojim se i u današnjem vremenu želi zadržati snaga i idealizam s kojim se u Domovinskom ratu stvaralo novo društvo identitetskih vrijednosti. Vanjski su članovi Udruge nastavili u istom ozračju, uz nastojanja sudjelovanja u radu Udruge savjetima i radom iz svog predmetnog znanstvenog interesa, kako bi se djelovanja temeljila na znanstvenim istraživanjima i znanstvenoj logici i pokazao odmak od političkog pokrivanja interesnih i ideoloških istina.




Nakon uvodnih izričaja gostiju i vanjskih članova Savjeta uslijedile su točke vezane za operativne postupke obilježavanja sudjelovanja svih medicinskih sestara i tehničara i drugih radnika u zdravstvu u Domovinskom ratu s porukom “Hrvatska u srcu”, kao znak zahvalnosti za idealizam, nesebičnost, stručnost, ustrajnost i žrtvovanje za hrvatsku slobodu. Listopadsko bi postavljanje prve takve ploče trebalo uslijediti u KBC-u Rijeka, a potom u prosincu u KBC-u Zagreb. Spomen bi na poginule s njihovim imenima trebale postaviti sve zdravstvene ustanove u kojima su poginuli radili, a prijedlog je da se njihova imena ispišu sa zahvalom i na istaknutom mjestu ispred Udruge.

Posebno se razmatrao i prijedlog o edukaciji učenika i studenata sestrinstva o značaju, ulozi i požrtvovnosti medicinskih sestara i tehničara te ostalih radnika u zdravstvu na teškom ratnom putu do hrvatske slobode i samostalnosti i njihovo uključivanje u Ambasadore Domovinskog rata. Dodjeljivanjem članskih iskaznica i uključivanjem u ambasadorski registar hrvatske mladosti nadograđivala bi se spoznaja o hrvatskim identitetskim vrijednostima i čuvala istina za buduće generacije. Rasprava je pokazala potpuno suglasje svih sudionika i punu podršku Udruzi za pokretanje i edukacije i registra.

Snaga djelovanja

Udruga ne misli stati na obljetnicama, registrima, pločama, zahvalama i sličnim potrebnim djelovanjima, već će organizirati i javne stručno-znanstvene simpozije svake godine u gradovima i ostalim mjestima ratnih zbivanja, a o prvom se raspravljalo već s naslovnim prijedlozima: Domovinski rat temelj budućnosti – grad i godina, Srcem za Hrvatsku u ratu i miru i Ostavimo tragove da istina živi. Postignuto je suglasje oko naslova Domovinski rat – temelj budućnosti, s kojim se šalje hrvatskoj i ostaloj javnosti jasan stav i poruka na čemu bi se trebao temeljiti hrvatski put u budućnost.

Pokrenuto je i pitanje palijativne skrbi i njezine organizacije na razini cijele države, a posebno primarne zdravstvene zaštite, palijativnih timova, nedostatka stacionara za palijativne bolesnike i slično. Poticanje volontiranja kod mladih i njihova organizirana edukacija za volontere u tom je kontekstu velika potreba, kao i sudjelovanje članova Udruge na Konferenciji o palijativnoj skrbi u Pakracu u prosincu ove 2022. Općenito je potrebno palijativnu skrb, s obzirom na starost ukupne hrvatske populacije i demografsku devastaciju i zdravstvenu zaštitu, postaviti u organizacijskom i svakom drugom sličnom smislu u hrvatske prioritete.

Razmotrio se pri kraju i predugačak naziv i skraćeni naziv Udruge te se ostavilo članstvu na razmatranje definiranje sinonimnog naziva za Udrugu koji bi odražavao njezinu temeljnu djelatnost. Financijska su pitanja i mogućnosti izrade stranice Udruge također razmatrana i sukladno su objektivnim okolnostima ostavljena na razmišljanje članstvu do novih dogovora, javnih rasprava i susreta. Potvrda je to da su oni i dalje tu oko nas, posebno u trenucima naših potreba i nesigurnosti. Društvena im i politička sjena nije uzela i snagu djelovanja, koja je u ovim složenim pandemijskim, demografskim, ratnim i sličnim vremenima potrebna svima.

Ukupni je dojam skupa i rasprava na njemu ponovno potvrdio idealizam, zajedništvo i hrabrost ratnih vremena i potrebu vrednovanja, zadržavanja i prenošenja posebnih vrijednosti generacijama koje dolaze.

Autor:Stjepan Šterc / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.